Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Kazalište

Je li HNK Zagreb devedesetih bio ustaški teatar?

Oliver Frljić prozvao je sve sudionike predstave koju je Sedlar režirao po predlošku Mile Budaka, ministra NDH
29. listopada 2014. u 09:45 143 komentara 20531 prikaza
14.05.2014., Zagreb, Sljeme - U dvoristu bivseg planinarskog doma Adolfovac odrzana je konferencija za medije povodom zagrebacke izvedbe predstave Aleksandra Zec redatelja Olivera Frljica. Oliver Frljic.    Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Na adrese novinskih redakcija jučer je stiglo prvo izdanje biltena HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke kojim se najavljuje predstava "Hrvatsko glumište – u spomen na Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera". Radi se o predstavi zbog koje je Slobodan Šnajder otvoreno protestirao u jednom dnevnom listu optuživši upravu riječkog HNK da je prvo izbacila njegova "Hrvatskog Fausta" s repertoara, a potom na temelju njegova teksta krenula u realizaciju predstave o kojoj ga nitko nije obavijestio.

Uzrujat će mnoge

Kako u naslovu biltena kojim se najavljuje nova predstava stoji veliki natpis "HRVATSKO FAŠISTIČKO KAZALIŠTE", a u njemu su poimence navedeni svi koji su bili angažirani na predstavi "Ognjište" koju je u HNK Zagreb 1991. režirao Jakov Sedlar, očito je da novi projekt riječkog kazališta neće uzrujati samo Šnajdera.

Podsjetimo, predstava koju je vodstvo HNK Zajc izvuklo iz naftalina bila je kazališna adaptacija romana "Ognjište" Mile Budaka, koji je u fašističkom režimu NDH vršio dužnost ministra bogoštovlja i nastave te ministra vanjskih poslova, a autori biltena riječkog HNK ističu i da je bio jedan od glavnih ideologa ustaškog pokreta i stvaratelja kulturne politike toga doba te bliski suradnik poglavnika Ante Pavelića.

Navode da je asistentica redatelja Sedlara na tom projektu '91. godine bila Saša Broz (donedavno i ravnateljica Opere HNK Ivana pl. Zajca), scenograf je bio Zlatko Bourek, a u predstavi su glumili Ivka Dabetić, Matko Raguž, Ranko Zidarić, Mia Begović, Boris Miholjević, Ivan Jončić, Tonko Lonza, Neva Rošić, Ena Begović i Božidar Orešković. S mnogim navedenima kontaktirali smo kako bismo dobili komentar na sadržaj riječkog biltena, ali u većini slučajeva nisu se htjeli ni javiti, dok su oni koji su podigli slušalicu molili da ih se ne spominje, ograđujući se i pokazujući očitu nelagodu zbog sudjelovanja u Sedlarovu projektu devedesetih. Iz HNK Rijeka dobili smo samo kratak komentar.

– Tom gestom želimo progovoriti protiv kolektivnog zaborava i revitalizirati kazalište sjećanja, kazalište koje pamti i postavlja pitanja. Postavljamo pitanje o odgovornosti za izgovoreno u turbulentnom periodu 90-ih godina prošlog stoljeća i nakon toga. Postavljamo pitanja o posljedicama javnog djelovanja naših kolega i nas samih. Što kazalište može, smije i mora učiniti za svoju zajednicu – objasnili su intendant Oliver Frljić i dramaturg Marin Blažević pokretanje biltena u sklopu projekta "Hrvatsko glumište – u spomen na Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera".

Šutnja kao odgovor

Iako će se mnogi zapitati koliko je (ne)ukusno javno pobrojavanje sudionika jedne kazališne predstave, već sama šutnja njenih sudionika implicira da možda nisu spremni stati iza projekta u kojem su sudjelovali, dajući Frljiću za pravo da se hrvatsko kazalište devedesetih, baš kao i stanje uma čitavog društva, itekako može propitivati.

>> Slobodan Šnajder, Snježana Banović i Nora Krstulović obmanjuju javnost!

>> Frljića i Blaževića razljutile priče da riječko kazalište gubi publiku i otkazuje programe

Naglasak Bojane Radović

Oliver Frljić je dobar redatelj, često odličan, i kada radi za djecu i kada radi za odrasle. Već su sada neki njegovi radovi antologijski – prije svih predstave "Mrzim istinu" (Teatra &TD) i "Otac na službenom putu" (beogradski Atelje 212). On je i čovjek koji s teatarske scene voli publici bacati istinu u lice: onu o splitskoj rivi, o ubojstvu Aleksandre Zec, o srpskim logorima u BiH... Kada je preuzeo mjesto intendanta u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, pitala sam ga zašto. Iz moje pozicije činilo se ludim jaku kreatorsku crtu zatvoriti u neki ured, staviti je pod jaram svakodnevnih administrativnih poslova. Tada mi je rekao kako želi pokazati da u ovoj zemlji u ovom trenutku može postojati socijalno odgovorno kazalište: ono koje će paziti na svaki novčić (dolazeći na probe predstave koju je tada radio u Kerempuhu iz svog je džepa plaćao benzin, jer prvo što je učinio u Rijeci bilo je ukidanje službenih putovanja i reprezentacije), ali i ono koje će progovoriti o temama iz naše svakodnevice. Bilo je jasno da želi teatar koji diže prašinu, ruši barijere. Odmah nakon toga počele su i provokacije. Na Dan nezavisnosti na riječki HNK objesio je LGBT zastavu i proglasio ga LGBT kazalištem. Činilo se to i više nego u redu, jer u društvu koje samo brak muškarca i žene gura u Ustav, šuti se o svim onim gay osobama koje su s puškom u ruci branile pravo na baš taj Dan nezavisnosti. No, kada čovjek koji je otkazao projekt u Gavelli nakon što je to kazalište skinulo plakat jedne predstave, projekt iz 1991. u HNK Zagreb proglasi fašističkim, a time tu etiketu prilijepi svim ljudima koji su radili na toj predstavi, onda je to običan larpurlartizam provokacija zbog provokacije. I još u službi promocije novog autorskog projekta. Takve etikete sigurno nisu put u socijalno odgovorno kazalište.

CVH
Pametni sustavi poboljšavaju sigurnost na cestama
Najčešći uzrok prometnih nesreća su ljudske pogreške, a ovo su sustavi koji to pokušavaju ispraviti
  • NAĐI-zaZAGREBbezkumova:

    Je li to onaj kojeg su potjerali iz Poljske zbog loših predstava?

  • Avatar alien79
    alien79:

    Frljić dobar redatelj, često odličan???? Prestrašno....

  • Avatar babatero
    babatero:

    Eto ti ga! Avangarda radničke klase, fokusirana u najdublje probleme naroda i narodnosti, građana i građanki, u zemlji Hrvatica i Hrvata, gura u prvi red feminiziranog bosančića. Ja se nadam, kako će naš svit hrvatski dokučiti koji je naš problem, ... prikaži još!em, nisu ni tanje šnite kruha, ni besposleno ljudstvo, naš problem je što ne razumijemo zašto nas se šamara. Pa mogli bismo barem pitati dok okrećemo obraze, mislim da to nebi bila grijota.