Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Prvi osobni savjetnik dr. Franje Tuđmana
Slaven Letica redoviti je sveučilišni profesor (u mirovini), pisac, intelektualac, ekonomist, sociolog, savjetnik UN-a i predsjednički savjetnik, saborski zastupnik, predsjednik Europskog pokreta u Hrvatskoj i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza.
Rođen je 1947. godine u Podgori, diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godinu i pol studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sveučilišnu karijeru ostvario je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu kao redoviti profesor zdravstvene ekonomike i medicinske sociologije.
Kao savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije radio je na projektima organizacije, financiranja i upravljanja zdravstvenim sustavima, promicanja zdravlja te razvoja upravljačkih sposobnosti zdravstvenih upravljača u brojnim zemljama: Indija, Kina, Pakistan, Tajland, Egipat, Sudan, Filipini i u brojnim europskim zemljama. Bio je prvi osobni savjetnik predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. U Hrvatski sabor izabran je u 2003. godine, a kao neovisni kandidat kandidirao se na predsjedničkim izborima 2000. i 2005. godine.
Nema više dogme o doživotnom braku
U sutrašnjem hiperaktivnom svijetu teško je zamisliti povratak u doba dogme o doživotnom braku.
Međutim, znanstveni i tehnološki razvoj mogao bi donijeti poboljšani izbor “srodnih duša” koji se neće temeljiti na ideji o idealnoj vječnoj ljubavi, već i na asistiranom, racionalnom izboru bračnih partnera.
Dakako, važnu ulogu u odnosu prema braku i u budućnosti će imati vjere, religije i crkve, ali i svijest muškaraca i žena o odgovornosti roditelja za dobrobit djece koja će i 2068. imati potrebu za roditeljskom harmonijom. Na budućnost braka, pa i na samu ideju braka veliki će utjecaj imati razvoj reprodukcijske tehnologije, odnos budućih naraštaja prema kloniranju i genskom inženjeringu općenito.
U uskoj vezi s budućnosti braka treba razmišljati o budućnosti obitelji. Ako se ostvare utopijske vizije o otkriću i modifikaciji “gena starenja”, postojeće projekcije UN-a o kretanju broja stanovnika u svijetu (7,6 milijardi u 2068. i 11,2 milijarde u 2100.) padaju u vodu. Prosječna obitelj “proširila” bi se na višegeneracijsku, a od ishoda svjetonazorskih ratova koji će se do 2068. voditi oko budućnosti ljudske vrste ovisi kakve ćemo sve obitelji imati u 21. stoljeću.
ako ova i slične "vlade" nastave iseljavati Hrvate dosadašnjim tempom Hrvata više nebu bilo, pa je za nas irelevantno kak bu svijet izgledal za 50 let!