Zbilo se to 10. siječnja davne 1901. godine kada je na brdu Spindletop u blizini Beaumonta u američkoj saveznoj državi Teksas, na dubini od približno 370 metara, bušotina erumpirala snažnim mlazom nafte koji je dosezao visinu od gotovo 50 metara, natjeravši radnike u bijeg. Početni protok erupcije bio je veći od svih naftnih bušotina u Sjedinjenim Državama zajedno u tom danu, a taj je snažni gejzir izbacivao "crno zlato" bez prestanka punih devet dana. Ovaj događaj pokrenuo je naftni procvat u Teksasu i označio začetak američke naftne industrije, što je omogućilo i brži razvoj automobilske i kemijske industrije te energetike, a naposljetku i transformaciju SAD-a. A genijalni um koji je stajao iza ovoga povijesnog pothvata bio je nitko drugi nego Hrvat Antun Lučić, američki useljenik rodom iz Splita. Hrvatskom "ocu naftne industrije" američki se narod višestruko odužio. U posljednjim godinama života uvršten je na popis 200 najvažnijih Amerikanaca, Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodijelio mu je priznanje "Anthony F. Lucas Gold Medal", dok je na mjestu njegova pothvata podignut grandiozni, granitni obelisk visine 18 metara, na kojem piše: "Na ovome mjestu desetog dana dvadesetog stoljeća počela je nova era u civilizaciji." Osim muzeja danas i jedna ulica te osnovna škola u Beaumontu nose njegovo ime.
Iz bušotine Antuna Lučića, oca naftne industrije, izbio je crni gejzir
U Teksasu je novu metodu vađenja nafte osmislio useljenik iz Hrvatske te izazvao pravu revoluciju u crpljenju crnog zlata. Rudarski genij rođeni je Splićanin, a uvršten je među 200 najvažnijih Amerikanaca
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.