Naslovnica Kultura

Prazni prostori u Ilici revitalizirat će se po francuskom modelu

Organizacija Plateau urbain oživjela je 16.000 četvornih metara u Parizu, a vlasnici nekoć napuštenih zgrada time štede do 150.000 eura godišnje. Plan je oživjeti trećinu napuštenih prostora Ilice i pokrenuti projekte kao što su obrtničko-dizajnerski HUB i centar Profesora Baltazara.
20. veljače 2018. u 09:41 5 komentara 869 prikaza
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

U partnerstvu s Gradom Zagrebom i Akademijom likovnih umjetnosti, a u organizaciji Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, 2016. je pokrenut umjetnički Projekt Ilica.

Projekt Ilica Dizajnerice spašavaju obrt i pune Ilicu. Pogledajte kako!

Točnije, “izašao je tada iz ormara” jer autori projekta na njemu rade od 2005. U pitanju je projekt revitalizacija najstarije i najduže zagrebačke ulice, konkretno stavljanje u uporabu napuštenih privatnih, gradskih i državnih prostora na potezu od Trga bana J. Jelačića do Trga dr. Franje Tuđmana s konačnom idejom da se uređeni prostori na korištenje daju umjetnicima.

– Kada smo lani krenuli s festivalskim dijelom projekta, odjednom su počele nicati inicijative i već je nekoliko prostora dobilo svoju priču. Sad smo u fazi pripreme novog festivalskog dijela koji starta u svibnju, a s njime završava i prva faza senzibilizacije i kreće faza razrade i dogovora oko modela korištenja zapuštenih prostora – kaže Ivana Nikolić Popović, s Aleksandrom Battistom Ilićem autorica projekta.

– Povezali smo se sa sličnim projektima u Europi pa će u proljeće svi imati priliku čuti kako se ti problemi rješavaju u Parizu, Amsterdamu, Budimpešti, Berlinu, Rigi, Kopenhagenu i na njihovim primjerima kako neinstitucionalna kultura i umjetnost mogu vratiti život i kvalitetu života u gradove - dodaje, pa kaže da im je želja aktivirati barem trećinu zapuštenih prostora i pokrenuti minimalno pet značajnijih projekata za ‘sliku’ grada kao što su obrtničko-dizajnerski HUB, interpretacijski centar Ilice, interpretacijski centar Profesora Baltazara. Za te projekte već imaju zainteresirane organizatore i sada valja naći idealan prostor i usuglasiti se oko uvjeta.

– Veliki problem u Hrvatskoj je to što je dosta imovine u centrima gradova u državnom vlasništvu, a gradovi imaju mali ili nikakav utjecaj na to kome će ti prostori biti ustupljeni ili prodani. Drugim riječima, strategije razvoja gradova često nisu usklađene sa strategijom gospodarenja prostorima i imovinom u državnom vlasništvu. Očekujemo da bi u roku od pet godina moglo doći do suvislog rješenja za obije strane, odnosno za zainteresirane korisnike i za vlasnike prostora – govori Nikolić Popović pa apelira da sada, kada je u tijeku izrada nacionalne strategije razvoja RH, važno je da i ona stavi u prioritet osmišljavanje modela gospodarenja imovinom na svim nivoima. Primjerice, ako je netko vlasnik zgrade koja je ujedno i kulturna baština i nema kapaciteta gospodariti njome, kako to regulirati u praksi? U odgovoru na to i slična pitanja mogli bi nam pomoći i Francuzi.

Naime, partner na projektu Ilica je Francusko veleposlanstvo koje je Hrvatski klaster konkurentnosti spojilo sa Simonom Laisneyem, predsjednikom i pokretačem organizacije Plateau urbain koja je od osnutka 2013. do danas oživjela više od 16.000 četvornih metara prostora u Parizu, a nude nam ustupiti financijski model koji oni koriste.

– Najuspješniji primjer naše revitalizacije navest ću Grands Voisins, ujedno i najveći europski primjer privremenog korištenja prostora. Tu je i Petites Serres u bivšoj tvornici sanitarnih armatura od 4700 četvornih metara. Zajedno ga koriste sklonište za hitne slučajeve s 12 stanovnika i različiti gospodarski subjekti (40 njih). Stanovnici su angažirani pa na tom prostoru potiču inicijative kao što je služenje hrane dva puta tjedno u organizaciji Cuisine Rouge ili tjednih doručaka koje pripremaju korisnici. Ondje se organiziraju i Božićni sajam obrtnika i umjetnika te kreativne radionice u sklopu Festivala Paris Face Cachée – govori Laisney pa pojašnjava nužnost korištenja prostora koji zjape prazni.

– Milijuni praznih četvornih metara resursi su velike financijske i uporabne vrijednosti. Što se tiče pak zarade njihovom revitalizacijom, ona ovisi o stanju u kojem je zgrada. Ali, ako se zgradom opet upravlja, tada se mogu ostvariti uštede do 150.000 eura godišnje za njezine vlasnike – kazao je.

Projekt Profesor Baltazar Projekt Profesor Baltazar Poduzetnice Renata Brkić i Tatjana Jakšić dobitnice nagrade za najbolju društveno odgovornu investiciju u jugoistočnoj Europi miki Nova manifestacija MiKKI donosi izložbe, koncerte, predstave, ples... na 30 lokacija Projekt 'Readymade' Želimo u Ilicu vratiti živost kakvu je imala kada je bila centar života u gradu
ČUDOTVORNA METODA
Kim Kardashian svoju mladolikost duguje tretmanima kisikom

A1 izdvaja za Vas

  • wyvern:

    Također mogli ste napisati kakav je to "francuski model financiranja"? ....Tko će to platit ? ...

  • wyvern:

    Bilo bi pametnije da pod tim uvjetima, prostore dajete na koristenje obrtnicima. Koji ce nekog i zaposlit, a definitivno ce biti vise koristi nego od nasih kvazi umjetnika.

  • Danijel2:

    U Ilici je nedugo uništena (zatvorena) je Galerija Ulrich, Likumov prostor gdje su umjetnici mogli izlagati i prodavati svoja djela. A sada bi me netko trebao uvjeriti da će biti drugačije. Na pomolu je jedna nova laž i preuzimanje društvenog ... prikaži još! novca od takozvane "moderne" scene konceptualnih "umjetnika". To su "umjetnici klase Siniše Labrovića, koji je u svom "umjetničkom" performansu pišao na trgu svetog Marka. Oni stvaraju svoja djela, kao štosove, uz puno galame, a bez stvarne vrijednosti umjetničke i zanatske vrijednosti. Poanta njihovog rada je kako bez znanja umjetničke struke i truda doći do novca. Iz rezultata do sadašnjeg djelovanja institucija RH i Grada, je vidljivo pretežno loš stav prema umjetnosti i umjetnicima koji drže do umjetnosti, koja nastaje kao rezultat umjetničke imaginacije, zanatskog umijeća i truda umjetnika. Medijima je zabranjen pristup onih koji kritiziraju dugogodišnju močvaru od kulturne scene.