Naslovnica Premium Analize i intervjui

'HNB nema iskustva s licenciranjem etičnih banaka, ali postupak se nastavlja'

S upraviteljem Zadruge za etično financiranje razgovarali smo o planovima nakon odbijanja licencije
09. lipnja 2017. u 17:20 1 komentara 438 prikaza
Goran Jeras
Foto: Nina Đurđević/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska narodna banka nedavno je Zadruzi za etično financiranje odbila zahtjev za licenciju kojom bi osnovala etičnu banku – smatra da za to nije ispunila zakonske uvjete. O spornim točkama koje stoje između ZEF-a i licencije i budućim planovima razgovarali smo s upraviteljem ZEF-a Goranom Jerasom, koji već četiri godine radi na osnivanju etične banke.

Goran Jeras, upravitelj zadruge i osnivač Etične banke Nakon odbijenice Etična banka: Ne odustajemo, osnovat ćemo podružnicu iz EU

Što dalje? Kanite li ponovno predati zahtjev za licenciju, osnovati banku u EU i otvoriti podružnicu u Hrvatskoj ili krenuti u FinTech rješenje? Spominjali ste sve tri opcije...

HNB je sam najavio mogućnost ponovnog podnošenja zahtjeva, a u uputi o pravnom lijeku stoji mogućnost tužbe Upravnom sudu. Ne odustajemo od osnivanja banke u Hrvatskoj, imamo za to potpunu potporu članova. S pravnim timom odlučit ćemo u kojem će smjeru ići nastavak licenciranja. Radi zaštite kapitala i interesa članova moramo razmišljati i o alternativnim opcijama koje će biti predstavljene na izvanrednoj skupštini zadruge 10. lipnja kad će se i odlučiti koju od njih razvijati paralelno s licenciranjem.

Kad se može očekivati ponovna predaja zahtjeva?

Nastavak licenciranja uslijedit će u roku od sljedećih 30 dana.

U danima nakon odbijenice uslijedilo je javno prepucavanje s regulatorom oko točaka zbog kojih su odbili licenciju. Mnogi kažu da to nije pametno – opet morate doći na istu adresu...

Bitno nam je prezentirati istinu i uvjeriti članove da su novac povjerili ljudima koji imaju znanja upravljati bankom. Iz službenih dopisa HNB-a primijetili smo i da su znatni dijelovi našeg poslovnog modela pogrešno shvaćeni, mislimo da je to bitno istaknuti. Naravno, željeli bismo to raditi i u sklopu službenog i konstruktivnog komuniciranja s HNB-om, za što, prema našem mišljenju, nije bilo dovoljno prilike. Nadamo se da će se to promijeniti.

Goran Jeras | Autor : Nina Đurđević/PIXSELL Foto: Nina Đurđević/PIXSELL

Kakvo je onda stanje s kapitalom: jeste li ga prikupili? I odakle razilaženje s regulatorom u pogledu na krajnje rokove dokazivanja njegova postojanja, odnosno uplate?

Naša je specifičnost da imamo velik broj ulagača kapitala, oko 1100 članova zadruge, što zahtijeva poseban proces prikupljanja koji traje određeno vrijeme. S tim smo procesom počeli nakon odluke skupštine 10. prosinca 2016. Nakon što smo vidjeli inicijalnu dinamiku, HNB-u smo 20. veljače 2017., na njihov poziv da dostavimo plan prikupljanja kapitala i definiramo rok za uplatu, predložili plan i uplatu s krajnjim rokom 31. svibnja 2017. Međutim, rješenje o odbijanju našeg zahtjeva stiglo je 15. svibnja navečer, dva tjedna ranije, samo 12 sati prije sastanka s financijski najjačim članovima zadruge na kojemu je prikupljanje trebalo biti zaokruženo.

Zašto ste čekali posljednji trenutak?

