Aranžman i produkcija su bitni čimbenici u nastanku svake pjesme. Evo što o svom poslu kažu aranžer Ivo Popeskić i producent Zvonimir Dusper Dus.
Cijenjeni hrvatski aranžer, producent i klavijaturist Ivan Popeskić surađivao je s mnogim hrvatskim izvođačima kao što su Massimo Savić, Josipa Lisac, Radojka Šverko, Ibrica Jusić, Arsen Dedić, Šajeta, Rivers, Severina, Neno Belan, Elvis Stanić Group, Songkillers, Tamara Obrovac, Melanija Purić, Dalibor Prochazka i mnogi drugi. Kao aranžer često surađuje kao vanjski suradnik Glazbene proizvodnje HRT-a i Big banda. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj fantastični rad.
Nagradu Cesarica doživljava kao hvalevrijedan projekt u kojem će se profesionalni glazbenici približiti publici i njihovim željama. Jeste li ikada sudjelovali na sličnom projektu?
Sudjelovao sam na Porinu kao član odbora za produkciju, aranžmane i snimke, ali to su nagrade struke. Cesarica je nagrada kojom publika jasno daje do znanja koji su joj favoriti, i svaki nominirani izvođač, profesionalac će znati to cijeniti. Ipak smo mi tu zbog - publike!
Mlada pjevačica Antonela Doko imala je priliku surađivati s njim. Kada smo ju pitali o suradnji na pjesmi „Odlična stvar“, rekla nam je:
„Ivo Popeskić je od samog početka neizostavni član autorsko-producentskog tima s koji surađujem i smatram se ludo sretnom što su me, već sa mojih 13 godina prepoznali i što sam dio te ekipe. Otprve smo “kliknuli“ i vrlo brzo se znalo kakvu glazbu bih trebala i mogla pjevati. Zvuk koji je Ivo pronašao je svakako nešto po čemu su moje pjesme prepoznatljive, a stil i aranžmani su baš ono što želim i u čemu se osjećam svojom. “Odlična stvar “ je prirodni nastavak naših dosadašnjih pjesama i već od prvih taktova je zvučala poput svog naslova- to je bilo to, razigrana retro glazba prilagođena sadašnjem trenutku. Ivo ima ogromno znanje i iskustvo, tako da puno stvari o glazbi učim i to mi je super.
Druga, ali ne manje važna stvar je ta da sam i privatno vrlo povezana sa svojim timom, jer glazba nije posao koji obaviš i odeš.Tu je hrpa raznih emocija i katkad su mi oni i obitelj i frendovi i učitelji.. Neprocjenjivo i za mene, nezamjenjivo. „
Za koji žanr biste voljeli da je zastupljeniji na hrvatskoj sceni i zašto?
Svakako bih volio da ima vise rock bandova, da se mladi glazbenici nalaze, druže i vježbaju po garažama. U takvom okruženju nastaju odlični bandovi, skladbe i budući instrumentalisti i pjevači... Problem što nedostaje rock bandova je u nedostatku rock clubova i festivala na kojima bi ti mladi ljudi mogli kvalitetno promovirati svoje pjesme.
Još jedan član UO nagrade Cesarica je vrlo talentiran i nadaren skladatelj, aranžer i producent – Zvonimir Dusper Dus. Već sa sedamnaest godina je pokazao interes za glazbu kao aranžer i klavijaturist, a s obzirom da je pored ljubavi prema glazbi, gajio i ljubav prema informatici, okrenuo se digitalnoj glazbenoj produkciji.
Što se tiče glazbenih žanrova – pokrili ste gotovo sve pravce – od funka, soula, popa pa sve do ambijentalne i kazališne glazbe. Kako vam se sviđa projekt Cesarica?
Jako sam sretan što se ovaj projekt dogodio, a još više što sam aktivno uključen. Domaća glazba treba svaku moguću podršku u borbi za pažnju slušatelja koji su bombardirani svjetskim hitovima s milijunskim budžetima za marketing.
Mislite li da hrvatskoj glazbenoj sceni treba još ovakvih nagrada?
Svakako! Mislim da obavezno pored jedne ovako komercijalne nagrade usmjerene na glazbu za najširu publiku pod hitno treba napraviti jednu alternativnu nagradu koja bi pokrila onaj drugi dio terena - elektronsku i indie-rock scenu. Nešto kao što je bio Crni Mačak. Hrvatska kao zemlja festivala i turizma ne smije zapostaviti nišnu glazbu jer je upravo ona "meso" festivala. Stvarno je apsurdno da imamo toliko festivala, a tako malo poznatih domaćih izvođača elektronske glazbe.
Zvonimir Dusper Dus iza sebe ima jako puno uspješnih projekata. Pisao je glazbu za kazališne predstave, televizijske serije, dokumentarne filmove te vrlo poznate jinglove, reklame i TV špice te tekst za pjesmu „Together we shine“ koji je bio službeni tekst himne igara Azijskih igara na pijesku 2010. godine.
Jedna od njegovih zadnjih suradnji je s novom zvijezdom hrvatskog glazbenog neba – Luce. Luce je bila jako sretna što ima priliku surađivati s tako uglednim producentom, a njihovu je suradnju opisala: „Svoja prva dva singla sam radila s Dusom ("Možda mi" i "Sama ostajem"). Povezala nas je moja prva menagerica Ema Gušavac, koja je ujedno i Luki Nižetiću menager, a Dus je svojevremeno napravio i neke poznate Lukine hitove. Dus je profesionalac, glazbi pristupa sistematično i analitički. Ideje i putevi su nam se malo mimoišli pa smo prestali surađivati, ali ću mu biti uvijek zahvalna na produkciji i aranžiranju moja prva dva singla, mislim da je napravio odličan posao.“
Koliko je produkcija važna u stvaranju pjesme, potencijalnog hita?
Ako pod produkcijom podrazumijevamo krovnu kontrolu svega onoga što slušatelj čuje kao pjesmu na radiju (tekst, glazba, ritam, zvuk...) onda je naravno uloga producenta izuzetno velika. Puno je više prosječnih pjesama koje su produkcijom ipak dobile kakav-takav airplay, nego uspješnih hitova bez produkcije. Ali ipak, važno je reći da produkcija ne može napraviti hit "od ničega". Ono što je sigurno je da odlična hit pjesma uz dobru produkciju, koja je u ispravnom odnosu s publikom na koju se cilja, ima puno veće šanse za uspjeh.
No isto tako važno je znati da je pojam "dobra produkcija" relativan jer je tu prvenstveno pitanje ukusa publike... Nekad se "dobrom produkcijom" čak može i upropastiti potencijalni svenarodni hit, jer ga publika nekad pjesmu prestane doživljavati kao "svoju" ako je sve savršeno i bez greške. Ali to su već tajne produkcije.
