Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 97
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Premijerka Jadranka Kosor otvorila je Muzej suvremene umjetnosti

Otvoren Muzej suvremene umjetnosti, Bandić iskušao tobogan

msu
Foto: Antonio Bronić/Pixsell
1/13
11.12.2009.
u 19:18

Uzbuđenje oko zgrade, pretpostavlja se, bit će veliko. Što zbog premalo parkirališnih mjesta, što zbog želje mnoštva posjetitelja da zakorače crvenim tepihom.

Večeras su kroz vrata najveće hrvatske muzejske kuće prošli uzvanici, umjetnici, muzeolozi, arhitekti, političari, gospodarstvenici i brojni ljubitelji umjetnosti.

Oko muzeja i u muzeju skupila se rijeka ljudi. Svi su s nestrpljenjem očekivali program. Ispred muzeja svira grupa Jinx, a na glavnom ulazu u muzej goste dočekuje spektakularni bend "BiNg baNg" Igora Lešnika, te cijelo vrijeme izvode skladbu "I-Ha".

U općem dobrom raspoloženju, čak i euforiju, koja vlada među uzvanicima na svečanom otvorenju Muzeja suvremene umjetnosti, posebno se istaknuo Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik i predsjednički kandidat. On je, naime, među prvima iskušao Holerov tobogan - i preživio spuštanje s njegove više etaže, što je  visina od čak 17 metara.
U 21. 30 još je uvijek mnogo ljudi koji strpljivo čekaju na ulaz u muzej. Ulaze u grupama i sada je već očito je da će muzej svoj prvi radni dan zaokružiti dboko u noć.

Ne čude stoga riječi Nade Beroš , kustosice muzeja koja u općem oduševljenju kaže da ona još nije ni svjesna koliko je to velik događaj ne samo za Zagreb nego i za cijelu Hrvatsku. Na otvorenju smo sreli i "umjetnika cvijeća" Sašu Šekoranju. Na ulazu u muzej nalazi se njegov sasvim neuobičajen  božićni bor. On je, naime, položen na pod, i kako Saša kaže prenosi umjetničku poruku da je moguć odlazak u visine. Saša nam je o muzeju rekao:

- Kod nas je običaj u svemu gledati negativne strane. Ovdje to zaista nije moguće. Osobno sam iznenađen i veseo, jer muzej je prekrasan.

Sonja Franić, supruga arhitekta Igora Franića, i sama arhitektica, kazala nam je sva uzbuđena kako je proteklo njihovih deset godina koliko je njezin suprug Igor radio na MSU.

- Bilo je super. Vrlo zabavno, često i naporno. Sve u svemu jako smo zadovoljni. Ponekad kad sam dolazila na gradilište. Radnici su komentirali "došla je supruga, sad će sigurno biti nekih promjena u projektu", ali Sonja dodaje da nije bilo nikakvih promjena i da je njihovo zafrkavanje shvatila sasvim prijateljski.

Konačno smo dočekali 11. prosinca 2009. godine kada su kroz vrata najveće hrvatske muzejske kuće prošli uzvanici, umjetnici, muzeolozi, arhitekti, političari, gospodarstvenici i brojni ljubitelji umjetnosti. Kako i priliči velikoj svečanosti, zatitrala su sva raskošna svjetla na pročelju, na LED displeju.

Zasvijetlili su reflektori na zgradi arhitekta Igora Franića, zasvirala je glazba, nazdravilo se šampanjcem za novi početak i dobre želje našoj kulturi i umjetnosti. Uzbuđenje oko zgrade bilo je veliko! Parkirališnog mjesta niotkud, a svi su željeli biti među prvima koji će zakoračiti na crveni tepih položen na prilazu platoa.

Izuzetno i nezapamćeno masovno za naše prilike bilo je svečano otvorenje MSU. Novi Muzej suvremene umjetnosti pojedinačno je najveća kulturna muzejska ustanova namjenski izgrađena od osamostaljenja hrvatske države. To je ujedno i investicija vrijedna oko 400 milijuna kuna koju su u jednakim omjerima podijelili Grad Zagreb i Vlada RH posredstvom Ministarstva kulture.  

Među 12 tisuća prikupljenih djela u MSU domaćih i inozemnih autora nastalih od pedesetih godina prošloga stoljeća do danas, Nada Beroš i Tihomir Milovac, kustosi i autori prvoga stalnog postava “Zbirke u pokretu” izabrali su 600 djela za prvi muzejski postav. Prvi put su iz muzejskih spremišta i depoa izneseni eksponati stvoreni 60-ih i ranih 70-ih godina kad je u Zagrebu bilo sjecište svjetskih umjetnika koji su stvorili “Nove tendencije”.

Bili su to umjetnici bliski apstraktnom likovnom izrazu, geometrijskom minimalizmu i konceptualnoj umjetnosti. Nastale su brojne slike i objekti optičke, konstruktivističke i kinetičke umjetnosti, te prvih računalno generiranih objekata čiji je najvažniji predstavnik bio naš Vladimir Bonačić.
Kolekcija MSU može se pohvaliti djelima Josepha Beuysa, Christiana Boltanskog, Anette Messager, Nam June Paika, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Otta Pienea, Jesusa Raphaela Sotoa, Almira Mavigniera. Zasluženo mjesto u stalnom postavu, uz poznate strance, dobili su Vjenceslav Richter, Miroslav Šutej i Aleksandar Srnec, Julije Knifer, Ivan Picelj, potom Edo Murtić, Dušan Džamonja, Tomislav Gotovac, Dalibora Martinis, Goran Trbuljak, Željko Jerman, Sanja Iveković, Kristina Leko, Željko Kipke do mnogi mlađi autori.

Gradonačelnik Bandić pohvalio je izgradnju najznačajnije građevine u posljednjih 19 godina, MSU te dodao kako ovaj muzej predstavlja veliki korak naprijed.

Ključne riječi

Komentara 24

89
84-99-03-10
23:49 11.12.2009.

\"Sonja Franjić, supruga arhitekta Igora Franjića, i sama arhitektica, kazala nam je sva uzbuđena kako je proteklo njihovih deset godina koliko je njezin suprug Igor radio na MSU.\" Dorotea, nije Franjić nego Franić

Avatar punkufer
punkufer
09:23 12.12.2009.

Nije li blesavo u ovo doba krize, nezaposlenosti, skupljanja plastičnih boca po kontejnerima, propadanja firmi i povećanja siromaštva na nekakav muzej potrošiti 450 MILIJUNA KUNA??? To je sto tisuća prosječnih hrvatskih plaća!!!

OB
-obrisani-
21:36 11.12.2009.

Vrlo zanimljivo.Nijednog komentara,a vijest na naslovnici.Bit će da nema purgera na netu,istinskih građana kojima je uživanje u umjetničkim dosezima kruh svagdašnji. Jedna mlada kiparica reče jednom prilikom dok je klesala iz bračkog kamena svoj doživljaj skrivenog lika u kamenu kako je zahvalna Bogu što postoje snobovi.Da nije snobova,ne bih se mogla baviti ovim. Dakle,nisu snobovi beskorisni(molim razlikovati snobove od sobova) u društvu kao što su i gljive korisni u biološkoj razgradnji. Snobovi rastaču moralne okvire,ali zato ispod njih rastu istinski umjetnici.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije