Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Osječki student predaje na Yaleu
Miroslav Volf redoviti je profesor teologije na sveučilištu Yale te utemeljitelj i ravnatelj Yale centra za vjeru i kulturu. Diplomirao je na Evangelističko-teološkom fakultetu u Osijeku, školovanje je nastavio u SAD-u i Njemačkoj, a doktorirao na Sveučilištu u Tübingenu.
Napisao je ili uredio više od 20 knjiga iz područja teologije rada i budućnosti teologije, te objavio i 90 znanstvenih članaka, prevedeni su i na španjolski, portugalski, nizozemski, mađarski i korejski jezik. Njegova najvažnija knjiga “ Exclusion and Embrace” dobila je brojne nagrade i priznanja te je proglašena jednom od stotinu najvažnijih teoloških knjiga 20. stoljeća. Neka od ostalih djela su: “After Our Likeness”, “ Allah: A Christian Response”, “A Public Faith: How Followers of Christ Should Serve the Common Good”.
Posljednja objavljena knjiga ona je iz 2017. - “Flourishing: Why We Need Religion in a Globalized World”. Knjige na hrvatskom: “Isključenje i zagrljaj”, “Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnom svijetu”, “Javna vjera: kršćani i opće dobro”, “Allah: kršćanski odgovor”, “Pod istim krovom: religije u globaliziranom svijetu”.
Ljudi ni tada neće moći bez identiteta i svrhe
U posljednjih 50 godina religije su rasle silovitim tempom.
Osim brojčanog rasta, religije se sve više uključuju u javni život te određuju ne samo identitet pojedinaca već i cijelih nacija. No, bez pretjerivanja se može reći da su u posljednjih 50 godina znanost i tehnologija preobrazile svijet. Zato nitko ne zna kako će svijet izgledati 2068., a to je glavni razlog što nitko ne može predvidjeti što ćemo sve tada znati i moći učiniti.
Kako će razvoj znanosti i tehnologije utjecati na budućnost religije? Hoće li učiniti religije suvišnima te tako konačno ostvariti previđanja o izumiranju religije te sekularizaciji svijeta o kojima sociolozi govore već stotinama godina? To će zavisiti o tome hoće li znanost i tehnologija moći odgovoriti na najbitnija pitanja ljudskog postojanja. Znanost ne može odgovoriti na pitanja osobnog i kolektivnog identiteta te ljudske svrhe. A srž religije upravo su odgovori na ta pitanja.
Možemo pretpostaviti da ljudska bića ni tada neće moći živjeti bez identiteta i svrhe. Religije će stoga bit jednako važne, možda čak i važnije, 2068. godine nego što su to danas. Stoga ključno pitanje nije opstanak religije, već njezina narav i njezin oblik.
