Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Analize i intervjui

Čovjek koji je plivao protiv struje, prema hipotetskom imunitetu krda

Hoće li Tegnell preživjeti na svojoj dužnosti, i na pijedestalu društvene pop-ikone u epidemiji, a da nitko ne inzistira na njegovoj odgovornosti? Kao što bi rekao sam Tegnell, to će se tek pokazati s vremenom. Još je prerano za odgovor
06. siječnja 2021. u 08:01 27 komentara 15704 prikaza
Anders Tegnell
Foto: TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Epidemiolozi su postali poznate face posvuda u svijetu, takva je bila ova 2020. godina, ali samo jednom epidemiologu dogodilo se to da ljudi tetoviraju njegov lik na svoja tijela i tiskaju ga na plakate i majice kao neku pop-ikonu, sretni jer ih je u godini lockdowna poštedio tog zatvaranja. Istodobno, mnogi su ga i žestoko kritizirali, više u svijetu, manje kod kuće. O njemu su se podijelila mišljenja po čitavoj Europi i svijetu. Na njegovu primjeru, i na primjeru njegove zemlje Švedske, lomila su se koplja u raspravama o tome je li – ili ipak nije – trebalo sve zatvoriti pred najezdom novog koronavirusa, za koji u tom trenutku nije bilo ni cjepiva ni lijeka. On je Anders Tegnell, glavni državni epidemiolog u švedskoj Agenciji za javno zdravstvo, čovjek koji je plivao protiv struje, rodonačelnik antilockdowna u svijetu u kojem je lockdown glavni kandidat za riječ godine. Na kraju godine, je li moguće dati odgovor na pitanje: je li Tegnell bio u pravu?

PANDEMIJA KORONAVIRUSA Propala švedska strategija, uvode jako stroge mjere: 'Ovo je pitanje života i smrti'

On je sam od početka tvrdio da će trebati dulje pričekati na odgovor na pitanje koja je zemlja s kojim mjerama postupila bolje, a koja lošije, da ga se neće moći suvislo dati odmah, ni u prvom valu, kad su mnogi već srljali u zaključke “ovo je bolje”, “ono je bolje”, a možda ni u drugom valu. Prema toj logici, konačan odgovor možda nije moguće dati ni sada, na kraju ove godine. No Tegnell je očito u nekim procjenama bio u krivu. Olakotna okolnost mogla bi mu biti protupitanje: a tko nije? Odnosno, tko je u svim procjenama bio u pravu? Radi se o novom virusu, novog ponašanja, i o novoj situaciji u kojoj se našao čitav svijet i svaka država pojedinačno. Ali ono u čemu je bio u krivu jest, čini se, njegova temeljna pretpostavka da će države koje su proljetos pohrlile u lockdown, u socijalno distanciranje koje je dovelo do zatvaranja društvenog i javnog života, nakon otvaranja osjetiti veće skokove i veći porast u broju novozaraženih nego Švedska, koja je, u trenucima potpunog lockdowna u ostatku Europe, dopuštala školama, restoranima, trgovinama i svima drugima da rade.

Pretpostavka da će veća rasprostranjenost virusa u prvom valu stvoriti veći imunitet i omogućiti Švedskoj da lakše kontrolira drugi val nije se pokazala točnom. Možda se još pokazivala točnom na početku listopada, kada je Tegnell još mogao govoriti da su Šveđani “doživjeli vrhunac epidemije negdje u travnju i od tada širenje virusa polako opada uz mjere koje imamo” (intervju za New Statesman, 19. listopada 2020.) No od tada do danas broj novozaraženih u Švedskoj počeo je rasti sa stotinjak dnevno na 900-tinjak dnevno (prosjek na svakih 100 tisuća stanovnika), a rastao je i broj mrtvih od COVID-19. U međuvremenu i neke zemlje koje su u prvom valu među prvima uvele lockdown i bile uspješne u kontroliranju broja novooboljelih kasnije su, tijekom ljeta i jeseni, de facto kopirale švedski model, možda ne promišljeno (ne zato što su se priklonile toj Tegnellovoj školi mišljenja), nego iz nužde (zato što državni proračun nije imao novca za drugi lockdown ili zato što je pritisak turizma i ugostiteljstva bio prejak). Takva je na kraju možda ispala i Hrvatska.

