Masnoće su nam svakako potrebne za normalno funkcioniranje organizma, i to u desetpostotnom udjelu u hrani. Dijelimo ih na zasićene i nezasićene. Nezasićene su najčešće biljnog podrijetla, a zasićene životinjskog. Masnoće nam daju energiju, griju naš organizam, potrebne su i za apsorpciju vitamina A, D, E i K, podržavaju rad hormona i dio su staničnih membrana. Masnoće također utječu na stvaranje ovojnice za prijenos živčanih signala.
Možemo reći da je masnoća zaslužna i za zdravlje mozga, rad hormona, imunitet, kožu i energiju. Za mrkvu kažu da je dobra za vid, međutim beta karoten se ne može apsorbirati ako ne jedete mrkvu uz masnoću. Možemo jesti mrkvu dok nam koža ne postane narančasta, no vid neće biti bolji bez konzumaciji uz masnoću. Općenito, prednost se daje masnoćama biljnog podrijetla. No to nikad nije precizno. Vrlo je važno tretiranje namirnice, a prije toga prehrana životinje. Ulja vrhunske kvalitete poput ekstradjevičanskog maslinova su protuupalna, smanjuju rizik od srčanih bolesti i dobra su za krvožilni sustav.
Još vlada stigma da je maslinovo ulje loše za prženje, što je netočno ako pržimo pravilno. Za maslinovo ulje je važno da pržimo do 170 stupnjeva, a prednost je maslinova ulja što ulazi u namirnicu tek kada namirnica izgubi 70 posto površinske vlage. Važno je i da pržimo kratko te male količine u tavi. Ako zatrpamo tavu namirnicom za prženje, spustit ćemo previše temperaturu ulja i izgubiti hrskavost i sočnost, a dobiti onu neugodnu gnjecavu i rastezljivu teksturu te isušiti sokove iz namirnice. Valja se prisjetiti zašto je masnoća važna na konzumaciju i doživljaj hrane. Masnoća je nositelj okusa. Kad bismo nekako mogli izvaditi svu masnoću iz svinjetine, teletine, govedine ili puretine, ne bismo prema okusu znali koje meso jedemo, jer je masnoća nositelj okusa.
Meso s intramuskularnom masnoćom, onom prošaranošću unutar komada, zrelije je, mekše i ukusnije. Ekstramuskularna masnoća, ona u većim količinama izvan mesa nije pogodna za svakoga jer dijelom genetski, a dijelom zbog toga što ta masnoća povećava pritisak u probavnom sustavu, izaziva refluks i nekima ne dopušta gutanje takve masnoće. Kvalitetne zasićene masnoće, dobivene od životinja hranjenih prirodnom, kvalitetnom hranom imaju benefite. Jedna od prednosti su stabilne masne kiseline koje su odlične za kuhanje, održavaju hormonalnu ravnotežu, a izazivaju dugo osjećaj sitosti nakon jela, time i regulaciju tjelesne težine. Ako je govedo hranjeno travom, imat će mnogo više omega 3 masnih kiselina koje djeluju protuupalno. Industrijski obrađene masnoće sadržavat će s druge strane više nepoželjnih omega 6 masnih kiselina.
Odličan je primjer usporedba vrhunskog maslaca, dobivenog od životinja prirodnom ispašom trave, u usporedbi s margarinom. Takav prirodan maslac travom hranjene životinje zdrav je i sadrži vitamine A, D i K2 koji nam pomažu za bolji vid, kožu, imunitet, zdravlje kostiju i srca. S druge strane, vrlo nezdravi margarin koji prolazi kemijsku hidrogenizaciju sadrži štetne masti, često i konzervanse, emulgatore, umjetne boje i dodane umjetne arome. S većim saznanjima o njemu, goveđi je loj postao popularan jer ima vrlo visoku točku dimljenja i nizak hipoglikemijski indeks. Visoka točka dimljenja na oko 200 stupnjeva praktična je za uporabu u kućanstvima jer se ondje ne provjerava na kojoj se temperaturi obrađuje namirnica. Pa ako i pretjeramo s temperaturom, njegova čista i stabilna masnoća neće generirati štetne spojeve.
I janjeća masnoća često je stigmatizirana. Janjetina ima povoljan omjer masnih kiselina, masnoća je od mlade životinje pa ju je i lakše probaviti od, primjerice, goveđeg loja i svinjske masti. Uspoređujući životinje hranjene travom i žitaricama, životinje hranjene travom imat će više zdravih omega 3, a manje omega 6 masnih kiselina, koje su i manje zdrave. Dakle, bit svega je prirodnost prehrane jer je masnoća u tijelu čovjeka i životinje pohranjena rezervna, nepotrošena energija. Ako životinja jede prirodnu hranu, koju si može sama priskrbiti, ta će masnoća biti zdrava, a potrebna je ljudskom tijelu. Ako jede obrađenu industrijsku hranu, ta će masnoća biti nezdravija. Imamo divnu, ekološki čistu državu i što prije shvatimo benefite koje donosi ekološki proizvedena hrana i pokažemo to svijetu, to prije možemo postati još divnija, sretnija i financijski uspješnija država.
Preduvjet je da iskoristimo prirodne resurse, a ne da ih plaćamo po visokim cijenama. Za masnoće vrijedi isto što i za ljekovite namirnice i tekućine – pri umjerenoj konzumaciji su zdrave, a neumjerenošću dolazimo do štetnosti, baš kao i s lijekovima. Unatoč nepovoljnijoj računici, u restoranu kupnjom hrane visoke kvalitete ustrajemo u vrhunskoj i prirodnoj namirnici koja kreira i profil naših gostiju. To su gosti visoke kulture stola koji shvaćaju da ih hrana izgrađuje, čuva njihovo zdravlje te cijene iskrene okuse. Jedimo zdravo i raznoliko.
Otvori KEKS Pay
Sve u svemu jedi sve ali umjereno.