Natječaj za izbor glavnih urednika (radijskog i televizijskog) raspisan je i otvoren dvadeset dana. I sad se, dakako, otvara prostor spekulacijama svih vrsta o eventualnim kandidatima koji će se na natječaj javljati. Međutim, ono što se najčešće zaboravlja jest da je jednako koliko je važno tko će se na natječaj javiti važno i tko bira. Dosadašnje glavne urednike, koji su se također javljali na natječaje koje su također raspisivala vijeća, vijećnici su potvrđivali na prijedlog ravnatelja. Ovaj put stvari su bitno drukčije jer prema aktualnom Zakonu o HRT-u kompletnu ingerenciju nad glavnim urednicima ima Vijeće HRT-a.
Najveći problem Vijeća HRT-a jest u tome što većina vijećnika (ma koliko oni bili zanimljivi pojedinci i nedvojbeno meritorni stručnjaci u svom području) uopće nije sigurna u to što bi oni zapravo trebali raditi, niti poznaju proces proizvodnje programa. Iz tog neznanja proizlazi i panika od bilo kakve odluke i uvjerenost da su čelni ljudi Hrvatske radiotelevizije, blago rečeno, sumnjivi tipovi koji ako ne rade sasvim protivno zakonu, onda sigurno radno vrijeme troše tražeći rupe u zakonu.
Propisani listići na kojima će glasovati vijećnici
Od raspisivanja natječaja te načina i postupka izbora glavnih urednika napravljena je cijela filozofija koja je uključila čak i detaljan izgled listića na kakvima će vijećnici, a njih je 25, glasovati za kandidata. To je dokaz da će netko od njih ubacivati lažnjake i zbog toga "glasački listići" moraju posebno izgledati. Sudeći prema uvjetima, vijećnici glavnouredničke kandidate očekuju ili iz Mrduše Donje ili iz tvornice "Žica i klanfa", unatoč tome što je jedan od uvjeta pet godina uredničkog iskustva. Kandidati moraju pripremiti i usmeno izlaganje, koje ne smije trajati dulje od deset minuta, a svakog kandidata vijećnici smiju propitkivati dvadeset minuta. U internu materijalu o natječaju vijećnici crno na bijelo imaju i to da njihova pitanja kandidatima moraju biti formulirana kratko i jasno, a kandidati su dužni odgovarati na isti način.
Kolovođa nepovjerljivih, čovjek koji sjeme sumnje sije prema svima koji na HRT-u imaju malo više odgovornosti od čistačica, bivši je predsjednik Vijeća prof. dr. Ante Čović. Ne samo da je, blago rečeno, Mirka Galića (uza sve Galićeve mane, neopravdano) nazvao gotovo kriminalcem nego je uvjeren da na HRT-u vlada kaos u kojem se ne zna tko pije, a tko plaća i to do te mjere da brka lončiće pa kad, primjerice, Branimir Dopuđa ponudi ostavku (koja se prihvati), Čović je u stanju reći da je Dopuđa smijenjen mimo Vijeća HRT-a.
Iznenađenja ili zbunjivanje protivnika
Zbog takvih Čovićevih stavova prema djelatnicima HRT-a i uvjeti za glavne urednike dopunjeni su detaljima koji upućuju na to da su haerteovci skupina neškolovanih polukriminalaca, a što definitivno nije točno. Naime, aktualni su uvjeti nastali na temelju prijedloga koji je Čović pokušao podmetnuti Vijeću u trenutku kad Sabor još nije dao suglasnost na Statut HRT-a (zbog čega je Čović i smijenjen!).
Oni za koje se spekulira da bi se mogli kandidirati za glavnouredničke dužnosti, više-manje bacaju "udice" tipa možda, vidjet ću, doznat će se na vrijeme... - ali zasad kandidaturu ne žele niti potvrditi, niti zanijekati. Ovaj put to čak i nije zbog toga da bi bili iznenađenje ili da bi zbunjivali protivnike. Sad doista moraju razmisliti jesu li sljedeće četiri godine u stanju programske bitke voditi s kamenom oko vrata zvanim Vijeće HRT-a.
Međutim, u spekulacijama o glavnouredničkoj televizijskoj dužnosti ipak se vrte jedna te ista imena: Marija Nemčić, Goran Milić, Luka Mitrović, Silvije Hum, Branimir Bilić, Zvonko Varošanec, Velimir Đuretić, Miroslav Šafer, Hloverka Novak-Srzić, a posljednjih su se dana u igru ubacili Branka Šeparović i Vanja Sutlić iz Informativnog programa. Upravo ta činjenica da se oko izbora glavnih urednika uvijek vrte jedna te ista imena i najveći je problem Hrvatske televizije. Jer može značiti samo dvoje: ili da HTV doista nema boljih ljudi ili da do javnosti dopiru samo najglasniji, što ne znači nužno i najbolji.
Renata Lacko
Otvori KEKS Pay
