Koliko je u europskom kontekstu bitan naslov pobjednika Hrvatskog kupa? Bitan je i te kako: naime, pobjednik Hrvatskog kupa ide u 1. kvalifikacijsko kolo Europske lige i ima priliku sudjelovati u drugom po rejtingu Uefinu natjecanju.
Titula pobjednika Kupa tako ima veću težinu od osvajanja drugoga, naravno i trećega mjesta u SuperSport HNL-u jer oni vode u 2. kvalifikacijsko kolo Konferencijske lige, dok prvak – ne bude li to Dinamo – ide u 2. kvalifikacijsko pretkolo Lige prvaka. Bude li prvak Dinamo, najvjerojatnije bi išao u play off Lige prvaka, odnosno do grupne faze morao bi eliminirati samo jednog suparnika.
Bez ikakve naknade
Dakle, natjecanje u Hrvatskom kupu imat će iznimnu draž, a važan datum u tom smislu bit će već 6. ožujka, kada će biti održan ždrijeb polufinala.
Kad smo već kod našega Kupa, Hrvatska ima jedinstveni i vjerojatno najoriginalniji pehar u svijetu nogometa, umjetničko remek-djelo pod nazivom "Sunce", nastalo 1991. godine, namijenjeno pobjedniku Hrvatskoga kupa.
No sjeća li se netko kako je uopće nastalo "Sunce"? Obratili smo se svojedobno Damiru Rabuzinu, sinu pokojnoga Ivana Rabuzina (1921. – 2008.), slavnoga slikara naivne umjetnosti.
– Nedavno mi je pod ruku došao nacrt toga pehara, danas pospremljen u našoj bogatoj arhivi u Ključu. Ne sjećam se puno detalja iz toga vremena. Sjećam se samo da je tatu bio nazvao Antun Vrdoljak i zamolio ga da osmisli izgled novoga pehara za pobjednika Kupa te da je to tata napravio s veseljem i bez ikakve naknade – kazao nam je Damir Rabuzin.
Naravno, Antun Vrdoljak, slavni redatelj, utemeljitelj Hrvatskoga olimpijskog odbora i nekadašnji sportski novinar, vrlo dobro sjeća se vremena kada je nastajalo "Sunce".
– Zašto smo se obratili baš Ivanu Rabuzinu? Zato što je bio umjetnik svjetskoga glasa, zato što je bio domoljub, volio je nogomet. Uz to, bio mi je prijatelj i krsni kum mojem sinu Andriji – kazao nam je Antun Vrdoljak.
Kako se rodila ideja o "Suncu"?
– "Sunce" je nastalo praktički iz ćakule, u jednom društvu u kojemu je bio i Tuđman, također ljubitelj nogometa. Željeli smo izići iz šablone, da to ne bude klasični pehar, nego nešto sasvim novo, originalno, a Rabuzin je bio prava osoba za takav zadatak. I osmislio je "Sunce" kao svoj omiljeni motiv, što nam se svima svidjelo. Naime, bilo je to nešto svim drukčije od famoznoga Titova pokala koji se dodjeljivao pobjedniku Kupa u bivšoj Jugoslaviji – nastavio je Vrdoljak.
Kasumović ga prvi digao
Pokojni zagrebački poduzetnik Vinko Hotko još nam je 2008. ispričao kako je Ivan Rabuzin predložak za pehar pobjednika Kupa "skinuo" sa svoje tapiserije "Sunce", koja je krasila zid Hotkova doma u Jurjevskoj ulici. Predložak Ivana Rabuzina kiparski je uobličio akademski kipar Marijan Zaradić, koji je 1972. godine osmislio i grb Hrvatskoga nogometnog saveza.
– Djela majstora Rabuzina imaju jaku nacionalnu konotaciju. Želio sam da pehar bude nešto posebno, ne u obliku vaze, kako je to uobičajeno. Predložio sam "Sunce" sa svoje tapiserije, koju sam kupio 1986. godine. Rabuzin je bio oduševljen i s puno strasti prionuo je tom poslu – rekao je tada Hotko za VL.
Izrada je trajala više od mjesec dana, a "Sunce" je prvi put zasjalo 21. lipnja 1992., dva dana uoči druge finalne utakmice Kupa Dinamo – Inter ili – kako su se tada zvali – HAŠK Građanski – Inker Zaprešić.
A sjećate li se tko je bio prvi nogometaš koji je podigao Rabuzinovo "Sunce"? Bio je to 23. lipnja 1992. godine kapetan Zaprešićana Damir Kasumović. I dandanas savršeno pamti najvažniji dan svoje karijere. Ne samo da je podigao "Sunce", nego je u uzvratu finala u Maksimiru postigao pogodak koji je Zaprešićanima senzacionalno donio trofej. Pobijedili su s 1:0.
– Da, ja sam bio kapetan Intera i prvi sam podigao "Sunce", koje mi je predao Stipe Mesić. Ali jeste li znali da sam taj pokal podigao i dan prije finala? – pita Kasumović i nastavlja:
– Dan uoči utakmice s Dinamom obje momčadi i vodstva klubova bila su na primanju kod gradonačelnika Borisa Buzančića. Tijekom toga primanja uočio sam da je na kaminu izloženo Rabuzinovo "Sunce". Prišao sam gradonačelniku i pitao smijem li ga podignuti, da napravim generalnu probu za finale (smije se). Kao da sam znao da ću ga podići i dan kasnije. Gradonačelnik mi je rekao: "Izvol'te". I ja sam se odvažio podignuti "Sunce"! Bio je to lijep osjećaj, oba puta.
Je li ga i Dinamov kapetan tom zgodom pokušao podići?
– Ma kakvi, bili su svi nekako stisnuti, ukočeni – dodao je Damir Kasumović.
U prvom Hrvatskom kupu nastupili su klubovi koji su sezonu prije izborili pravo nastupa u završnici Kupa maršala Tita, u kojemu nisu nastupili. Primjerice, Inker je trebao igrati s banjalučkim Borcem, Rijeka s Napretkom iz Kruševca, Dinamo sa selekcijom JNA, Hajduk s tuzlanskom Slobodom, Osijek s Vardarom, Rovinj sa sarajevskim Željezničarom, a Croatia iz Đakova s Proleterom iz Zrenjanina. Đakovčani su 1992. u Hrvatskom kupu došli do – polufinala.
Otvori KEKS Pay
