S obzirom na to da čak svaka šesta osoba ima neki neurološki poremećaj, istraživanje zdravlja mozga važnije je nego ikad. Upravo zato Cleveland Clinic provodi najveću studiju o zdravlju mozga dosad – projekt koji će trajati 20 godina i uključuje 3857 sudionika. Svrha je identificirati biomarkere i ciljeve za prevenciju i liječenje bolesti koje utječu na mozak, piše Parade.
Tijekom istraživanja, znanstvenici su kod nekih zdravih sudionika – putem rutinskog snimanja mozga – otkrili nešto zabrinjavajuće: tihi moždani udar. Taj tip moždanog udara često prođe neprimijećeno jer ne uzrokuje klasične simptome poput paralize ili poteškoća s govorom. Ali, ako je moždani udar “tih”, kako ga prepoznati – i treba li ga se bojati?
Dr. Ken Uchino, neurolog specijaliziran za moždane udare u Cleveland Clinic, objašnjava da postoje dvije osnovne vrste moždanog udara: ishemijski, koji čini 80% slučajeva i nastaje kada je protok krvi u dijelu mozga blokiran, te hemoragijski, kod kojeg dolazi do pucanja krvne žile i krvarenja unutar mozga.
Kod tihog moždanog udara dolazi do odumiranja moždanih stanica, ali bez očitih simptoma. Dr. Mill Etienne, neurolog s Medicinskog fakulteta u New Yorku, ističe da ljudi često doznaju da su imali tihi moždani udar tek slučajno – prilikom magnetske rezonance (MRI) ili CT-a zbog nekog drugog razloga, poput udarca u glavu. Takvo snimanje može otkriti da je došlo do moždanog udara, no ne može pokazati kada se to točno dogodilo.
Iako tihi moždani udar ne izaziva klasične simptome, neki znakovi mogu upućivati na to da se nešto ipak dogodilo. Dr. Jeffrey Quinn, vaskularni neurolog iz Medicinskog centra Torrance Memorial, navodi da se može pojaviti iznenadna promjena u pamćenju, kognitivnim sposobnostima, motorici ili ponašanju.
Stručnjakinja otkriva: Ovo je 8 zlatnih pravila za sprječavanje moždanog udara
Dr. Etienne dodaje da simptomi poput moždane magle, poteškoća s koncentracijom i problema s pamćenjem također mogu biti upozorenje – iako mogu imati i druge uzroke. Zbog toga je, ako se pojave, ključno napraviti neurološku obradu, uključujući CT ili MRI mozga.
Otkrivanje tihog moždanog udara može biti šokantno, ali nije razlog za paniku. Dr. Uchino ističe da su tihi moždani udari relativno česti – prema MRI snimkama, tihi moždani udar imalo je 10% osoba u 60-ima, a taj broj raste do 40% kod ljudi u 80-ima.
Mozak ima sposobnost prilagodbe i oporavka, ali... Tihi moždani udar ipak nije bezopasan. Tri neurologa slažu se da on povećava rizik za veliki moždani udar u budućnosti – iako ta vjerojatnost ostaje relativno niska.
Dakle, ako imate bilo kakve nove, neobjašnjive simptome koji upućuju na moždanu disfunkciju, odmah se obratite liječniku. Ako se na snimci potvrdi da ste imali tihi moždani udar, stručnjaci savjetuju promjenu životnih navika: zdravija prehrana, redovita tjelovježba, prestanak pušenja i kontrola krvnog tlaka i kolesterola ključni su za smanjenje rizika od ponovnog udara.
Dr. Etienne ističe da tihi moždani udar treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje – priliku da se spriječi nešto gore. Liječnik može provjeriti karotidne arterije, srčanu funkciju i druge moguće uzroke te propisati terapiju ako je potrebno. Važno je znati i da nakupljanje više tihih moždanih udara može dovesti do određenih oblika demencije.
Kako spriječiti moždani udar?
Prevencija je ključ. Dr. Wengui Yu iz UCI Health naglašava da zdrav stil života može uvelike smanjiti rizik. To uključuje prestanak pušenja, umjereno (ili nikakvo) konzumiranje alkohola, zdravu prehranu bogatu voćem, povrćem i zdravim mastima, redovitu tjelovježbu te održavanje optimalne razine šećera i kolesterola u krvi.
Možda nema simptome koji vam odmah privuku pažnju, ali tihi moždani udar je poziv na buđenje. U mnogim slučajevima upravo je on potakne ljude na brigu o zdravlju – prije nego što bude kasno.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada: Ovo je pet ključnih:
Otvori KEKS Pay
