Naslovnica Premium

Hrvate u iseljeništvu ne smije se promatrati samo kroz prizmu novca koji šalju u domovinu

Važno je da se oni koji su otišli iz zemlje vežu uz Hrvatsku i da se vrate te stečenim znanjima i iskustvom nastave graditi bolju budućnost naše zemlje. No, postoji i druga strana medalje, uočavajući njezine prednosti, brojni potomci naših iseljenika biraju Hrvatsku za svoje novo odredište
04. veljače 2016. u 23:30 0 komentara 4739 prikaza
22.04.2015., Zagreb -  Daria Krsticevic, predstojnica Drzavnog ureda za hrvate izvan Republike Hrvatske.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Pred nama je 10. jubilarna Večernjakova domovnica. Izbor je to za godišnju nagradu koja se dodjeljuje od 2006. najpopularnijim i najuspješnijim Hrvatima koji žive izvan granica svoje domovine i omiljen je među Hrvatima u iseljeništvu. Zanimljiv je i Nijemcima, Švicarcima, Austrijancima, čiji mediji u superlativima pišu o događaju koji već deset godina u njemački gradić Bad Homburg dovodi najznačajnija hrvatska imena iz Europe i svijeta. I ovogodišnji izbor održava se pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prigoda je to za razgovor s Darijom Krstičević, predstojnicom toga ureda.

Po čemu ste Večernjakovu domovnicu prepoznali kao vrijedan projekt?

Večernjakova se domovnica ubraja među najznačajnije događaje u iseljeništvu, pridonosi jačanju hrvatskog zajedništva, boljem povezivanju naših iseljenika s matičnom domovinom te promiče i afirmira hrvatsko društvo, kulturu i sport na europskoj razini. Ona je i mjesto susreta, večer kada se potvrđuje uspjeh hrvatskog naroda, što nas sve čini uistinu ponosnima.

Više od tri milijuna Hrvata živi izvan Hrvatske. Kakve su njihove veze s domovinom?

Bez obzira na to gdje žive i koliko dugo žive izvan domovine, Hrvati su uvijek snažno vezani za Hrvatsku. Oni, kao i mi, žele i trebaju tu povezanost. To što smo svi mi jedan narod trajna je poveznica. Prepoznajući tu činjenicu kao državni, nacionalni interes, donesen je Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH temeljem kojeg je osnovan Državni ured kao središnje tijelo. Na taj su način stvorene pravne i institucionalne pretpostavke za jačanje suradnje. A sve ono što smo, u ovom relativno kratkom razdoblju, postigli pokazuje da je to pravi put. Neizmjerno je važno s našim sunarodnjacima koji žive izvan Hrvatske graditi partnerske odnose. Važno je i da postoji institucija koja se sustavno bavi tom temom. Jer svaka je država jaka koliko su jake i stabilne njezine institucije.

Što Ured čini kako bi osnažio veze između tih ljudi i Hrvatske?

Uz proces osnivanja i ustrojavanja Ureda, u tri i pol godine rada sudjelovali smo u više od 3000 projekata. Naši programi prilagođeni su različitim potrebama i položajima hrvatskih zajednica. Tako radimo programe za Hrvate u BiH, čime smo napravili važne iskorake i rezultate koji pridonose jačanju njihova položaja i cijele BiH, čiji su Hrvati neodvojivi i konstitutivni dio. Zatim važne programe za hrvatsku manjinu i za hrvatsko iseljeništvo. Tu je i program stipendiranja te program učenja hrvatskog jezika za iseljenike i njihove potomke. Pokrenuli smo i program poticanja izdavaštva, kojemu je cilj očuvanje hrvatskoga jezika i kulture. Naglašavam da se naši programi provode sinergijski i imaju višestruk učinak. Recimo, putem projekta učenja hrvatskog jezika dolaze nam mladi ljudi iz cijelog svijeta. Neki od njih ostaju tu, a neki nakon povratka, opet uz potporu Ureda, podučavaju u svojim sredinama hrvatski jezik. Najsvježiji primjer za to imamo u Boliviji, gdje je naša stipendistica pokrenula Školu hrvatskog jezika. Od prošle godine stipendiramo i studente koji studiraju u BiH kao nastavak dugogodišnjeg ulaganja u znanstvene i obrazovne institucije. Time ujedno potičemo njihov ostanak u BiH.

Hrvatsko iseljeništvo godišnje u zemlju šalje 1,1 milijardu eura. Je li država svjesna toga, koliki je to novac?

Financijski pokazatelji u tom smislu više su nego dobri. No Hrvate izvan Hrvatske ne treba se i ne smije promatrati samo kroz prizmu novca koji šalju ili ne šalju. Mi smo jedan narod – ma gdje živjeli. Kao u obitelji – važno je održavati i njegovati zdrave odnose, s puno međusobnog poštovanja naspram različitosti koje svatko od nas ima. Međusobno se i pomagati ako treba. Kako se kaže, domovina je majka i sve nas istom ljubavlju čeka i voli.

Iseljavanje mladih velik je hrvatski problem. Kako ga spriječiti?

Važno je da se oni koji su otišli vezuju uz Hrvatsku i da se u konačnici vrate i stečenim znanjima i iskustvom nastave graditi bolju budućnost naše zemlje. No, postoji i druga strana medalje; uočavajući njezine prednosti, brojni potomci naših iseljenika biraju upravo Hrvatsku za svoje novo odredište. S njima smo radili na uspješnom projektu: Hrvatska je moj izbor! Posebno je važno da i svi mi koji živimo u Hrvatskoj cijenimo i pozitivno o svojoj zemlji mislimo i govorimo.

Naše zajednice izvan Hrvatske vaš su rad ocijenile vrlo visokim ocjenama. Jeste li vi zadovoljni?

Zahvaljujem svima koji su prepoznali naš trud i iskreno zalaganje. Sretna sam i ponosna zbog toga. To je potvrda naših nastojanja. Kad smo startali, svi mi u Uredu, uz veliku motiviranost, rad i znanje, uložili smo i puno ljubavi. Nisam smatrala da Ured treba biti samo klasično administrativno tijelo. Uz profesionalni pristup, inzistirala sam i na ljudskom momentu – saslušati i razumjeti. Jer naši ljudi raseljeni diljem svijeta Hrvatskoj pristupaju s puno emocija.

Magistrica ste međunarodnog prava, iskusna diplomatkinja. Dobro poznajete okolnosti u kojima žive Hrvati izvan Hrvatske. Niste članica ni jedne stranke. Je li izbor stručnjaka, o čemu se puno govorilo proteklih dana, rješenje?

Podržavam izbor stručnjaka na ključna mjesta, no osim potrebnih kompetencija, smatram da su odgovornost i ljubav, odnosno senzibiliziranost prema poslu, također ključne za uspjeh. Naravno, važno je imati i dobar tim.

Ova vlada planira osnovati ministarstvo obitelji, demografske obnove i useljeništva. Destabiliziraju li se time ponovno odnosi s Hrvatima izvan Hrvatske?

Ne nužno. Važnost odgovarajućih aktivnosti koje pridonose populacijskoj politici, odnosno demografskom rastu, za Hrvatsku kao i za brojne druge zemlje EU od iznimne je važnosti.

Nema dvojbe, nužno je poduzeti konkretne mjere i u tom važnom području. No, ovdje je riječ o dva bitno različita područja. U djelokrugu našega rada, osim hrvatske dijaspore, i Hrvati su u BiH te hrvatska manjina u 12 država koji, sukladno Ustavu i spomenutom zakonu, zahtijevaju stalnu skrb središnjeg tijela koje će odgovorno i sustavno pratiti i sukladno pojedinoj situaciji primjenjivati i predlagati mjere za poboljšanje njihova položaja i suradnje s matičnom domovinom u svim područjima. Na kraju, imajući na umu važnost i potencijal, Hrvati izvan RH zaslužuju i posebno tijelo putem kojeg će naše međusobne veze jačati i razvijati se. Imajući na umu dosadašnja postignuća te poštujući potrebe stalnog nadograđivanja i unapređenja, iznimno je važno zadržati kontinuitet. Dosadašnji oblik pokazao se vrlo uspješnim i funkcionalnim. Osim toga, kako sam već naglasila, država je jaka onoliko koliko su joj jake, stabilne i profesionalne institucije. 

>> Kako vratiti dijasporu: Nema povratka kući bez posla 

>> Političko neiskustvo Oreškoviću može biti i prednost, barem je tako u Kanadi

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.