Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 136
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
večernjakova ruža

Zlatko Turkalj: Istraživanje glazbe nikada nisam doživljavao kao posao, to je jednostavno moj život

Foto: Privatna arhiva
1/8
10.02.2022.
u 07:00

HRT-ov urednik, komentator, glazbeni kritičar i voditelj Zlatko Turkalj Turki (53), kako ga mnogi nazivaju – radijska institucija, prošle godine napravio je serijal glazbeno-dokumentarnih emisija "Žene u glazbenoj industriji", čime je zaslužio nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji radijske osobe godine

Hrvatska radiotelevizija prošle godine na Drugome programu Hrvatskoga radija emitirala je serijal glazbeno-dokumentarnih emisija "Žene u glazbenoj industriji". Autor je HRT-ov urednik, komentator, glazbeni kritičar i voditelj Zlatko Turkalj Turki (53), kako ga mnogi nazivaju – radijska institucija, sa čak tri desetljeća iskustva. Turkalj je u deset nastavaka predstavio 36 zanimljivih intervjua i priča u kojima ističe ulogu žena te odnos prema njima u glazbenom svijetu i glazbenoj produkciji. Posebnost projekta jest i u tome što je radijski dokumentarni serijal "Žene u glazbenoj industriji" popraćen objavljivanjem knjige i dvostrukoga vinila koji je sadržajno (pjesmama) svojevrsni soundtrack te vrijedne glazbene zbirke visoke kulturološke i javne vrijednosti. Tim posebnim projektom zaslužio je nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji radijske osobe godine.

Nominirani ste za Večernjakovu ružu u kategoriji radijske osobe godine. Jeste li se nadali nominaciji? Što vam ona znači?

Lijepo je kad vas nominira Večernji list koji redovito čitate još od školskih dana, a za njega sam mnogo godina pisao glazbene recenzije, kritike i osvrte.

Tko vam je prvi čestitao na nominaciji?

Prvi čestitari bili su supruga Vlatka te sinovi Lovro i Luka. A onda je stigao na vrata dostavljač s vašim buketom ruža i čestitkom.

Nominaciju ste zaslužili vrhunskom glazbeno-dokumentarnom emisijom „Žene u glazbenoj industriji” kojom ste zakoračili u važnu tematiku o kojoj se, imam osjećaj, ne progovara dovoljno. Je li to bio razlog za napraviti je? Što vas je vodilo?

Najvažniji motiv u tom dokumentarno-glazbenom serijalu bio je predstaviti pravi „sjaj” glazbenog svijeta i odnosa prema pjevačicama, autoricama glazbe i stihova. Svaka od dama iz mojeg dokumentarnog serijala do svojeg cilja i uspjeha došla je zahvaljujući svojem upornom radu, osobnošću, stajalištima, ljubavlju prema glazbi i točnom definicijom onoga što želi, a što ne. Bilo je pravo zadovoljstvo, ali i velika odgovornost kroz radijske emisije i knjigu „73.priče o albumima” predstaviti to naše glazbeno bogatstvo ženskog rukopisa i interpretacije.

Kakvo je vaše mišljenje o današnjoj glazbenoj industriji u Hrvatskoj? Tretiraju li se žene jednako kao muškarci, dobivaju li jednake zasluge?

Zahvaljujući našim istinskim glazbenim divama koje su mogle imati svjetske karijere, ali svaka iz nekog svojeg razloga nije prihvatila primamljive ugovore i nije željela pod cijenu uspjeha postati netko drugi, nove generacije mogu vidjeti kako je važno biti i ostati svoj, odnosno kako je važno sačuvati svoju osobnost i imati glazbeni karakter. Moje je mišljenje kako današnja hrvatska glazbena scena baš na tom tragu ima zanimljive, odlučne, samouvjerene, stihovima snažne, konkretne i jasne kantautorice, glazbenice i pjevačice sa stavom.

Vidite li vi nekakvu razliku između starijih i mlađih generacija glazbenika na sceni? Mijenjali su se žanrovi, ali i navike publike.

