Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!Pogled u budućnost
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Predsjednica Udruge MRAK Ivana Nikolić Popović
Pohađala i diplomirala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, pohađala Accademia di belle Arti u Veneciji te pohađala i diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjel slikarstva. Kraće vrijeme je živjela i radila u Americi. Pokrenula je nekoliko poduzetničkih projekata, a trenutačno uspješno vodi vlastitu tvrtku Brendsfera.
Predsjednica je udruge Mreža za razvoj i kreativnost – MRAK te je kao predavačica deset godina predavala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu na kolegiju prezentacijski praktikum i četiri godine na kolegiju modna ilustracija, a 2017. izabrana je kao vanjski suradnik Akademije likovnih umjetnosti na interdisciplinarnom kolegiju kreativni laboratorij. Odlično poznaje područje kreativnosti i kreativnih i kulturnih industrija, kreativne ekonomije, brendiranja i komunikacije.
Ima veliko iskustvo u području kreativnih i kulturnih industrija i koordinaciji komunikacijskih i projekata iz brendiranja Vladinih projekata, kulture, edukacije, umjetnosti. Imala je i mnoge samostalne i skupne izložbe. Objavila je brojne članke iz područja kreativnosti i kreativnih i kulturnih industrija, vodila studiju mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj te održavala brojna predavanja kao gost predavač i sudjelovala u izradi mnogih razvojnih strategija. 2017 godine izabrana za zamjenicu predsjednika Zajednice kreativnih i kulturnih industrija pri HGK.
Profesor za nove medije Aleksandar Battista Ilić
Donedavni dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, redoviti je profesor na Odsjeku za Nove medije ALU i na FER-u. Promotor je i inovator kreativnog obrazovanja na svim razinama, aktivan u istraživačko-umjetničkim projektima, medijskim radovima, performansima, filmovima i fotografiji. Umjetnički je aktivan na svim kontinentima, inicijator je mnogobrojnih svjetski relevantnih umjetničkih projekata među ostalima: Community Art / Umjetnost zajednice, Body Film Essey, Mutacije u kreativnim procesima te recentno koautor Projekt Ilica: Q’art.
Započeo je projekt Contemporary Community Network, aktivaciju prirodnih i devastiranih urbanih sredina po svjetskim gradovima, a izlaže u najznačajnijim muzejima suvremene i moderne umjetnosti u svijetu poput Museum of Modern Art, MoMA New York, muzejima u Beču, Stockholmu, Kyotu, Dublinu, Berlinu, Kopenhagenu,…
O njegovu umjetničkom radu objavljeni su članci u uglednim svjetskim umjetničkim i stručnim knjigama te magazinima poput Flash Arta, Art in America, Art Pressa, Kunstforuma, Springerina te dnevnim listovima, Die Zeit, Der Standard, Die Presse, Politiken, New York Times.
Umjetnost i novi mediji
Umjetnost kao esencijalna potreba čovjeka uvijek je istovremeno kuriranje sveukupnosti ljudskoga iskustva i individualne potrebe umjetnika da kritički izrazi određeni momentum u kojem živi i djeluje.
Kao takva, ona je i uvid u budućnost i cirkulirajuća spona čovječanstva i njegova kolektivnog bivanja kroz civilizacije. Također, suvremene umjetničke tendencije danas moraju naći načina odmaknuti se od neoliberalnog institucionalnog imaginarija i biti sposobne adresirati pitanja u području vlastite (re)produkcije i uvjeta rada te u tom kontekstu potražiti nove modele i formate izlaska u javnost koji će se kritičnije i neposrednije povezati s pulsirajućim društvenim tkivom.
Umjetnost i simboličko mišljenje kao jedna od najvažnijih inovacija u povijesti čovječanstva imale su i imat će ključnu ulogu za razvoj čovjeka. U doba velike narušenosti prirodnih i ljudskih odnosa i brutalne eksploatacije resursa, čini se ključna upravo temeljna uloga umjetnosti da ukaže i pomogne uspostavi prirodne ravnoteže i humanosti na svim razinama, razvoju temeljenom na drugačijim oblicima rasta, kvalitativnom, kreativnom, duhovnom, intelektualnom i emocionalnom.
Samim time percepcija i kritičko sagledavanje stvarnosti te njihovo svjedočenje, kao bit umjetnosti, u dobu preispitivanja civilizacija bit će od esencijalne važnosti.
Zbog toga će umjetnost ponovo imati sve značajniju ulogu u opstanku čovjekove supstancije, ulogu koju je imala još od pećinskih crteža. Novi mediji koji će se razviti u sljedećih 50 godina stvorit će i nepredvidive oblike umjetnosti.
U automatizaciji i robotizaciji poslova, kreativni poslovi, odnosno povratak čovjekovoj biti, u budućnosti će imati najveću važnost i otvarati mogućnosti i područja za rast.
Ukratko, u galopirajućem dobu razvoja umjetne inteligencije umjetnost će biti presudna u očuvanju temeljnih ljudskih vrijednosti, osjećaja, emocija, ljudskog faktora, kao supstancije ljudskog bitka i života.
