Onome tko cijelu godinu radi da bi se dva tjedna ili kraće odmarao na nekoj od jadranskih destinacija, iznimno je važno da mu ništa ne pokvari zasluženu zabavu. A alergija je, jako dobro znaju svi koji su je iskusili, može potpuno uništiti. I zato je izostanak podataka za većinu dalmatinskih i istarskih gradova na peludnoj karti katastrofalan turistički promašaj. Nijedna važna internetska destinacija ne daje informacije o vrsti i koncentraciji aktualnih alergena u, primjerice, Zadru, Puli ili Šibeniku. Na peludnoj karti obalne Hrvatske samo su Rijeka, Split i Dubrovnik.
Žele znati gdje ljetovati
– Ti gradovi ne provode monitoring koncentracije peludi. Donedavno ga je radio Zadar, ali lokalna je politika odlučila da to nije bitno, što nikako nije dobro, jer su posrijedi turistički gradovi – otvorena je dr. Ivana Hrga, voditeljica laboratorija za aerobiologiju na Zavodu za javno zdravstvo \"Dr. Andrija Štampar\".
Informacija s peludnog kalendara iznimno je bitna i našim građanima, i stranim turistima. Svi oni obasipaju Zavod telefonskim pozivima, jer podatak ne mogu \"proguglati\".
– Uključeni smo u Europsku aerobiološku mrežu i zovu nas iz cijele Europe, jako puno pitaju za Zadar, no općenito žele znati trebaju li sa svojom alergijom ići na sjeverni, središnji ili južni dio Jadrana – otkriva liječnica.
Nije im, kaže, teško pružiti informaciju o lokalnoj vegetaciji, to je uostalom njihov posao. No bez obzira na dobru volju u Zavodu, strategija dobivanja informacija isključivo telefonom daleko je od preporučljive za turističku zemlju. Jer, podatka na portalu Hrvatske turističke zajednice i drugih turistima relevantnih institucija – nema.
\'Uzorkivač\' 50.000 kn
Ono što su oni izostavili, mi smo doznali i objavljujemo na našoj karti. Dr. Hrga je dala iscrpne informacije o peludnim prijetnjama.
– U Dalmaciji i Istri sad trenutačno traje sezona trava u umjerenoj i niskoj koncentraciji, te parijetarije, u narodu poznate kao crkvina. Upravo je prestala sezona masline, čija je pelud izuzetno jak alergen. Sljedeći alergen koji će se pojaviti je pelin, zasad mu je koncentracija niska – napominje dr. Hrga.
U unutrašnjosti i sjeverozapadnoj Hrvatskoj visoka je koncentracija trava, posebno koprive, a još tjedan dana traje i sezona pitomog kestena u umjerenoj koncentraciji. Počinje se javljati pelin, a već sredinom srpnja i omražena ambrozija, tada još u niskoj koncentraciji koja će u kolovozu dosegnuti maksimum.
Onome tko ide na neko područje, lokalna su klima, njezine varijacije i njihove posljedice jako bitni. Uređaji za mjerenje koncentracije peludi u zraku, takozvani \"uzorkivači\", nisu ekstremno skupi i ne treba ih gusto naguravati na određena područja. Jedan uzorkivač, kaže liječnica, stoji oko 50 tisuća kuna, no vijek trajanja izuzetno mu je dug.
Tijekom turističke sezone informacija o alergenima jednako je bitna kao i UV-indeks i trebala bi biti mnogo raširenija nego što je u ovom trenutku. Internetske stranice pritom su samo jedan medij koji se ne bi smio izostaviti, no bitno je imati na umu i da se veliki dio populacije, posebno starije dobi, ne služi kompjutorom.
Bitno je i da se, nakon dobivene informacije, ne koriste metode \'samoliječenja\', jer su antihistaminici izuzetno opasni lijekovi, ne uzimaju li se pod kontrolom liječnika.
Dugogodišnji alergičari vjerojatno su već spremni, no sve je više onih koje alergija prvi put iznenadi i u poznijoj dobi.
je...... te peludna karta, toliki članak za ništa.....