Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Grabar-Kitarović i Omejec znak su da se u Hrvatskoj sve više vjeruje ženama

Što su sudovi višeg ranga, manje je žena, vrijeme je da zauzmu čelna mjesta
07. svibnja 2015. u 11:33 1 komentara 360 prikaza
Tarja Krehić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Dvije su trećine sudaca općinskih, prekršajnih i trgovačkih sudova u Hrvatskoj žene, što ne začuđuje jer su danas i dvije trećine diplomiranih studenata prava žene.

No, iako brojčano dominiraju u pravnoj profesiji, njome i dalje vladaju muškarci jer je još uvijek malo žena na čelnim pozicijama pravnih fakulteta i na sudovima višeg ranga.

Unapređenje statusa

Odvjetnica Tarja Krehić predsjednica je novoosnovane Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Jedan od prvih poteza udruge bit će otvaranje javne rasprave o tome je li Hrvatskoj potreban zakon poput njemačkog koji propisuje kvote u nadzornim odborima kompanija kako bi se postigla ravnopravnost muškaraca i žena. Krehić je diplomirala pravo u Zagrebu, magistrirala korporativno pravo na Sveučilištu Duke u SAD-u, a danas ima svoj odvjetnički ured. Bavi se trgovačkim, bankarskim i financijskim pravom, koje je kod nas još dominantno muška profesija.

Privatni i poslovni život uspjela je uskladiti uz veliku podršku obitelji, prije svega roditelja. Ideja o pokretanju udruge, kojoj je cilj unaprijediti status pravnica na fakultetima, u znanosti, sudstvu, odvjetništvu, korporativnom svijetu i probiti stakleni strop, rodila joj se nakon razgovora s jednim američkim sucem.

Žene sude o kršenju tuđih prava, a ne uspijevaju se izboriti za čelne funkcije u pravosuđu. Ili ne žele...?

– Točno. Pravnice su brojčano dominantne u znanosti, sudstvu, državnom odvjetništvu i korporativnom sektoru. Ali, što su sudovi višeg ranga, broj žena je manji. Usprkos očitom trendu feminizacije, zbog postojanja staklenog stropa žene ne uspijevaju zauzeti čelna mjesta u pravnoj profesiji. Muškarci jednostavnije dolaze na čelne pozicije, žene se ustručavaju odlaziti na rodiljski dopust jer je rodiljski u našoj profesiji intenzivan korak unatrag u karijeri. Dio problema leži i na nama jer se teško odlučujemo izabrati karijeru misleći da ćemo žrtvovati obitelj. Mi žene vlastitim primjerima trebamo razbijati predrasude i pokušati probiti stakleni strop.

Dobili ste potporu najveće komore odvjetnica u SAD-u, države New York. Kakva su iskustva američkih pravnica i je li usporediva situacija s Hrvatskom?

Teško je usporediva jer mi za njima, u određenim aspektima, kaskamo 100 godina, ali Hrvatska ima demokratski tip društva samo posljednjih 25 godina, pa ne možemo očekivati jednaku situaciju. Komora odvjetnica države New York najstarija je i najveća u SAD-u. Komentiraju svaki federalni i savezni zakon, predlažu nove zakone, sudjeluju u sudbenoj vlasti. Mentorice su nam i drago im je zbog naše inicijative. Komora odvjetnica u SAD-u predstavlja jednu od najrelevantnijih institucija u pravosudnom sustavu pojedine savezne države. Naravno, imaju i matičnu komoru koja okuplja muškarce i žene.

Komore odvjetnica u SAD-u daju neobvezujuće mišljenje na svako imenovanje i napredovanje sudaca i ono se smatra jednim od najrelevantnijih neformalnih kriterija za odabir sudaca i sutkinja. U neobvezujućim mišljenjima razmatraju cijelu karijeru sudaca i poštuju li u radu ljudska prava i prava žena, ali i svih manjina. Ideja o osnivanju udruge rodila mi se nakon razgovora sa sucem iz Colorada, iza kojeg je 50 godina karijere.

Bio je u posjetu Hrvatskoj i, kako smo razgovarali o pravosudnom sustavu u SAD-u i kod nas, rekao mi je u jednom trenutku da sam sigurno aktivna u komori odvjetnica, a ja sam ga pitala što bi bila ta komora odvjetnica jer mi takvo što nemamo. Objasnio mi je da nikad ne bi bio imenovan za suca, niti bi napredovao, da nije dobio pozitivno mišljenje komore odvjetnica u svojoj državi.

Najbolje američke i europske odvjetničke kuće mladim majkama nude poludnevno radno vrijeme

Tarja Krehić, odvjetnica

Namjeravate li jednog dana udrugu pretvoriti u komoru i biti konkurencija HOK-u?

Ne. Mi odvjetnice, koje smo i članice udruge, pripadamo Hrvatskoj odvjetničkoj komori i s njom imamo partnerski odnos. Naš Zakon o odvjetništvu propisuje da je odvjetnička komora jedna i ne namjeravamo ulaziti u nadležnost HOK-a jer se za naša prava i interese možemo zalagati i mimo komore. Predlagat ćemo nove zakone, komentirati postojeće, organizirati suradnju sa srodnim međunarodnim organizacijama jer mnoge zemlje u EU imaju udruge žena u pravnoj profesiji.

Jedino je među odvjetnicima manje žena nego muškaraca. Zašto žene češće biraju biti sutkinje?

U odvjetništvu je oko 43 posto žena, no žene sad čine dvije trećine odvjetničkih vježbenika. Taj trend, koji je počeo 90-ih, vjerojatno je posljedica, među ostalim, i kraćeg radnog vremena u sudstvu. U odvjetništvu je, a osobito u pojedinim granama u kojima se radi s međunarodnim klijentima, radno vrijeme između 10 i 12 sati dnevno. Nužno je puno odricanja i od privatnog života jer je i za vježbenike u većini ureda radno vrijeme od 9 do 18 sati.

Ako želite biti majka i imati obitelj, teže vam je doma dolaziti u 19 sati u odnosu na sutkinje, koje kući dolaze između 16 i 17 sati. No, mnoge kolegice, koje rade u podružnicama stranih odvjetničkih ureda imaju mogućnost raditi poludnevno radno vrijeme kad postanu majke i dok su im djeca mala, a to im ne utječe negativno na karijeru. Danas najbolje i najveće američke i europske odvjetničke kancelarije, želeći privući najbolji ženski odvjetnički mladi kadar, ističu da omogućuju i poludnevno radno vrijeme.

Učinkovita rješenja

Jesu li kvote u pravosuđu rješenje i nije li apsurdno da se uvođenje kvota uopće mora razmatrati u struci koja bi trebala pokazati veću osviještenost za jednakost muškaraca i žena?

Apsolutno se slažem s vama, ali primjeri iz zemalja EU pokazuju da je uvođenje kvota jedno od učinkovitih rješenja. Ako se fokusiramo na negativne aspekte kvota, nećemo dočekati u našem životnom vijeku jednaku rodnu ravnopravnost. Kvote su se, nažalost, nametnule kao najučinkovitiji, najbrži i najefikasniji način postizanja rodne ravnopravnosti. Kvote u EU postoje u korporativnom sektoru, ne i u pravosuđu, i jedna od prvih inicijativa udruge bit će otvaranje javne rasprave treba li nam sličan zakon kakav je donesen ove godine u Njemačkoj, koji propisuje kvotu od 30% za žene u nadzornim odborima kompanija.

Očekujete li da ćete, kad spomenete kvote, naići na otpor muških kolega pa i podsmijeh?

Da, ali toga se ne bojimo. Mi se ne zalažemo za to da se ženama omogući zloporaba kvota i umjetno preuzimanje korporativnih funkcija. Ali ako su uvjeti natječaja za neku funkciju transparentni, ako su muškarac i žena jednako kvalificirani i stručni, kvote su važne. Sva istraživanja kod nas i u svijetu potvrđuju postojanje staklenog stropa, koji ženama onemogućava zauzimanje najviših funkcija u struci zbog kriterija koji nisu stručno i profesionalno opravdani. Rasprava o kvotama u kompanijama otvara raspravu i o potrebi sličnih mjera i u sudstvu, odvjetništvu i znanosti.

Neće li Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji biti getoiziranje žena i ima li boljih načina da se probije stakleni strop?

Ne možemo predvidjeti budućnost i s čime ćemo se susretati. U udruzi imamo odvjetnice, sutkinje, pravnice iz znanosti i korporativnog sektora. Samo na osnivačkoj konferenciji bilo nas je više od 200. Dobili smo i potporu muških kolega, najviše sudaca.

Imamo žene na čelu Ustavnog suda i države. Je li to pokazatelj da postajemo manje patrijarhalni ili je to samo fasada?

Žene na tako dvije značajne funkcije dobar su pokazatelj da kao društvo počinjemo vjerovati ženama i da su danas predrasude prema sposobnosti žena manje. No, iako imamo predsjednicu Ustavnog suda, tek je trećina sutkinja na tom sudu.

>>Kako se odijevaju hrvatske političarke i gdje griješe?

Elipso

  • anticenzura:

    Ni rijeci o korumpiranom i neefikasnom pravosudju u drzavi, o kriminalnim aferama po ladicama sudaca tipa ''Hypo'', ''Soboli'' is licne, nego gospodju zanima samo forma, i sjedalice u instituciji i u jerarhiji, sto bi rekli italijani '' Kada mudrac pokazuje ... prikaži još! (prstom) na mjeces, tupav covjek gleda u prst''.