No u Švedskoj se, dakle, osnovna Tegnellova pretpostavka nije pokazala točnom. Država koja proljetos nije imala lockdown ne nosi se vidljivo bolje u drugom valu od država koje su proljetos imale lockdown. Švedska prema epidemiološkim pokazateljima neusporedivo lošije stoji od svojih prvih susjeda, ponajprije Norveške i Finske, i to je nešto što strani sugovornici Tegnellu redovito nabijaju na nos kad s njime razgovaraju na virtualnim predavanjima i u intervjuima. Tegnell na to odgovara da nije Švedska ta koja odskače od ostalih u Europi, nego su baš Norveška i Finska, s kojima svi uspoređuju Švedsku i po kojima ocjenjuju uspješnost švedskog modela, te koje odskaču.

– U Norveškoj i Finskoj samo je dio teritorija, dakle dio stanovništva, došao u doticaj s virusom, dok je u Švedskoj, a odnedavno i u Danskoj, čitava populacija došla u doticaj s virusom. Možda je to razlog zašto se epidemija u Norveškoj i Finskoj ponaša drukčije. Većina europskih zemalja imala je vrlo stroge lockdowne i nisu time zaustavile virus, dok su Norveška i Finska imale polulockdown i uspjele su zaustaviti širenje. Vrlo je teško do kraja objasniti razloge. Puno će ljudi provesti godine u traženju nekog znanstvenog odgovora na to – kaže Tegnell u jednom razgovoru za američki think-tank CSIS početkom prosinca. Sredinom prosinca posebno vladino povjerenstvo, formirano sa zadaćom da istraži je li bilo propusta u odgovoru na epidemiju COVID-19, objavilo je prvo izvješće (završno se očekuje tek 2022.) i u njemu zaključilo da je Švedska propustila zaštititi starije i nemoćne osobe u domovima i sustavu skrbi, koji je u toj zemlji u nadležnosti regija, ne središnje vlade. Bez obzira na podjelu nadležnosti, povjerenstvo je zaključilo da odgovornost leži na vladi, sadašnjoj i prethodnima.

Sweden Spared Surge Of Virus Cases - Stockholm STATISTIKA Švedska zabilježila rekordan broj slučajeva koronavirusa

– Smatram da smo doživjeli neuspjeh. Imamo velik broj ljudi koji su umrli i to je strašno – priznao je i švedski kralj Carl XVI Gustaf u predbožićnom intervjuu za televiziju STV. Zvučao je kao da kritizira čitavu tu antilockdown strategiju, ali s kraljevskog dvora objasnili su da nije mislio da je čitav pristup bio neuspjeh, nego da je želio pokazati empatiju. Svi u Švedskoj, pa i sam Tegnell, slažu se i otvoreno govore da je neuspjeh u borbi s pandemijom bila nedovoljna pripremljenost domova za starije i nemoćne na tu borbu. Polovina ukupnog broja umrlih od COVID-19 u Švedskoj otpada na štićenike tih ustanova.

Prema rezultatu istrage zdravstvene inspekcije, petinu staraca koji su umrli od COVID-19 uopće nije pregledao nijedan liječnik, unatoč tome što su imali zakonsko pravo na to. Automatski su stavljani na palijativnu skrb, ne na liječenje, što znači da se sustav samo pobrinuo da umru, ne da ih se pokuša spasiti od COVID-19. Večernjak je o tom strašnom segmentu švedskog modela nošenja s pandemijom pisao među prvima u Europi, kada su vijesti o tim događajima teško ili nikako dopirale i do švedskih medija, ali danas je to nešto što svi priznaju da se događalo i da je bilo pogrešno. Neuspjeh. No prihvaćaju li danas Šveđani da je sam švedski model pokušaja postizanja imuniteta krda bio pogrešan? O tome, čini se, nema tako jasnog odgovora kao o propustima u skrbi o starijima. Povjerenstvo još zasjeda. Premda, postotak Šveđana koji u istraživanjima daju potporu Tegnellu pao je za 13 postotnih poena, na 59%, a potpora čitavoj Agenciji za javno zdravstvo pala je sa 68 na 52 posto, prema podacima objavljenima sredinom prosinca.

Problem s imunitetom krda je što toliko puno ljudi treba umrijeti da bi ga se doseglo da nitko human ne može otvoreno reći da mu je to cilj. Ni Tegnell nije javno govorio da je imunitet krda zacrtani cilj. Upravo suprotno, puno puta je objašnjavao da to nije cilj švedskog modela. No neki deklasificirani e-mailovi sugeriraju da je Tegnell vrlo rano odabrao imunitet krda kao cilj. Američki magazin Foreign Policy objavio je jednu e-mail prepisku između Peeta Tulla, švedskog stručnjaka za javno zdravstvo i kontrolu zaraznih bolesti, i Andersa Tegnella, kojeg je Tull dobro poznavao, pa mu je 15. ožujka napisao e-mail s jedine tri mogućnosti koje su na raspolaganju Švedskoj u tada nadirućoj pandemiji novog koronavirusa. Kao prvu mogućnost naveo je “zaustavljanje svakog kretanja i kontakata na četiri tjedna”.

