Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Živahan art imamo zato što nam nije dobro

Slikar, ilustrator i ulični umjetnik koji se trudi pronaći univerzalni jezik i radom po tvrditi tezu da umjetnost uspješno mijenja stvari
14. ožujka 2015. u 14:30 0 komentara 420 prikaza
miron milić
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

        Veliko je zadovoljstvo bilo urediti posljednji prazan zid u središtu Ljubljane. Slikara, ilustratora i uličnog umjetnika Mirona Milića među 64 umjetnika odabrao je žiri među kojima su bili i konzervatori u sklopu projekta Mural Arts Residence. Na temu održivosti osmislio je mural o zimskom vrtu u kojem su sačuvane biljke jednako lijepe, korisne i važne za čovječanstvo kroz povijest – tropske ljekovite biljke poput jurubebe, tajuje, andirobe, baobab, banane, palme, datulje, krumpir... Mural se sjajno uklapa u projekt Ljubljana – Zelena prijestolnica Europe 2016.

– U Ljubljani imaju velikih problema sa zidovima, možeš raditi izvan centra, no ovo je posljednji zid u središtu Ljubljane i zato je bilo posebno zadovoljstvo urediti ga. Želio sam prikazati strast ljudi koji žele očuvati stvari, mumificirati ih. Osim biljaka u staklenom vrtu napravio sam i crni dim kao nagovještaj onog što se događa izvan vrta – rekao je Milić, koji je više od pet dana oslikavao 15-metarski zid koristeći kist i crnu boju.

Ovaj mural tek je nekoliko metara manji od Mironova najvećeg murala – vodopada koji je napravio u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici. U Ljubljani je uživao radeći, sve vrijeme promatrali su ga znatiželjni turisti, a najzanimljiviji su Korejci i Japanci koji uvijek nešto pitaju. Ljubljana vrvi turistima. Miron je vrlo zadovoljan načinom na koji se ulična umjetnost razvija na Balkanu.

– Nekad je tiša, nekad je glasnija, što su veći problemi u nekoj sredini u kojoj ništa ne funkcionira kako bi trebalo, stvarnost konstantno tjera umjetnost da reagira i da nešto kaže. To se vidi na cijelom Balkanu i području bivše Jugoslavije. Baš zato što nam nije dobro posljednjih 20-ak godina imamo živahan art. Prije se teže probijalo izvan granica, no sada smo povezani društvenim mrežama, upoznavanje je lakše, svatko te može pozvati, platiti put i smještaj. Osjećaš se kao gospodin jer te ljudi cijene.

 

Povezuješ se na sve moguće načine i na tome treba raditi i dalje. Nije floskula da art mijenja stvari, on mijenja sve. Pogotovo ako uspiješ naći univerzalni jezik koji transcendira granice nacionalizama. Preko zidova nacionalizama i mržnje. Balkanski art, barem onaj ozbiljni koji me zanima, ima i poruku, unutar vremena je i nudi specifičan odgovor, ne postoji isključivo da bi kritizirao – kaže Milić. Krajem ožujka odlazi na festival Umjetničke intervencije u javnom prostoru “Spajalica” koji organizira MMSU – Slaven Tolj i Ksenija Orelj. Ondje će urediti jednu od posljednjih zgrada u sklopu starog grada Rijeke. Zgradi se odvalila polovica zida i ostali su tek obrisi stana.     

>> Kako grafiteri vide deportacije žrtava II. svjetskog rata

>> Životinje Mirona Milića stjerane u kut u Belgiji

VIP izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.