Koji je odnos edukacije, informacije i propagande te kako u vremenu relativizacije istine naučiti publiku da razlikuje to troje, bilo je jedno od glavnih pitanja ovogodišnjeg Festivala istraživačkog filma RAFF koji se pod vodstvom Roberta Zubera održava na Rabu. U suorganizaciji njegova Toro Laboratorija i rapskog Pučkog otvorenog učilišta koje vodi samozatajna Katarina Ribarić, Rab se zadnjih godina profilirao kao ljetno okupljalište najboljih istraživačkih novinara i filmaša iz regije koji, osim u večernjim programima, sudjeluju i u iznimno zanimljivim dnevnim panelima.
Za dobro jutro, razgovore s umjetnicima vodi gledateljima HTV-a dobro poznata Elizabeta Gojan, omiljena profesorica TV novinarstva Tena Perišin priredila je radionice za studente, a program RAFF talks, koji je nas je poveo u srce današnjih društvenih problema, suvereno su vodili sjajna srpska novinarka Žarka Radoja i njezin kolega, ugledni filmski kritičar Vladan Petković. Dakako, razgovori nisu mogli proći bez osvrta na aktualne teme, pa se tako već na prvom panelu povela i rasprava o sramotnim događajima u Benkovcu, u kojima se prva na udaru našla upravo jedna novinarka. Takozvanim zabraniteljima okupljenima u Benkovcu smetao je i film "Mirotvorac" o ubojstvu Josipa Reihl-Kira koji je također prikazan na Rabu, gdje je dobio posebno priznanje žirija i nagradu publike.
Na RAFF talks gostovala su neka od najvećih imena domaćih i regionalnih redakcija, od Nataše Božić i Silvane Menđušić preko pokretača magazina Buka Aleksandra Trifunovića, do inozemnih filmaša koji su svojim pogledima "izvana" pridonijeli raspravi o tome gdje se danas nalaze film i novinarstvo te kako će se mijenjati u vremenu rastućeg populizma i još uvijek nepouzdane, ali sveprisutne umjetne inteligencije.
Prije jednog od panela, na kojem su gostovali istraživači Europskog sveučilišnog instituta, na RAFF-u je ekskluzivno prikazana i prva epizoda serije "Učinak istine" koja se bavi upravo tim temama. Započinjući 2014. godine, kada je Rusija zauzela Krim i istovremeno počela plasirati dezinformacijske kampanje diljem zapadnoga svijeta, protagonisti te edukativne serije razložili su načine na koji hibridno djeluje destabilizira zapadne demokracije i dovodi do, primjerice, rasta podrške Donaldu Trumpu u SAD-u, mnogima šokantnog Brexita ili nedavno poništenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, gdje je pobijedio gotovo nepoznat proruski kandidat Călin Georgescu.
U seriji je istaknuta i razlika između propagande koja se koristila u vremenu Drugog svjetskog rata, a bila je prije svega usmjerena na vlastite građane (najpoznatiji su primjer majstorski napravljeni pronacistički filmovi autorice Leni Riefenstahl), dok se, zahvaljujući internetu, propaganda pojedinih režima danas usmjerava na građane zemalja s kojima su u konfliktu, kako bi se smanjilo povjerenje u tamošnje medije i stranke na vlasti.
Jačanje anti-establišmenta dovelo je i do rasta popularnosti nacionalnih političara koji svoje kampanje grade na sijanju mržnje i dezinformacijama, kao što je slučaj u Mađarskoj i Slovačkoj, pa djelomično i u Hrvatskoj. U pokušaju da raskrinkaju laži, suprotstavljaju im se takozvani factcheckeri poput našeg Faktografa, protiv kojih se također vode diskreditacijske kampanje.
Ono što bi široj javnosti moglo biti zanimljivo, a o čemu se na Rabu dosta govorilo, je da putem "trolovskih farmi" dezinformacije na Zapadu ne šire samo Rusi nego i Kinezi, čiji geopolitički interesi djelomično zahvaćaju i našu regiju. A tu je i pitanje izraelske propagande koje je postalo sve izraženije u jeku genocidne invazije na ostatke palestinskog teritorija.
Zanimljiv je i fenomen, istaknuo je Vladan Petković, da su Rusi u sveprisutnim američkim filmovima prikazivani kao zlikovci još od vremena hladnog rata, zbog čega je javnost bila mnogo brža da podrži Ukrajinu nego što je, radi percepcije Židova kao ultimativnih žrtava, požurila da podrži Palestinu. Umjetnička direktorica nizozemskog festivala Movies that Matter i autorica jednog od prikazanih filmova Margje de Koning na to je dodala i da su europski filmski fondovi odmah po invaziji počeli usmjeravati velik novac ukrajinskim filmašima, što je rezultiralo velikim brojem filmova koji u detalje dokumentiraju stradanje njihova naroda, dok je slična podrška palestinskim filmašima i novinarima izostala i tek se sada polako pokreće.
Nakon cjelodnevnih diskusija i sve bogatijeg filmskog programa, posjetitelje je dočekao i pažljivo kurirani glazbeni program koji je započeo Matej Meštrović, interpretacijom nijemog filma "Financije velikog vojvode" na klaviru, a završio legendarni Zoran Predin. Mnogima će kao najdraži, magični moment ovogodišnjeg RAFF-a u sjećanju ostati i nadahnuta interpretacija klasika Leonarda Cohena fenomenalne vokalistice Maje Posavec i gitarista Ivana Kapeca, koji su jednu naoko običnu ljetnu večer pretvorili u glazbenu misu za pamćenje. Ako ikad dođete u priliku da prisustvujete njihovoj izvedbi Cohena, nemojte ju propustiti. Kao ni RAFF idućeg ljeta.
Otvori KEKS Pay
Na festivalu gdje je film Mirotvorac dobio posebno priznanje žirija i nagradu publike, održan je od EU (NATO) financiran propagandni skup u kojem je sve negativno pripisano nekim drugim, a sve pozitivno nama. Pa je onda, u EU novinama, takav i naslov.