Druga je mogućnost slijediti preporuke WHO-a i intenzivno testirati, slati u karantenu pozitivne na COVID-19 i pratiti sve njihove kontakte. Treća mogućnost koju je naveo Tull je “dopustiti širenju zaraze da se događa, brzo ili sporo, kako bi se dosegao hipotetski imunitet krda”, ali autor tog e-maila jasno je dodao da bi “s opcijom broj tri Švedska vjerojatno brojila tisuće mrtvih” te da se ta opcija njemu stoga čini defetističkom i bezglavom. “Nikad tu opciju ne bih prihvatio na svojoj prethodnoj dužnosti”, dodao je Tull. Tegnell mu je, prema pisanju Foreign Policyja koji je imao uvid u prepisku, odgovorio istog dana: “Pa, prošli smo kroz to i nakon svega sletjeli na tri. Vjerojatno već imamo dosta ekstenzivnu tihu raširenost, što bi značilo da prve dvije opcije vjerojatno ne bi bile djelotvorne”. Možda nemaju imunitet krda, ali švedski mediji imaju ponašanje krda. Tvrdi to profesorica novinarstva na Sveučilištu Gothenburg Marina Ghersetti, analizirajući propuste koji su se dogodili kad su švedski mediji odlučili ignorirati priče o zanemarivanju starijih u ustanovama i sustavu skrbi.

REKORDAN BROJ UMRLIH Alarmantno stanje u Švedskoj, strategija im je podbacila: 'Ovo nam se nije dogodilo od 1918.'

– To je obrazac koji smo vidjeli i ranije. Na početku, kad je sve nesigurno i kaotično, fokus je na prenošenju informacija koje vlasti daju medijima, bez puno stvarnog propitkivanja tih informacija – objasnila je Ghersetti za londonski Observer. Tek kasnije, kad se situacija stabilizira, švedski mediji postaju kritični i počinju istraživati.

– Imamo taj jedan izraz, “ponašanje krda”: kad jedna osoba počne istraživati, onda svi počnu. Svi mediji sad kopaju po tome, ne samo po pitanju uvjeta u domovima za starije nego i po samoj strategiji – dodaje.

Hoće li Tegnell preživjeti na svojoj dužnosti, i na pijedestalu društvene pop-ikone u epidemiji, a da nitko ne inzistira na njegovoj odgovornosti? Kao što bi rekao sam Tegnell, to će se tek pokazati s vremenom. Još je prerano za odgovor. Sam Tegnell u jednom intervjuu objašnjava princip u koji čvrsto vjeruje, a koji bi mogao biti princip zbog kojeg bi se jednog dana, ako izgubi povjerenje, možda i mogao odlučiti na povlačenje. To je princip koji vrijedi zapamtiti u svim državama, pa i u Hrvatskoj, jer globalna pandemija nije gotova:

– Mislim da je vrlo važno imati povjerenje. To se pokazalo puno puta, i s ebolom u zapadnoj Africi, i s puno drugih izbijanja epidemija po svijetu. Morate imati povjerenje javnosti da biste zaustavili bolest. Važno je da javnost shvaća što pokušavate postići i da surađuje s vama. Mislim da smo u Švedskoj to dosad uspjeli postići.

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
A1 Hrvatska
DONOSI A1
Od minus 7 do plus 13 u dva dana: uzroke vremenskih promjena u Zagrebu i na Sljemenu otkrijte u ekskluzivnom specijalu NET ZERO
  • Mimosvijet:

    Ne znam o čemu pričate. Hrvatska ima goru statistiku nego Švedska. 1021 smrt na milijun stanovnika Hrvatska a 887 Švedska. A imali smo dva vala zaključavanja.

  • konyo:

    max za pojas su izvrseni testovi a za masku ne. zasto stiti druge a tebe ne? da idemo sada dokazivati kao znanstvenici dokazali bi to da se vise ljudi zarazilo sa nego bez maski,pogledaj brojke i vidjet cea

  • Vlaskoulicanec2:

    Prilagođavanje svijeta pogledu nekolicine ptžrebogatih ide svojim tokom i sve koji im ne pašu treba ukloniti...