Svi poduzetnici koji odgovorno upravljaju novcem jako paze na likvidnost i ne žele imati sredstva pasivna dulje vrijeme, zbog čega smo i predložili da trenutak uplate bude onaj kada su svi drugi uvjeti zadovoljeni. S obzirom na to da na dokumentaciju predanu u listopadu do tog trenutka nismo dobili nikakve negativne komentare, smatrali smo da je kapital posljednja prepreka za dobivanje suglasnosti te smo se u svibnju potpuno posvetili rješavanju tog uvjeta. A da taj novac postoji u zadruzi, najbolje pokazuje financijska analiza poduzeća koja su naši članovi u protekle tri godine; prosječni su im prihodi u te tri godine bili 866 mil. kn godišnje, s godišnjom dobiti nešto većom od 50 mil. kn, i to ne računajući fizičke osobe, jedinice lokalne samouprave i druge neprofitne organizacije.

HNB (Ne)očekivano HNB odbio etičnu banku

HNB-u su neprihvatljivi kandidati za upravu i nadzorni odbor. Kanite li predložiti druge u sljedećem pokušaju?

HNB je procijenio da kandidati za upravu nemaju odgovarajuće iskustvo; konkretno, navedeno je da zadnje tri godine nisu radili u bankarstvu, što nije točno jer su u ZEF-u radili na osnivanju etične banke i educirali se o specifičnostima etičnog bankarstva u bankama u EU, članicama Federacije etičnih i alternativnih banaka (FEBEA). Predložena predsjednica uprave imala je ovlaštenje potpisivanja ugovora u ime banke u kojoj je radila s portfeljem od 50-ak najvećih poslovnih klijenata i za taj posao odgovarala upravi. Drugi član uprave bio je direktor kontrolinga. A s predloženim članovima Nadzornog odbora imali bismo jedan od najjačih NO-a u Hrvatskoj; jedan je bio generalni tajnik FEBEA-e i profesor je društvene ekonomije u koju se svrstava i etično bankarstvo, drugi je 17 godina bio predsjednik uprave poljske etične banke BISE koja radi pod nadzorom Poljske središnje banke, u istom pravnom okviru EU kao i HNB. Međutim, shvaćamo da je to područje gdje HNB ima pravo i na diskrecijsku odluku te ćemo argumentima stati iza predloženih kandidata, ali bit ćemo spremni i za alternativna rješenja.

Čak i da su kapital i menadžment zadovoljili, čini se da HNB cijeli poslovni model etičnog bankarstva ne impresionira...

Iz odluke o odbijanju licencije jasno je da nemaju iskustva s licenciranjem etičnih banaka te da cijeli niz aspekata modela nije pravilno shvaćen. Primjerice, zaključuju da je nedostatak navodna mogućnost uplate temeljnog kapitala iz kredita banke, što ne samo da nismo predlagali nego je potpuno suprotno našem modelu. Jedan od preduvjeta odobravanja kredita uplata je minimalno 12,5% zatraženog iznosa u obliku dodatnog članskog udjela koji služi za uplatu dodatnog kapitala banke. To znači da prije svakog odobravanja kredita banka de facto dobiva mini dokapitalizaciju. Takvih je pogrešnih interpretacija cijeli niz. O snazi modela govori to što nijedna etična banka nije imala problema u krizi, kapitalno su jake, razina nenaplaćenih kredita u pravilu je niža od 2% i imaju disproporcionalno pozitivan utjecaj na razvoj lokalne realne ekonomije u odnosu na klasične banke. Sve to omogućava niže kamatne stope koje će u našem slučaju biti najviše 4%, niže naknade i transparentnije poslovanje, bez zvjezdica i sitnih slova – naplaćuje se isključivo trošak koji banka stvarno ima. A gdje god možemo dijeliti troškove, dijelimo. Ne želimo poslovnice jer možemo koristiti prostore članica kao infotočke na kojima se može obaviti 90% aktivnosti. Ne potičemo pohlepu; imamo ograničenje između najviše i najniže plaće; cilj nam je da svaki, i najslabije plaćeni zaposlenik, ima dovoljna primanja za dostojan život. Četiri puta veća plaća za članove uprave predstavlja primanja za četiri dostojna života. Trenutačno je ovo najsigurniji oblik bankarstva u Europi.

