U srpnju prošle godine počeo sam ulagati određeno vrijeme u popularizaciju znanstvenih prodora 21. stoljeća u hrvatskim medijima. Međutim, nisam znao kako to efikasno učiniti, imajući u vidu raznolikost raspoloživih medija koji danas omogućuju popularizaciju znanosti. Odlučio sam pokušati s više različitih pristupa, a nakon otprilike godine dana procijeniti koji je od njih dao najbolje rezultate.
Prvi pristup bio je pridruživanje Facebooku i gotovo svakodnevno pisanje o crticama iz svijeta znanosti. Prednost popularizacije znanosti putem socijalnih mreža je u stvaranju stalnog kruga čitatelja zainteresiranih za ove teme. Mana je, međutim, što u Hrvatskoj taj krug obuhvaća tek nekoliko tisuća ljudi, ostavljajući 99,9% stanovništva Hrvatske izvan dosega takvih aktivnosti. Pritom, doseže čitatelje koji najčešće već imaju dobro obrazovanje, pa je time utjecaj na razinu znanja cjelokupnog društva o znanstvenim temama 21. stoljeća gotovo zanemariv.
Drugi, usporedni pristup bio je pisanje tjedne kolumne za Večernji list. Kolumna “21. stoljeće” u tiskanom i internetskom izdanju mogla je doseći i do 40.000 ljudi. Iako to zvuči kao velik broj, ipak se radi tek o 1% stanovništva Hrvatske, uz 99% izvan dosega.
Treći pristup bio je snimanje popularno-znanstvene serije “Preživljavanje: Priča o globalnom zdravlju”. Ovu seriju u nastavcima upravo prikazuje i Hrvatska radiotelevizija srijedom navečer tijekom nekoliko tjedana. Procjenjuje se kako ovu seriju prati i do 100.000 gledatelja, što je oko 3% ukupnog stanovništva Hrvatske, ali to i dalje ostavlja 97% stanovništva izvan dosega.
Četvrti pristup bio je objavljivanje popularno-znanstvenih knjiga. Krajem prošle godine objavio sam knjigu “Točna boja neba”, čija tema su bile velike razlike u znanosti 21. stoljeća u odnosu na prethodno stoljeće. Knjiga je također nastojala pomoći mladim ljudima u planiranju karijere u novim uvjetima velike konkurentnosti. Ovih se dana spremam predstaviti i drugu popularno-znanstvenu knjigu, “Zao zrak”.
Ona bi trebala prikazati napredak u medicini 21. stoljeća, te objasniti pozadinu više od stotinu Nobelovih nagrada u tom području na jednostavan način. Obje su knjige izdane na prilično ograničenom hrvatskom tržištu, te se može očekivati kako će putem knjižara i knjižnica doprijeti tek do nekoliko tisuća najzainteresiranijih čitatelja. Time će i njihov potencijalni utjecaj na čitavo društvo biti vrlo ograničen.
Ovaj realan osvrt na četiri opisana pristupa ukazuje koliko je, zapravo, teško doseći značajniji broj stanovnika Hrvatske popularno-znanstvenim sadržajima – čak i kada u tome postoji značajna podrška vodećih tiskanih medija, državne televizije i vodećih nakladnika.
Razumijevanje znanstvenog napretka ostvarenog u 21. stoljeću posebno je teško prenijeti ljudima srednje i starije dobi. Stoga mi je tijekom ovih nastojanja postajala sve jasnija važnost školske lektire u osnovnom i srednjem obrazovanju. Njezino glavno obilježje je najširi mogući obuhvat stanovništva, jer lektirom se doseže čitava generacija. Ona pruža i jednakost prilike, jer sva djeca osnovnih i srednjih škola dobivaju priliku iskoristiti znanja stečena kroz lektiru u daljnjem životu.
S obzirom na inspirirajući učinak najboljih popularno-znanstvenih knjiga današnjice, založio bih se za uvođenje što je moguće većeg broja tih knjiga, kao i drugih oblika kvalitetnih popularno-znanstvenih sadržaja, u hrvatske osnovne i srednje škole na svim razinama. Vjerujem kako bi takva mini-reforma školske lektire mogla imati vrlo velik i pozitivan učinak na konkurentnost naše djece u 21. stoljeću, uz relativno mala dodatna ulaganja u sam obrazovni sustav.
Učinkovitost takve ciljane intervencije znatno bi nadmašila doseg većine ostalih pokušaja da se znanstveni prodori široko populariziraju u Hrvatskoj. S današnjim danom, nakon točno godine dana tjednog pisanja, oprostit ću se privremeno od kolumne “21. stoljeće” kako bih iskušao i druge oblike popularizacije znanosti, poput znanstvenih eseja.
Prednost eseja je što dovoljno zainteresiranim čitateljima omogućuju znatno dublje razumijevanje pojedinih tema. Dva takva eseja, o predviđenom napretku znanosti i medicine u idućih pola stoljeća, bit će objavljena kao dio tekućeg multimedijskog projekta Večernjeg lista “2068. – pogled u budućnost Hrvatske i svijeta”. Nakon njih, nadam se nastaviti pisati detaljnije i o nizu drugih zanimljivih tema u 21. stoljeću. Zahvaljujem svim čitateljima kolumne na dosadašnjem interesu, a posebno kolegama iz Večernjeg lista.
Pišući godinu dana ovu kolumnu dobio sam znatno bolji uvid u novinarski posao. Razvio sam i golemo poštovanje prema redovnim kolumnistima, jer to doista nije nimalo lak posao.
>> Pogledajte koji simptomi otkrivaju da imate probleme sa srcem
Promovirati ću novu molitvu...SAČUVAJ NAS BOŽE KUGE, RATA, GLADI I PSEUDOZNANSTVENIKA...