Naslovnica Showbiz TV

Istražili smo zašto ne uspijevaju hrvatske krimi-serije

Političke spletke, korupcija, ubojstva, istrage često su dio radnji naših krimi-serija
16. travnja 2015. u 13:45 1 komentara 4207 prikaza
22.09.2009., Zagreb - Snimanje druge sezone serije Mamutica u vrtovima iza zgrade
Foto: Promo
Pogledajte galeriju 1/8

Sredinom 2000-ih televizijskim eterom je zavladala era kriminalističkih serija domaće produkcije. Političke spletke, zaobilaženje zakona lokalnih moćnika, korupcija, ubojstva, istrage, zakulisne igre državnog vodstva bile su okosnica radnje serija "Dobre namjere", "Urota", "Balkan Inc", "Mamutica"...

Ambiciozno na prvi pogled

Naizgled zanimljivi scenariji spomenutih serija ipak u nekim slučajevima nisu pobudili preveliki interes gledatelja, u nastavku teksta prisjetili smo se tih krimi-serija i, uz pomoć Nebojše Tarabe iz produkcijske kuće "Drugi plan", pokušali otkriti zašto teško uspijevamo napraviti kvalitetnu krimi-seriju.

"Dobre namjere" prikazivale su se na HRT-u i u 62 nastavka pratili smo tajkunsku obitelj Deverić, njihove krimi-radnje, političke muljaže, žene sponzoruše...

Cijela radnja i likovi bili su na neki način preslika svakodnevice s kojom su se gledatelji tada, a i danas se susreću u novinskim člancima. Uz poneku kritiku, serija, čiji su autori i producenti Milo Grisogono i Ljubo Lasić, dobila je dobre ocjene i kritičari su je usporedili s odličnim britanskim dramskim krimi-serijama. Izgledalo je kao da je ovaj projekt postavio nove standarde koje će i drugi slijediti. No to se nije dogodilo i nekoliko serija sličnog karaktera završilo je fijaskom.

Prva je na tom popisu "Urota" koju je radila tada producentska tvrtka AVA Tončija Huljića i Romana Majetića. Povezanost kriminala i politike, korupcija, političke spletke isprepletene s privatnim životom glavnih likova zvučale su ambiciozno na prvi pogled i obećavale su.

Kod gledatelja "Urota" nije izazvala oduševljenje i nakon što je treća epizoda ove serije zabilježila gledanost od 4,5 posto, RTL televizija odlučila je skinuti je s programa.

Zijad Gračić u ulozi premijera RH, Jelena Veljača kao novinarka, Ksenija Pajić kao ministrica vanjskih poslova i ostala plejada likova iz "Urote" u program RTL-a vratili su se ponovno 2010. godine, dvije godine nakon što je serija ukinuta. Neuvjerljiva gluma i loše prezentirana politička i društvena situacija tog vremena bile su neke od zamjerki seriji. Sliku hrvatskog podzemlja i odnosa policije prema tom miljeu gledali smo u kriminalističkoj seriji "Balkan Inc" koja se prije devet godina prikazivala na Novoj TV.

U središtu ove serije je zagrebački kriminalist i policajac Marko Prilika-Čens, kojeg je glumio Aleksandar Cvjetković. Čens istražuje rad mafije na području bivše SFRJ i sudjelovanje različitih državnih službenika u mutnim poslovima. U likovima mafijaša i situacijama koje su bile prikazane u seriji mnogi su prepoznali stvarne osobe iz krimi-podzemlja i situacije koje su bile opisane na stupcima crne kronike.

No publika nije posebno kliknula s ovom serijom i likovima, a jedna od najčešćih zamjerki kritičara i publike bila je prevelika upotreba psovki u govoru. Serija je potrajala jednu sezonu. Neke serije, točnije "Ja, Che Guevara" nisu ni zaživjele u televizijskom programu.

Radnja se zbiva u ratno vrijeme 90-ih u Zagrebu i prati uspon i pad petorice tvrdih momaka sa zagrebačkog asfalta, a sve je inspirirano istinitim događajima i okrutnom stvarnošću ranih devedesetih. Postoje šanse da ćemo u skoroj budućnosti ipak i gledati ovu seriju jer se našla na popisu prijavljenih na HTV-ov natječaj za dramske igrane serije.

