Kako to misliš, to još nije prevedeno na hrvatski? Upravo to zapitale su se Andrea Rudan i Ivana Miloš, prevoditeljice i entuzijastkinje koje su, iz šoka i dišpeta, pokrenule prevodilačko-izdavački projekt Artikularij, koji će svoje prvo predstavljanje, ili "lansiranje" knjige, imati u četvrtak, 17. travnja, u zagrebačkoj Galeriji Klet. Vodeći se već spomenutom misli, ovaj je duo prije nešto manje od mjesec dana na društvenim mrežama najavio hrvatski prijevod "Dvanaest smjerova vjetra", prve zbirke priča velike američke spisateljice Ursule K. Le Guin koja je, kako kažu, svojevrsni katalog njezina književnog stvaralaštva.
Priča Artikularija započela je, kako to obično biva, na običnoj kavi u ljeto 2023. godine, a na sam spomen Ursule K. Le Guin i njezinih djela, koje na hrvatskom jeziku i dalje nalazimo u jednoznamenkastom broju, rodila se ova nesvakidašnja ideja. Cilj je Artikularija, naime, stvoriti hrvatske prijevode važnih svjetskih autora i njihovih djela, no nas je za početak zanimalo što je zapravo "artikularij" te što on kao pojam predstavlja.
– Artikularij je riječ koju je 2019. godine skovao Miro Župa, a za mene je simbolizirala prostor poput laboratorija u kojemu se artikuliraju nove ideje. Kada sam Ivani iznijela ovo ime, odmah je odlično reagirala jer je ono savršeno odražavalo našu misiju – artikulirati nešto što dosad nije bilo artikulirano – otkriva Andrea Rudan.
– Artikulirati znači oblikovati: ako je nešto dobro artikulirano, radi se o nečemu što je dobro oblikovano, što je naš cilj. Istovremeno, to je i širok pojam koji upućuje na paletu mogućnosti koja je u pozadini svega – artikulirati znači učiniti jedan mogući izbor, koji nikako nije jedini. To naglašava i našu dvojakost – zajedno radimo na izdanjima, na prijevodima, zajedno donosimo sve odluke, i to je za nas velika prednost koju svjesno ističemo. Budući da je naš cilj premrežiti kategorije i eliminirati etikete, koje su dio problema i s knjigom kao proizvodom, za nas je Artikularij bio jasan izbor. Usto dobro zvuči! – dodaje Ivana Miloš, koja već 13 godina živi i radi u Beču, gdje se preselila po završetku studija.
Studij komparativne književnosti zapravo je prva poveznica između dvije "književne radilice svih vrsta", čije je dugogodišnje prijateljstvo kulminiralo u ovom projektu. Sam katalizator promjene bila je američka književnica spekulativne fikcije – spoja fantastike, znanstvene fantastike te nadnaravnog horora – koja će na policama hrvatskih knjižara uskoro imati ne jednu, već dvije knjige, jer nakon "Dvanaest smjerova vjetra" dolazi i "Ruža vjetrova". Oba izdanja bit će ilustrirana, a poprilično je zanimljiva i činjenica da će naslovnica prve Ursuline zbirke, koja će biti predstavljena u četvrtak, svijetliti u mraku.
