Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Preminuo Mersad Berber. Otišao veliki slikar, grafičar i tapiserist

Osim u BiH te u Hrvatskoj, ostvario je uspjehe i u Europi, a izlagao je od Japana do SAD-a
08. listopada 2012. u 11:05 3 komentara 2555 prikaza
Mersad Berber
Foto: PIXSELL

Veliki umjetnik, slikar, grafičar, tapiserist u svjetskim razmjerima, Mersad Berber preminuo je u noći na ponedjeljak u svome domu. Iza sebe ostavio je bogato naslijeđe – tijekom karijere stvorio je povijesne cikluse slika, a svaki od njih korijene vuče iz hrvatske i bosanskohercegovačke povijesti od srednjeg vijeka do 20. stoljeća. U širem kontekstu, Berber je stvarao djela po uzoru na velikane europskog slikarstva od renesanse do baroka – Dürera, Rubensa, Rembrandta, Van der Weydena, Uccella, Vermeera i Velasqueza.

Bio je majstor miješanja različitih europskih tradicija koristeći njihove autentične i povijesne karakteristike u stvaranju multikulturalne umjetnosti, u čemu je važnu ulogu imala i država iz koje dolazi, kao i utjecaj grčke, antičke i bizantske kulture. Njegovi su radovi izraz mašte i snova, uspijevao ih je fragmentirati pa su njegove slike često bile opisivane kao polifonične, u kojima se jedna ili više scena naočigled pretapaju u drugu. Često je ostavljao radove na prvi pogled nedovršenima ili kao da ih je načelo vrijeme i da čekaju pažnju restauratora.

Utjecaj majke

Neosporne su vještina i lakoća kojima je stvarao, dobro vidljive u njegovim radovima. Neobično je dobro kontrolirao teksturu slike, površina uvijek djeluje živo i razigrano. Možda je na to utjecala i njegova majka koja je bila štovana tkalja i odgajala ga je u duhu zadanom granicama primijenjenog rada i umjetnosti.

Rođen je 1940. godine u Bosanskome Petrovcu, a slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti završio je u Ljubljani 1963. godine u klasi Maksima Sedeja. Kao izvanredni profesor na Katedri za crtež i grafiku sarajevske Akademije likovnih umjetnosti predavao je od 1978. do 1982. godine. Nagradu Indijskog trijenala “Lalit Kala” dobio je 1978. godine, a nakon toga i nagradu ICOM u Monte Carlu. Interes za Berbera tih godina postaje sve veći, ne samo u lokalnim okvirima nego i u inozemstvu. Galerija Tate 1981. otkupljuje njegove grafike iz ciklusa “Hommage Velasquezu”, a nakon toga Berber se okušava i u novom mediju – kostimografa za Folger Theatre iz washingtonskog Shakespeare Centera. Pet godina nakon pedantnog rada, završio je povijesni animirani film “Tempo Secondo” koji je osvojio brojne nagrade.

Cikluse – Tempo Secondo, Dubrovačke slike i crteže, Splav meduza predstavlja 1988. godine u Umjetničkom paviljonu, a u devedesetima radi na scenografiji Gundulićeva Osmana. Tih godina obitelj se iz Sarajeva seli u Zagreb zbog rata koji je zahvatio BiH. U to vrijeme ponovno otkriva bijelu boju i sve više naginje motivima iz antičke mitologije, a zaokuplja ga patos ljudskog postojanja. Nekoliko godina kasnije izlaže i u Indoneziji, uz koju se emotivno i poslovno sve više veže, a ciklusom Indonezija ponovno vraća boju u svoj rad. Kasnije je još izlagao i u Japanu, a potkraj devedesetih osvaja Grand-prix u Krakovu.

Tijekom života održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi od Dalekog istoka preko Europe do Sjedinjenih Američkih Država, a dobitnik je više od 50 nagrada i priznanja za svoj rad. Bio je i član Ruske akademije umjetnosti od 2007. godine. Bivši ministar kulture Božo Biškupić o njemu je rekao:

– Bio je velik i poseban umjetnik koji je ostavio dubok trag u europskoj umjetnosti, a svojim je djelom zadužio obje svoje domovine, domovinu rođenja BiH i Hrvatsku u kojoj je živio i stvarao od 1992. godine do svoje prerane smrti. Premda je bio prisutan u europskim trendovima, u njegovu smo djelu uvijek nalazili kolorit i senzibilitet njegove Bosne iz koje je potekao. Bio je i uspješan pedagog, ali i čovjek koji je poznavao i kazalište i druge umjetnosti. Tužan sam zbog njegove smrti, mogao je još puno dati.

Glumac Špiro Guberina, koji ga pamti iz vremena rada na Gundulićevu Osmanu, istaknuo je:

– Ne pripadam slikarskoj branši, ali sam Berbera jako cijenio! Nezaboravna je njegova scenografija za Osmana koju je režirao Georgij Paro. Bio je opsjednut motivom konja i to se vidjelo u Osmanu. Uvijek je portretirao jednu lijepu ženu – bila je to njegova supruga... Bio je svjetsko ime! Ali vrijeme ide... starimo... odlazimo.

Riječi hvale

Berberov rad dobro pamti i Stanko Špoljarić, viši kustos iz Umjetničkog paviljona:

– Njegova izložba prije dvadesetak godina bila je sjajna! Imao je Berber i komercijalnu crtu u svom radu, što mu je rušilo ugled u određenim krugovima, ali unatoč tomu bio je vrhunski slikar. Prihvatila ga je i europska slikarska scena. Vrhunski je napravio Osmana, a monumentalna je bila njegova interpretacija čuvene francuske slike “Splav meduze”, rekao nam je kustos Špoljarić.

>>Mersad Berber ZILIK-u darovao ulje na platnu, a Domu knjige

  • matildica:

    mare dala si zanimljiv komentar koji govori mnogo o tebi a malo o berberu

  • -obrisani-:

    žao mi je čovjeka kaj je umro relativno rano, ali on je slikao kitsch koji je po senzibilitetu bio najbliži novokomponiranim bogatašima, najsmješnije je bilo kad bi ti novopečeni naišli na plakat gustava klimta pa bi pitali:kaj je to berber? ... prikaži još! u novije vrijeme na zgb tržištu njegove se slike gotovo i ne prodaju, cijene su mu jako pale, zajedno sa slikama veže, d.c. jordan...etc.rip

  • mare0801:

    nikad mi se nisu sviđale njegove slike,iako sigurno ima svoje mjesto u vrhu,posebno bosanskhercegovačke umjetnosti.Sjećam se prije 20-30 bio je jako eksponiran,i svaka šuša je kupovala Berbera i njime se hvalila,kao i Popovića,koji mi se također ne sviđa.Sućut obitelji.