Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Na farmama u Indiani već sada imaju berbu salate dva puta tjedno

Japan već ima farmu koja koristi 85 posto manje vode od klasičnog uzgoja
20. listopada 2015. u 00:15 1 komentara 496 prikaza
Farme
Foto: Pixsell

Od sadašnje globalne populacije koja broji sedam milijardi ljudi, dvije su  milijarde pothranjene, a 805 milijuna ljudi je gladno, iako se, prema statistikama, na svijetu proizvede dovoljno hrane da se svih sedam milijardi uredno prehrani.

Razlozi su jasni, počevši od siromaštva, političke nestabilnosti pa sve do nejednakih prihoda i pretjerane konzumacije... No upravo ovo posljednje Ujedinjeni narodi smatraju možda i najdramatičnijim.

Sunce sije stalno

Prema podacima te najutjecajnije svjetske organizacije, čak se 30 posto hrane proizvedene u svijetu baca i to prije nego što dođe do našeg stola. S hranom odlaze i potrošena voda, energija i resursi iskorišteni za proizvodnju. Znamo da će do 2050. broj stanovnika na Zemlji biti devet milijardi, a da je 80 posto obradivih površina već iskorišteno, pa se moramo upitati: što ćemo jesti? Brojne su teorije i projekti koji se bave ovim problemom. Srećom, postoje vrlo uspjeli pokušaji da se pospješi proizvodnja hrane, a uglavnom su potpomognuti tehnologijom.

Projekt Green Sense Farms iz Indiane svjetsku je pozornost privukao time što i usred zime tamo uzgajaju bosiljak, salatu, peršin i drugu “zelenjavu” koja ne raste bez sunca. Riječ je o hidroponskom uzgoju, i u nas sve popularnijem, odnosno “vertikalnim farmama” na kojima se bilje ne uzgaja na tlu već na policama. Nije posađeno u zemlju nego, primjerice, raste iz vlakana kokosovih oraha. Ona se obogaćuju vodom i nutrijentima, što biljkama omogućuje rast. No, u Green Sense Farms cijelom su konceptu dodali i osvjetljenje LED lampama, njih čak devet tisuća, koje u tu svrhu izrađuje Philips.

Znači, tamo sunce sije cijelu godinu. A to znači, tvrdi Robert Colangelo, vlasnik farme koja se proteže i na visinu od osam metara, da se plodovi različitog povrća beru ni manje ni više nego dva puta tjedno. Na njih vrijeme ne utječe, nema suše ni poplave, vremenske prilike kontroliraju oni sami. Dakako, farma na obali jezera Michigan nije unikatna. Širom svijeta troše se stotine milijuna dolara na vertikalne farme.

Veliki uzgoj u gradovima

U napuštenoj Sonyjevoj tvornici u istočnom Japanu uzgajaju 10.000 glavica salate dnevno. Takve farme mogu upotrebljavati i 85 posto manje vode u odnosu na klasični uzgoj, a nema nikakvog troška za gorivo za traktore ili slične strojeve. A nije riječ ni o GMO-u. U Nizozemskoj je jedna tvrtka otišla i korak dalje. PlantLab j u svojem projektu predvidio je mikroklime za svaku prostoriju u kojoj je postavljena hidroponska farma pa na taj način dobivaju različite okuse, oblike, ali i dostavu različitih nutrijenata biljkama.

Svaki od uspjelih procesa patentiraju. Odmah je očito da je generalna ideja iskoristiti svaki napušteni prostor kako bi se kreirala takva farma, što omogućuje uzgoj u gradovima, a prema PlantLabovu izračunu hrana potrebna za cjelokupno svjetsko stanovništvo mogla bi se uzgajati na prostoru manjem od Nizozemske uz korištenje tek deset posto vode u odnosu na klasičnu farmu. Ipak, klasična se farma ne da, uz primjenu automatizacije, senzora koji mjere vlagu u tlu, temperaturu zraka, brzinu vjetra, gustoću kiše, a sve je aplikacijom povezano sa smartphoneom pa poljoprivrednik može u realnom vremenu pratiti što se događa s njegovim usjevima.

U istu svrhu koristite se i dronovi koji će kamerom precizno provjeriti je li se možda pojavila neka bolest. Sustav farmOS uz spomenute mogućnosti mjerenja može prikazati i 3D modele usjeva putem kojeg se može vidjeti kolika će biti biomasa. Kad smo već kod pojma 3D, iz takvih je printera već moguće isprintati i – voće.

>>3D printanje – biznis 
koji cvjeta, profitabilan 
je i mijenja svijet 

DIVA CIJELI DAN
Jedan dan u životu beauty novinarke – puno više od pisanja o cipelama
  • samoborka:

    Sve bi bilo dobro kada Znanost i tzv napredak ne bi bili u sluzbi novca i bogacenja pojedinaca nego u sluzbi interesa covjecanstva. Ovako nije nikome za vjerovati, i svaka ta novotarija je vrlo upitna jer iza gotovo svake od ... prikaži još! njih stoji interes pojedinaca i korporacija, na stetu zdravlja i dobrobiti malog covjeka. Sve je otislo kvragu onog trena kada je kapitalizam zavukao svoje prste u Znanost i pretvorio ju u samo jos jednu interesnu granu.