Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

'Neki od napadača na Deklaraciju i danas nose imena ulica'

Samardžija smatra da glede "Ankete o pitanjima srpskohrvatskog jezika i pravopisa" Matice srpske 1953. godine nisu bez grijeha ni hrvatski političari
08. lipnja 2017. u 14:41 4 komentara 921 prikaza
Marko Samardžija
Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Knjiga "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. - Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja", koju je priredio jezikoslovac Marko Samardžija, predstavljena je u četvrtak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Režimska represija ‘71. bila je najžešća upravo prema Matici i glavnim akterima Hrvatskog proljeća, a napose prema Vladi Gotovcu Milan Jajčinović Da nije bilo Matice hrvatske, 
ne bi bilo ni Hrvatske

Knjigu su predstavili jezikoslovac Ivo Pranjković, predstojnik Katedre za hrvatski standardni jezik na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Krešimir Mićanović i priređivač knjige Marko Samardžija, a uvodno je govorio predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović.

Pranjković smatra kako je knjiga uzorno i informativno pripremljena. U njoj se, osim teksta same Deklaracije, nalaze 62 teksta objavljena uglavnom u dnevnim novinama, ali i drugim tiskovinama. Napomenuo je kako u tekstovima njihovi autori napadaju Deklaraciju i njezine sastavljače, te dodao kako su njihovi autori uglavnom političari, književnici i književni povjesničari.

Jezikoslovci uglavnom nisu autori tih tekstova, osim ako se ne izuzme Stevo Reljić profesor u jednoj vojnoj školi, napomenuo je i izdvojio kao autora jednoga Srbina iz Hrvatske te Crnogorca iz BiH. Pranjković je podsjetio i na reakciju srpskih književnika, koji su u svom "Prijedlogu za razmišljanje" blagonaklono dočekali Deklaraciju. Zatražili su u svom prijedlogu ukidanje naziva srpskohrvatski i hrvatskosrpski jezici, te predložili da u srbijanski i hrvatski ustav uđu odredbe o srpskom i hrvatskom jeziku.

Po Mićanovićevim riječima, zahtjev Deklaracije da se u školama i javnoj uporabi dosljedno provede hrvatski književni jezik izazvao je rasprave u svim partijskim tijelima, saborskim vijećima i ostalim društvenim organizacijama, od najviših do najnižih razina.

Samardžija tvrdi kako ga je u priređivanju knjige vodila misao da javnost mora znati i za onaj dio nečasnih uloga što su ih učinili političari, a danas se zbog njihove kasnije uloge u Hrvatskom proljeću ili tijekom devedesetih godina "prikriva taj njihov nečasni posao". Mnogi od napadača na Deklaraciju imaju svoje mjesto u različitim pričama, napomenuo je i dodao kako i danas neki od njih nose imena ulica, trgova, pa i škola u kojima je se danas dosljedno provode zahtjevi o uporabi hrvatskoga jezika.

Samardžija smatra, premda je to još uvijek nedovoljno istraženo područje, da glede "Ankete o pitanjima srpskohrvatskog jezika i pravopisa" Matice srpske 1953. godine nisu bez grijeha ni hrvatski političari. Vjeruje kako je Deklaracija, usprkos političkoj osudi i prešućivanju u narednim dvama deset­ljećima, "postojano i snažno utjecala na stanje svijesti u hrvatskoj jezičnoj zajednici u vezi s vlastitim jezikom".

darko hudelist 'Rim, a ne Beograd' Kako je Kaptol pripremio teren za prve demokratske izbore

"Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika" nastala je u Matici hrvatskoj, potpisalo ju je 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, a objavljena je u "Telegramu" 17. ožujka 1967. Hrvatske su ustanove, pozivajući se na načelo suvereniteta i potpune ravnopravnosti zahtijevale ravnopravan položaj hrvatskoga jezika u Jugoslaviji, njegovu punu afirmaciju u svim životnim sferama, njegovo slobodno oblikovanje i funkcioniranje u skladu s hrvatskom jezičnom tradicijom. Deklaracija je uzbunila političke duhove u Jugoslaviji, njezini su autori i potpisnici izrugivani na brojnim organiziranim skupovima, sudski gonjeni i kažnjavani.

Knjiga "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. – 2017. - Vijesti, komentari, osude, zaključci. U povodu 50. obljetnice donošenja" (332 str.) osim tekstova o Deklaraciji ima i usporednu kronologiju događaja političkoga i društvenog života u FNRJ/SFRJ s jedne strane te hrvatskoga jezika, jezikoslovlja i književnosti  od 1952 do 1967. Na kraju knjige je literatura i imensko kazalo. Knjigu je objavila Matica hrvatska.

Kroatist i jezikoslovac Marko Samardžija, redoviti profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu rođen je 1947. u Vođincima kod Vinkovaca. Od 1993. aktivno sudjeluje na brojnim međunarodnim (Bratislava, Krakow, Ljubljana, Ohrid) i domaćim slavističkim kongresima (Pula, Osijek, Zadar, Varaždin). Član je Međunarodne komisije za slavenske književne/standardne jezike i Međunarodnoga slavističkoga komiteta. Autor je brojnih znanstveno-stručnih radova o sintaksi, leksikologiji i povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Napisao je, uredio i priredio tridesetak knjiga, među njima i niz izdanja objavljenih u nakladi Matice hrvatske i njezinih ogranaka.

Kumrovec Milan Jajčinović Jedan od najvažnijih Hrvata ili jedan od najvećih ratnih zločinaca tito, jovanka Stručnjaci: 'Tito je bio jedinstven lider, a njegove negativne strane jako teško izlaze na vidjelo' zastave Božo Skoko Borba protiv velikosrpske propagande traje i danas
mutni poslovi državne tajnice
USKOK godinu dana prisluškivao kako Rimac tvrtkama sređuje dozvole i poticaje
Aircash
Uspješni
Prvi hrvatski fintech širi poslovanje na tržišta EU: Našu aplikaciju koristi više od 100.000 ljudi, a integrirani smo s velikim hrvatskim kompanijama
  • Deleted user:

    vjerojatno je mislio.na.bradatu spodobu dvaput biran za predsjednika drzave kao jednog od najvecih protivnika.navedene deklaracije....

  • Deleted user:

    vjerojatno je mislio.na.bradatu spodobu dvaput biran za predsjednika drzave kao jednog od najvecih protivnika.navedene deklaracije....

  • Avatar ratomir30
    ratomir30:

    Pa nije deklaracija sveta krava, ne živi ovaj narod od gramatike.