Naslovnica Premium Kolumne

Inicijativa će uspjeti jedino ako se povežu želja i isplativost

U inicijativi Tri mora 11 država nema novca za ulaganje. Zato joj trebaju bogate ekonomije
18. rujna 2018. u 08:30 0 komentara 219 prikaza
Duda i Poljska
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Na inicijativu Tri mora u Bruxellesu se počelo gledati kao na onu koja ujedinjuje što je važno u ovo vrijeme raznih suverenističkih pokreta u pojedinim europskim državama. Činjenica da je 11 od 12 država (osim Austrije) članica inicijative Jadran – Baltik – Crno more među najsiromašnijima u EU više je nego dokaz da je im je potreban brži razvitak. Naime, 12 država predstavlja 28 posto teritorija EU, 22 posto njezina stanovništva, ali i samo oko 10 posto BDP-a.

Donald Trump Snažan saveznik Inicijativa tri mora dobila potporu i od Donalda Trumpa

Prva dva skupa (u Dubrovniku 2016. i Varšavi 2017.) služila su, uglavnom, za uobličavanje inicijative. Istina, u Varšavu je došao i američki predsjednik Donald Trump, ali samo prodavati američku robu (plin za LNG terminale, primjerice, a pitanje je hoće li takav biti sagrađen na Krku), a sada u Bukureštu svoj interes pokazuje i Njemačka. Zapravo jedanaest država, ako inicijativa ostane u sadašnjem okviru, nema novca za ulaganja. Stoga joj trebaju bogate ekonomije koje bi vidjele profit ulažući u projekte na njihovu prostoru. Prvo, nitko neće ulagati u projekt zato što bi on mogao biti lijep, već zato što bi iz njega mogao izvući neku korist. Na stolu u Bukureštu nalazi se 40 projekata od kojih je 11 predložila Hrvatska na polju energetike, prometa i telekomunikacija, čija je ukupna vrijednost 1,78 milijardi eura. Iznos nije visok za pojmove velikih europskih država, ali jesu li za njih zainteresirane ekonomije u ostalim državama?

Kolinda Grabar-Kitarović Sastanak u Bukureštu I Njemačka želi biti punopravna članica inicijative Tri mora?

Dakako, dio se sredstava može dobiti iz fondova EU, ali uvijek mora biti i netko koji će otvoriti svoju lisnicu. Jedan od najpotrebnijih projekata, koji leži na papiru još od sedamdesetih godina, pruga je koja bi povezala Rijeku s ostatkom Europe. Ako se ubrzo ne bude izgradila pruga koja bi povezala Grobničko polje (Škrljevo koje se spominje kao unutarnja luka vjerojatno je postalo već premalo) sa Zagrebom, sudbina riječke luke nalikovat će sudbini brodogradilišta. U Bukureštu se nudi modernizacija željeznice na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, što je hrvatska želja, ali je li i drugima isplativa? Treba povezati želje i isplativost. Jedino će tako inicijativa uspjeti.   

Adventska šopingmanija
Adventska šopingmanija
Vodič kroz najoriginalnije božićne darove za koje nećete morati izdvojiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.