Muzej fjake, prvi na svijetu posvećen istraživanju ovog jedinstvenog stanja dalmatinske opuštenosti, službeno započinje sa svojim radom otvaranjem prvih izložbi 1. srpnja. U virtualnoj muzejskoj galeriji naziva „Što je fjaka?“ uz pomoć pet tematski povezanih izložbi nastojat će se interpretirati ovaj teško uhvatljiv, ali duboko osjećajni pojam. Korištenjem suvremene umjetnosti i znanstvenog pristupa, Muzej fjake tako dočarava stanje fjake i promiče kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila.
„Fjaku, kao kulturni i sociološki koncept jednog podneblja, počela sam proučavati još prije nekoliko godina, a 2023. osnovala sam udrugu Muzej fjake - Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake. Najvažniji projekt ovog Instituta je platforma muzejfjake.hr kojom, uz pomoć umjetnosti i znanosti, nastojimo afirmirati fjaku kao važnu nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije i naglašavati pozitivne aspekte ovog stanja. Time fjaka nadilazi podneblje iz kojeg je potekla i poziva na promjenu životnog tempa, preispitivanje vlastitih vrijednosti i reinterpretaciju svakodnevice“, istaknula je Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja fjake.
U sklopu online galerije Muzeja fjake posjetitelji će od 1. srpnja moći uživati u radovima troje mladih hrvatskih umjetnika – u AI umjetnosti suvremenog fotografa Tomislava Marcijuša, foto dnevniku fotografkinje Martine Movrić te u uljima na platnu arhitektice Anite Krmek. Dok Tomislavova izložba Čipka pod morem kombinira tradicionalnu dalmatinsku čipku s podmorskim motivima kako bi stvorila lebdeće prizore koji simboliziraju poetičnu ljepotu mora, Martinina izložba Usporeno snimana je na Visu i donosi nostalgične kadrove koji zrače tišinom, svjetlom i jednostavnošću. Anita Krmek, pak, svojim uljima na platnu istražuje osobna sjećanja i senzacije – jedan rad priziva tišinu i spokoj šibenske terase, a drugi uranjanje u more i svjetlosnu igru koja se raspršuje kroz vodeni svemir, baš kao da nenamjerno traga za tihim, ali intenzivnim trenucima.
„Za mene je 'usporeno' i stil i životni stav”, kaže Martina, čiji rad briše granicu između dokumentarnog i umjetničkog. Fjaka je za nju „najdraže stanje” i prilika za prisutnost u sadašnjem trenutku. Tomislav, pak, u svome radu koristi alate umjetne inteligencije kojima gradi impresivne podmorske scene te ističe: „More je za mene prostor djetinjstva, bijega i povratka. Sve se mijenja - osim mora.“ Aniti fjaka, prije svega, daje ravnotežu te dodaje da joj je trebalo vremena da shvati da si nekad napravio puno više za sebe ako nisi napravio ništa.
Virtualnu galeriju „Što je fjaka“ 1. kolovoza će nadopuniti još dvije izložbe, ilustratorice Dore Barbarić, osnivačice brenda Monsieur Dorian i mlade kreativke Karle Mrčele u čijim se radovima očituje duboka povezanost s Mediteranom, njegovim bojama, vizurama, ljudima i običajima. Ovim izložbama Muzej fjake koristi umjetnost kao sredstvo za prenošenje ritma, duha i tišine fjake, a zamišljen je kao globalno dostupna digitalna platforma, otvorena svima koji žele razumjeti i osjetiti ovu životnu filozofiju. Uz galeriju, Muzej fjake donosi i više informacija o radu Instituta te Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji – uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene – mogu doslovno utonuti u fjaku. Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici Muzeja.