Goran Jeras | Autor : Nina Đurđević/PIXSELL Foto: Nina Đurđević/PIXSELL

Najveći je strah regulatora isplata osigurane štednje propadne li banka...

Činjenica da su klijenti istodobno i suvlasnici banke govori da razumiju model i redovito prate poslovanje te u svakom trenutku mogu povući depozite ili smijeniti upravu procijene li da im je novac ugrožen. S druge strane, potpuno smo izvan sistemskih rizika karakterističnih za postojeće banke u Hrvatskoj jer krećemo od nule. Dovoljno je reći da je mnogim našim članovima važnije to što nismo izloženi Agrokoru, nego garancija depozita. Smatramo da kreditna politika određuje kako će se razvijati ekonomija zemlje te da građani imaju pravo odlučivati u koju će se svrhu koristiti njihovi depoziti – u smjeru pretežno zaduživanja, odnosno potrošačkog kreditiranja, što je trenutačno slučaj ili stvaranja nove vrijednosti i radnih mjesta, što je u planu etične banke.

Vlasnički model zasniva se na puno malih dioničara zadruge u čijem je banka 100-postotnom vlasništvu. Je li takva fragmentacija opasnost za organiziranje akcija u potencijalnoj krizi; regulator radije vidi pet većih dioničara s po 10% udjela nego nekoliko tisuća malih...

Upravo suprotno! Prema iskustvima etičnih banaka, ovakav model pogoduje opstajanju dugotrajnih kvalitetnih uprava. Dok god uprava banke ne pogoduje nikome od članova, ostaje stabilna jer nitko ne može nametnuti partikularni interes, a čim počne donositi odluke koje nekoga favoriziraju, vrlo lako se stvori većina koja takvu upravu može korigirati. Takvo upravljanje izbjegava standardni problem niza malih banaka u Hrvatskoj koje su bile u privatnom vlasništvu pojedinačnih ili malobrojnih vlasnika i često upravo zato propadale.

11.05.2016., Karlovac - Prva Eticna banka u Hrvatskoj, odnosni celni ljudi banke Kresimir Pravender i Goran Jeras, predstavili su se poduzetnicima s karlovackog podrucja gdje bi banka trebala uskoro poceti i djelovati.  Goran Jeras, upravitelj Zadruge za Goran Jeras: 'Dijelit ćemo kredite za kupnju nekretnina, a ne za pokrivanje minusa'

Obvezujete se članovima na zahtjev vratiti zadružni ulog. Regulator je to prepoznao kao slabost koja može ugroziti kapitalnu stabilnost?

Prema Zakonu o zadrugama, moramo godišnje izdvajati 5% prihoda u Fond za isplatu članskih uloga dok iznos ne bude dovoljan za isplatu svih uloga. Osim toga, imamo i statutarnu mogućnost u izvanrednim situacijama kada bi povlačenje uloga moglo ugroziti poslovanje ZEF-a i banke, odgoditi isplatu do dvije godine.

Kako je licenciranje novih etičnih banaka prolazilo u drugim državama?

Negdje glatko, negdje su središnje banke izrazito otežavale proces. Međutim, činjenica je da niz takvih banaka uspješno radi u državama EU i da uz jedinstvenu europsku regulativu postoji kanal razmjene iskustava među centralnim bankama koji bi taj proces trebao ujednačiti.

Ovdje još i ne postojite, a počeli ste izvoziti “know-how“...

Naš je model prepoznat kao inovacija te postoji interes za njegovu replikaciju u cijelom svijetu. Kad sam u studenom prošle godine bio u Washingtonu i prezentirao ga međunarodnoj organizaciji Enclude, koja se bavi pozicioniranjem fer pristupa bankarskim uslugama kao jednom od ljudskih prava, proglasili su ga najsofisticiranijim koji su vidjeli te ponudili da nam budu partner u njegovoj replikaciji u druge države. Nakon uspješnog pokretanja u Hrvatskoj, mogao bi postati novi hrvatski izvozni proizvod – već sada postoje sestrinske zadruge u Sloveniji, Portugalu, Bugarskoj i Finskoj koje osnivaju banke u svojim državama.

Kako je FEBEA reagirala na odbijenicu?

Iznenađeni su, i oni su imali dojam da licenciranje ide dobro. Spremni su nas još jače podržati, a o našem ugledu unutar njihove zajednice govori i to što su nas izabrali u članstvo iako još nismo banka. Nisu oni jedini koji nam daju podršku; već dulje radimo na sklapanju partnerskih odnosa s međunarodnim razvojnim institucijama poput EFSE-a, EIB-a, EIF-a i EBRD-a kojima smo zanimljivi kao kanal za plasiranje njihovih sredstava u određena područja gospodarstva, poput društvene ekonomije, ruralnog razvoja, kulturno-kreativnih industrija, mikropoduzetništva i startupova pa i njih zanima kako će dalje teći licenciranje. Čak smo od tih organizacija dobili i ponude za tehničku pomoć u licenciranju koju ćemo svakako iskoristiti.

A članovi zadruge – vlasnici koji bi trebali uplatiti kapital? Je li bilo iščlanjivanja?

Nakon inicijalnog šoka pokazali su podršku i povjerenje tako da smo dobili samo četiri zahtjeva za iščlanjenje, a učlanjenja su naglo porasla.

Čime se u međuvremenu bavi ZEF?

Povezivanjem i umrežavanjem članova. Sekcija energetike već provodi projekt energetske učinkovitosti i mjera recikliranja otpada u sektorima turizma i poljoprivrede, a poljoprivredni proizvođači ZEF-a distribuiraju svoje proizvode hotelima i restoranima u sklopu zadruge. Umrežavamo ih i da zajedno sudjeluju na javnim natječajima na kojima pojedinačno ne bi uspjeli, pomažemo pri plasmanu proizvoda u inozemstvo uz pomoć etičnih banaka te pružamo savjetodavne usluge i edukacije. Radimo na uvođenju novih modela, poput stanogradnje po konceptu tzv. pozitivnih kuća, gdje stambeni objekt kroz proizvodnju struje, topline, hrane i kapaciteta za pročišćavanje voda i recikliranje te usluge poput hostela, “coworking“ prostora i vrtića sam sebe financira i omogućava niže troškove stanovanja. Preliminarni razgovori u tom smjeru već postoje s nizom gradova. U suradnji s FEBEA-om već provodimo program financiranja ruralnog razvoja kroz lokalne akcijske grupe (LAG-ove) u iznosu većem od milijun kuna i imamo zahtjeve za novih 2,3 milijuna kuna.

Radili ste u Nizozemskoj kao konzultant u investicijskim bankama, dobro zarađivali. Mnogi će se zapitati – što vam je ovo trebalo?

Dobro pitanje! Moji roditelji i prijatelji često se u šali pitaju jesam li lud. Dok mnogi bježe u inozemstvo, ja sam se vratio i počeo baviti nečim što je u prvom trenutku djelovalo uzaludno. Međutim, osobno sam bio nesretan radeći u klasičnom bankarskom sustavu za koji vjerujem da nije dugoročno održiv, a i želio sam se vratiti u Hrvatsku zbog bolje kvalitete života i želje za prenošenjem spoznaje da, s obzirom na raspoložive resurse, ta kvaliteta može biti još bolja i pravednije distribuirana. U zadnje četiri godine pokazalo se da u Hrvatskoj velik broj ljudi razmišlja na sličan način pa, iako nikad u životu nisam manje zarađivao, iako sam svu ušteđevinu iz Nizozemske uložio u ovaj projekt, vrijednost u znanju i iskustvu koje sam stekao je enormna. Na kraju krajeva, imamo svjetski relevantan bankarski model! Podrška koju dobivamo od članova, šire javnosti, međunarodnih eksperata i europskih institucija pokazuje nam da smo na pravom putu i da trebamo ustrajati.

HNB Etična banka 'HNB nije čekao rok za dokaz o kapitalu, a bio bi skupljen u potpunosti' Boris Vujčić Europski fondovi Mi u bankama pokušavamo odgoditi 'fintech' Boris Vujčić Guverner HNB-a Boris Vujčić: Agrokor ne ugrožava bankarski sustav
Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas