Svi smo to doživjeli: trenutak stresa ili nalet dosade i odjednom je vrećica čipsa prazna, a kutija sladoleda pojedena. Gotovo svatko se povremeno prejeda, no za neke ljude ove epizode dolaze s osjećajem gubitka kontrole, često praćene krivnjom i sramom. Ipak, postoje alati koje možete koristiti kod kuće kako biste ponovno preuzeli kontrolu. Dr. Rachel Paul, stručnjakinja za prehranu i promjenu ponašanja sa Sveučilišta Columbia, nedavno je u videu na TikToku objasnila svoju omiljenu metodu za zaustavljanje spirale prejedanja. "Možete biti usred prejedanja i ovo će vas zaustaviti na mjestu", poručila je.
Njezin pristup ima dva dijela, pri čemu svaki korak pomaže preusmjeriti i tijelo i um. Tijekom prvih 15 sekundi, Paul preporučuje da učinite nešto fizički kako biste prekinuli epizodu prejedanja. To može biti nešto jednostavno poput stavljanja ruke na srce i dubokog disanja. Ako ste u mogućnosti učiniti više, možete lagano pojačati intenzitet vježbama poput skokova, istezanja ruku ili rotacije trupa.
@dr.rachelpaul Replying to @Jenni How to stop a binge in 30 seconds 💪 #selfimprovement #mindfuleating #mindsetshift ♬ original sound - Dr. Rachel Paul, PhD, RD
Nakon fizičkog slijedi mentalni reset. Sljedećih 15 sekundi Paul savjetuje ponavljanje mantri u sebi, što pomaže usredotočiti um i smiriti živčani sustav. Razmišljajte o rečenicama poput: "Ovu hranu mogu jesti i sutra" ili "Ja imam kontrolu, a ne hrana". Također predlaže i mantru "Prejedanje ovom hranom zapravo nema dobar okus", pa čak i "Tako sam uzbuđen/a što ću osjetiti ponos kada zaustavim ovo prejedanje".
Paul preporučuje ponavljanje ovih fraza onoliko puta koliko je potrebno te vraćanje na ova dva koraka kad god se nađete u spirali prejedanja. Iako mnogi ljudi doživljavaju povremene epizode prejedanja ili takozvanog "emocionalnog jedenja", ako ti trenuci postanu uporan i uznemirujući obrazac koji se događa najmanje jednom tjedno tijekom tri mjeseca ili duže, to se može klasificirati kao poremećaj kompulzivnog prejedanja. Ljudi s ovim stanjem mentalnog zdravlja redovito konzumiraju velike količine hrane u kratkom razdoblju, često se ne mogu zaustaviti čak i ako su neugodno siti.
Prejedanje se obično događa nasamo ili u tajnosti, a nakon njega mnogi osjećaju fizičku ili emocionalnu nevolju. Ako se ne liječi, poremećaj može imati ozbiljne posljedice. S vremenom kompulzivno prejedanje može dovesti do debljanja i zdravstvenih komplikacija povezanih s pretilošću, uključujući povećan rizik od dijabetesa tipa dva, visokog krvnog tlaka, bolesti srca, bolova u zglobovima i mišićima te određenih vrsta raka. Osobe s ovim stanjem također su pod većim rizikom od depresije, anksioznosti i poremećaja povezanih s upotrebom supstanci. To može značajno utjecati na kvalitetu života, jer više od polovice oboljelih prijavljuje poteškoće u društvenom funkcioniranju i ometanje svakodnevnih aktivnosti.
Za one kojima brze strategije poput ove ne pomažu u kontroli prejedanja, dostupne su i druge mogućnosti liječenja. Terapija razgovorom česta je intervencija koja pomaže ljudima da prekinu nezdrave obrasce ponašanja i razviju zdravije strategije suočavanja s problemima. U liječenju se mogu koristiti i lijekovi, uključujući one koji se koriste za kontrolu impulsa, regulaciju apetita ili za liječenje istodobnih stanja mentalnog zdravlja poput antidepresiva. Prehrana također igra ključnu ulogu u oporavku, a rad s registriranim dijetetičarom može pomoći u izgradnji zdravijeg odnosa s hranom, uključujući planove obroka koji promiču sitost i osiguravaju pravilnu prehranu. Stručnjaci se sve više odmiču od restriktivnih dijeta, koje često mogu biti kontraproduktivne, i naglašavaju važnost razumijevanja emocionalnih okidača koji stoje iza prejedanja.
Otvori KEKS Pay