Dobar balans

Sve do "Mamutice" i "Počivali u miru" producenti i scenaristi nisu imali uspjeha u otkrivanju formule kako napraviti kvalitetnu kriminalističku seriju, a u čemu se često griješi u ovom formatu, otkriva Nebojša Taraba.

– Kod "Mamutice" radnju smo smjestili u životno prepoznatljivo okruženje, publika se mogla lako identificirati s likovima, smanjili smo pretencioznost, nismo htjeli biti nešto što se u našim okvirima može teško zamisliti i zato nismo ni išli u smjeru CSI-ja – objašnjava Taraba.

Problem je naših krimi-serija koje nisu postigle uspjeh kod publike u tome što su te serije pokušale biti više od samog žanra kojem pripadaju. Često pokušavamo kopirati obrasce kriminalističkih radnji koje vidimo u britanskim i američkim serijama, ali to činimo loše i ne stavljamo ih u domaći kontekst.

– Morate imati ključ koji radnju povezuje sa stvarnosti i onda ćete dobiti dobar i pozitivan odjek publike. Važno je svakako pronaći balans između tih krimi-elemenata priče i stvarnosti te likova s kojima gledatelji mogu pronaći zajedničke točke. Naravno, gledatelji uvijek vole priče u kojima dobro pobjeđuje zlo – kaže Taraba.

Televizije, kaže Taraba, vole krimi-formate i takve su serije već godinama perjanica europskih televizija, od Velike Britanije, Skandinavije do Italije, a nadamo se da će u skoroj budućnosti tako biti i kod nas. Bez sumnje, "Mamutica" je podigla ljestvicu u ovom žanru, a dodatni posao napravila je i serija "Počivali u miru" u čijoj se drugoj sezoni razotkrivaju tajne tranzicijskog razdoblja te kroz istrage glavne junakinje razobličavaju odnosi malih ljudi, politike, medija, korporacija i kriminala u današnjem društvu. I "Mamutica" i "Počivali u miru" imali su kompleksne radnje i veliki broj likova, što je produkcijski bilo jako zahtjevno, ali u konačnici se isplatilo.

Korijeni problema društva

Naime, prava za "Počivali u miru" otkupio je i svjetski poznati studio Lionsgate koja stoji iza serija "Momci s Madisona", "Trava"...

– Pričom smo dirnuli u neke teme koje određenim ljudima smetaju i provociraju, ali namjera nam nije bila postavljati teze i presude, tražili smo gdje su korijeni problema s kojim se cijelo naše društvo suočava – rekao nam je nakon prikazane prve sezone "Počivali u miru" njen producent i autor formata Dario Vince i otkrio svoju formulu za uspješan format.

U televizijskom eteru sljedeće bi se godine mogla naći još jedna dobra krimi-priča koju nam je najavio Nebojša Taraba.

– S Dragom Hedlom, autorom knjige "Izborna šutnja", dogovorili smo ekranizaciju. Kritičari su ovu knjigu ocijenili u svjetlu dobrih danskih krimića. Plan je da sa snimanjem počnemo početkom 2016. godine – najavio je Taraba.

Serija "Mjesto zločina" najavljivana je kao hrvatska verzija CSI-ja, a glavne su uloge pripale Csilli Barath Bastaić, Zlatku Ožboltu i Andreju Dojkiću koji su u seriji bili dio policijskog tima koji istražuje zločine.

RTL je u listopadu prikazao samo dva nastavka serije i nakon toga je bez objašnjenja skinuo seriju s programa. Razlog neuspjeha bila je loša gledanost, zbog čega je čelništvo televizije odlučilo maknuti seriju. Kasnije se govorilo da se seriji traži bolji i prikladniji termin, no do danas su od planiranih deset prikazane samo dvije epizode. Tako se u slučaju RTL Televizije ponovio scenarij koji su već prošli s krimi-serijom "Urota". Istodobno pokrenuli su kanal RTL Crime, na kojem se prikazuju samo krimi-serije, ali strane.

>>Judita o kritikama gledatelja: Radnja i likovi u 'Počivali u miru' važniji su od dijalekta

>>Počela druga sezona serije 'Počivali u miru', ljudi burno reagirali na naglasak glumaca

ACI Marine
Nautički turizam
Stigle megajahte - u hrvatske marine se u pet dana privezalo 55 jahti dužine između 24 i 180 metara

A1 izdvaja za Vas

  • d12345:

    Loši glumci,loši scenariji,loša produkcija i loši redatelji....eto zašto