Sve se iz dana u dan mijenja, tako su i pravila koja su nekada vrijedila za glazbenu industriju danas znatno drukčija. Do publike se zahvaljujući društvenim mrežama, samopromociji, radiju i televiziji dolazi puno jednostavnije i brže. No, ne dolazi se tako jednostavno i preko noći do pravoga glazbenog statusa. To se ipak postiže na neki drukčiji, prirodniji način. Tome u prilog idu i najbolji životni primjeri, kao i glazbeni potezi nekih od naših glazbenih diva: Josipe Lisac, Tereze Kesovije, Gabi Novak, Zdenke Kovačiček, Radojke Šverko, Meri Cetinić itd., koje su nakon teškog, dugotrajnog i marljivog rada uspjele doći do statusa kada su jasno mogle reći kako zamišljaju svoj glazbeni stil i život. Uz to, mogle su odlučiti hoće li se potpuno posvetiti samo glazbi ili će napraviti stanku zbog obiteljskih razloga i, što je najvažnije, koje će pjesme, kojih autora i kada snimiti.

U eteru ste čak tri desetljeća, a karijera vam i dalje ide uzlaznom putanjom. To je impresivno.

Hvala. To je vjerojatno tako jer i dan-danas ulazak u studio, vođenje emisija, kontakt sa slušateljima, snimanje dokumentarno-glazbenih reportaža, pisanje knjige, glazbenih kritika, slušanje i istraživanje glazbe nikada nisam doživljavao kao posao. To je jednostavno moj život.

Ljubitelj ste, kako ste i sami rekli, analognih i klasičnih medija. Vidite li vi prednost u konvergenciji novinarstva, kako se to može napraviti bez da se tradicionalni mediji ne potiskuju u zaborav?

Hrvatski radio još je oaza za svakog novinara i istinskog obožavatelja radijskog programa koji potpuno njeguje sve novinarske oblike izražavanja. I dalje slušatelji Drugog programa Hrvatskoga radija, uz informativni program, glazbene i sportske prijenose, mogu čuti i dobru radijsku emisiju, izvještaj, polemiku, reportažu, recenziju, komentar i osvrt. Radio se posljednjih nekoliko godina znatno promijenio i prilagodio novim tržišnim i tehnološkim mogućnostima i zahtjevima, ali i uz to uspio je zadržati sve one vrednote koje su ga uvijek krasile.

HRT je odavno počeo s konvergencijom, međutim mnogi ističu da i dan-danas nije dobro implementirana. Imate li vi kakve ideje za poboljšanje, približavanje radija mladima, a da im nije samo usputna stanica u automobilima?

Ne bih se složio s vama, barem što se tiče programa Hrvatskoga radija, jer on se sluša za vrijeme vožnje u automobilima, uredima i kod kuće tijekom odmora. Zahvaljujući dobro osmišljenoj internetskoj stranici HRT-a, u našoj se slušaonici mogu u bilo koje vrijeme poslušati naše najslušanije emisije: Andromeda, Music Pub, Zvjezdana prašina, Svijet diskografije, Konvoj itd. Svaka od njih ima i svoj podcast gdje se nalaze sve emisije. Uz to, zahvaljujući novim tehnološkim mogu mogućnostima, u program nam se izravno često znaju javiti slušatelji, primjerice iz Njemačke, Finske, Izraela, Australije itd.

Ako Ruža završi u vašim rukama, znate li već kamo ćete je smjestiti, hoće li stajati u redakciji ili ćete je ipak smjestiti kod kuće?

Bit će na posebnome mjestu.

Ako nam epidemiološke mjere dopuste, hoćete li doći na dodjelu Večernjakove ruže 18. ožujka i koga biste voljeli povesti sa sobom?

Naravno da ću doći i to sa svojom životnom ružom, suprugom Vlatkom.

VIDEO>>Pogledajte tko je nominiran u kategoriji Radijska osoba godine za Večernjakovu ružu

Komentara 4

Avatar babinjak1984
babinjak1984
15:35 13.02.2022.

Sa 53 godine života institucija??Pa taj se nije ni rodio dok smo mi u Zagrebu svirali rock.

ZV
zvezdomor
09:11 10.02.2022.

Istraživao si ti šankove...

PR
prahrvat
13:24 13.02.2022.

odlična emisija na hr2. sretno

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije