Povratak Simpsona na male ekrane podsjetio je na dugovječnost i relevantnost najpoznatije animirane obitelji. Ono što je započelo kao serija grubih, kratkih crtića u sklopu "The Tracey Ullman Showa" 1987. godine, preraslo je u globalni kulturni spomenik.
Autor Matt Groening osmislio je disfunkcionalnu obitelj na brzinu, nazvavši likove po članovima vlastite obitelji: ocu Homeru, majci Marge te sestrama Lisi i Maggie. Iznimka je bio Bart, čije je ime anagram engleske riječi "brat" (derište). Kada je 17. prosinca 1989. emitirana prva polusatna epizoda, bilo je jasno da se pojavilo nešto novo.
Simpsoni su bili potpuna suprotnost idealiziranim TV obiteljima poput Waltonovih, što je navelo i tadašnjeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha da ih javno prozove, tražeći od nacije da budu "manje poput Simpsona".
S više od tri desetljeća emitiranja, Simpsoni su postali najdugovječniji američki sitcom, no njihov je utjecaj daleko dublji. Oni su uveli animaciju za odrasle u udarni termin, otvorivši vrata serijama poput "South Parka" i "Obiteljskog čovjeka". Srž njihove genijalnosti leži u britkoj satiri koja ne štedi nikoga - od politike i religije do korporativne pohlepe i samog medija televizije. Kroz prizmu Homerove lijenosti, Bartova bunta, Lisine inteligencije i Margine strpljivosti, serija je secirala američki san i njegove zablude. Njihov je jezik postao dio globalne kulture; Homerov uzvik "D'oh!" uvršten je u Oxfordski rječnik engleskog jezika, a apatični izraz "meh" populariziran je upravo zahvaljujući seriji. Početkom devedesetih, fenomen "Bartmanije" doveo je do toga da su majice s Bartovim likom bile zabranjene u nekim američkim školama zbog navodnog poticanja neposluha, potvrđujući tako subverzivnu snagu serije.
Ipak, ono što Simpsone u posljednjem desetljeću najviše izdvaja jest njihova gotovo proročanska sposobnost predviđanja budućnosti. Najpoznatiji primjer svakako je predsjedništvo Donalda Trumpa. U epizodi "Bart to the Future" iz 2000. godine, Lisa Simpson postaje predsjednica i u Ovalnom uredu spominje da je "naslijedila popriličnu proračunsku krizu od predsjednika Trumpa". Tadašnja šala na račun njegove kratkotrajne kandidature postala je zapanjujuća stvarnost šesnaest godina kasnije, a s njegovim novim mandatom koji je započeo 2025. godine, to predviđanje dobiva još bizarniji prizvuk. Ništa manje nevjerojatno nije ni predviđanje iz 1998., kada je u epizodi "When You Dish Upon a Star" prikazan logo studija 20th Century Fox ispod kojeg stoji natpis "A Division of Walt Disney Co.". Gotovo dva desetljeća kasnije, 2019., Disney je doista kupio Fox, a s njime i Simpsone. Serija je pokazala i nevjerojatnu sposobnost predviđanja tehnološkog napretka; epizoda "Lisa's Wedding" iz 1995. prikazala je pametne satove i videopozive, tehnologije koje su u to vrijeme bile domena znanstvene fantastike.
Popis se nastavlja s gotovo nevjerojatnim detaljima. U epizodi iz 1998. Homer na ploči ispisuje jednadžbu koja se, kako su fizičari kasnije izračunali, frapantno približila masi Higgsovog bozona, "Božje čestice" otkrivene tek 2012. godine. Šest godina prije nego što je Edward Snowden razotkrio globalni nadzor, "Simpsoni Film" iz 2007. prikazao je NSA kao agenciju koja prisluškuje sve i svakoga. Predvidjeli su i korupcijski skandal u FIFA-i, pobjedu američkog tima nad Švedskom u curlingu na Zimskim olimpijskim igrama osam godina unaprijed, pa čak i izgled londonskog nebodera The Shard četrnaest godina prije nego što je izgrađen. Iako scenaristi skromno tvrde da se radi o kombinaciji logičnog zaključivanja, poznavanja aktualnih trendova i puke statističke vjerojatnosti s obzirom na više od 750 emitiranih epizoda, ta objašnjenja ne umanjuju fascinaciju publike. Bilo da se radi o genijalnosti, sreći ili nečem trećem, Simpsoni su osigurali svoje mjesto u povijesti ne samo kao vrhunska satira, već i kao najneočekivaniji proroci našeg doba, čineći svaku reprizu potragom za naznakama onoga što tek dolazi.
Otvori KEKS Pay