– Iako ovaj dizajn vizualno privlači, valja naglasiti kako naslovnica nema samo estetsku svrhu, već je vrlo promišljena i povezana s temama Ursulinih priča. U gotovo svakoj od njih nešto svijetli, bilo da se radi o zvijezdama, tračku svjetla ili odbljesku dragulja, pa je dizajn konceptualno osmišljen kako bi prikazao nadu ili svjetlo u mraku, samu simboliku Ursulinih priča. Ova se zbirka sastoji od 17 vrlo različitih priča koje obuhvaćaju razne žanrove – od fantasyja do tvrđe znanstvene fantastike – uključujući motive poput čarobnjaka, zmajeva, svemirskih brodova, putovanja vremenom, ludih znanstvenika i alkemičara, a svaka se priča, osim svoje glavne teme i zasebnog svijeta u kojemu se odvija, dotiče i moralnih ili filozofskih pitanja, što je ključni Ursulin adut zbog kojega je ova zbirka prva publikacija Artikularija. Smatram kako je ovo odličan uvod u njezin opus, a pogotovo za nekoga tko nikada prije nije čitao njezina djela. Ove su priče klice njezinih budućih romana, pa "Dvanaest smjerova vjetra" možemo nazvati svojevrsnim katalogom njezina stvaralaštva jer su likovi ove zbirke kasnije dobili svoje zasebne romane – kaže Andrea Rudan, dok Ivana Miloš pojašnjava koncept sedamnaestero ilustratorica, koje će svoje radove izložiti na promociji knjige u Galeriji Klet.
– Broj priča u knjizi shvatile smo kao odskočnu dasku za koncept izdanja i pozvale 17 hrvatskih umjetnica da svaka jednom ilustracijom pridonese izdanju. Htjele smo napraviti nešto novo ne novosti radi, već smisla radi. Budući da smo obje vezane za književnost, kao i likovnu umjetnost, odlučile smo ih spojiti kako bismo istaknule mnogostrukost perspektiva, kao i usku isprepletenost različitih oblika umjetnosti.
Urednice, izdavačice i prevoditeljice Ivana i Andrea u budućnosti knjige planiraju izdavati u paru, točnije orijentiraju se formom dueta koji je povezan poetikom, žanrom ili autorom, kao što je to slučaj s Ursulom, a time će i formirati nekoliko biblioteka Artikularija. Prva je od njih biblioteka Sazviježđa, obojena žanrom znanstvene fantastike, a zatim su na redu biblioteka izvaneuropske književnosti te biblioteka posvećena poeziji koja se prije svega isprepliće s prirodom te je posebno hitna s obzirom na klimatsku situaciju, otkriva Ivana Miloš.
Kao inspiraciju s hrvatske izdavačke scene Andrea Rudan navodi anarhiste i sanjare poput DAF-a i Petog kata, zatim Mala zvona, kao nekoga tko je ustrajan, te Oazu, estetsku srodnu dušu Artikularija. Obogaćivanje hrvatske književne scene, kako književno, tako i izdavački, jedna je od najvažnijih misli kojom se Artikularij vodi, a nesumnjivo je da će u tome i uspjeti jer gdje ima volje, ima i načina.
– Iz perspektive nekoga tko nije ograničen isključivo na hrvatsku književnu scenu, pojava velikog broja mladih autorica i autora nije nužno samo pozitivna tendencija. To je i jedna od odlika već spomenutog književnog tržišta, na kojem se lako plasiraju "nove" perspektive i mladost, kao da se radi o nečemu samom po sebi vrijednom. Naravno da to ne vrijedi za sve, ima odličnih mladih autorica i autora, ali trebat će vremena da se na sceni zadrže djela koja su zaista vrijedna i svima potrebna, kao što je to slučaj s Ursulom K. Le Guin. Prepoznavanje kvalitete proces je kojem se svjesno posvećujemo i želimo mu pridonijeti svojim radom i iskustvom, a za sve mlade autorice i autore, kao i za sve ostale, važno je da čitaju, čitaju, čitaju i nikad ne prestaju čitati. Još jedan fenomen našeg vremena jest tendencija da se čitaju samo nove autorice i autori, ali to u krajnjoj liniji vodi stvaranju vrlo reducirane književne scene više nego onome što tražimo u književnosti, a to je vrijednost koja nas obogaćuje, koja nam daje uvid u istinski drukčije perspektive i živote te koja nam vježba maštu. Na koncu konca, svako kvalitetno pisanje proizašlo je iz čitanja – zaključuje Ivana Miloš.
Otvori KEKS Pay
