Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Gdje i kako povući granicu između online i offline života, ljudi će tek trebati definirati

Reed Hastings i Marc Randolph 1997. godine pokrenuli su projekt Netflix, koji će kasnije sasvim promijeniti koncept filmske industrije.
06. siječnja 2021. u 14:55 0 komentara 455 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

1. d4 d5. 2 c4. Da je bilo koji tekst ovako započeo prije nešto više od dva mjeseca, velika većina bi vjerojatno pomislila da je riječ o tipfeleru. Danas je pak situacija posve drugačija te nije pogrešno zaključiti kako će sada mnogi znati da se radi o šahovskim potezima. Štoviše, iznenađujuće puno ljudi vjerojatno će prepoznati ono što bi donedavno bilo jasno samo šahovskim entuzijastima, da je riječ o potezima koji definiraju damin gambit, jedno od najstarijih i najpoznatijih šahovskih otvaranja. O tome što se točno dogodilo i kako je do toga došlo mogle bi se provesti studije i napisati analize, što se uostalom i radi, no za pojednostavljeni prikaz fenomena “damin gambit” dovoljno je reći – Netflix.

Death to 2020 Požari, pandemija, Trump i Brexit... Film o godini luđoj od fikcije

Originalnog naziva “Queen’s Gambit”, a u prijevodu “Damin gambit” trenutačno je, naime, najpopularnija serija na svijetu kojoj je uspjelo ono što nije nijednoj drugoj – da se na isteku 2020. o njoj piše kao o fenomenu, i to u godini korone, lockdowna, potresa, svjetskih političkih prevrata, rasnih nemira… Zaslužila je to zbog činjenice da je u manje od mjesec dana nakon lansiranja 23. listopada pogledana u više od 62 milijuna kućanstava diljem svijeta čime je srušila Netflixov rekord. Iako je, znanstveno govoreći, veoma teško izvoditi zaključke o utjecaju, a posebice kada je riječ o utjecaju medija na publiku, zanimljivo je primijetiti koliko je porasla popularnost šaha u zadnja dva mjeseca – točno u isto vrijeme kako je rasla popularnost serije.

Upit “kako igrati šah” obara rekorde na tražilici Google, dok je na eBayu potražnja za šahovskim setovima porasla čak 250 posto. Proizvođači setova izjavili su pak da bilježe porast prodaje od 150 do 200 posto, a čini se kako se publika, osim za šahovskim pločama i figurama, pomamila i za knjigom prema kojoj je serija snimljena. Tako je roman “Damin gambit” Waltera Trevisa iz 1983. dospio na ljestvicu bestselera New York Timesa punih 37 godine nakon pojave u knjižarama. Knjiga, kao i serija koju su za Netflix kreirali Scott Frank i Allan Scott, prati život talentirane šahistice Beth Harmon. Radnja počinje 50-ih godina prošlog stoljeća kada ona, tada devetogodišnja djevojčica, dolazi u sirotište nakon što joj je u prometnoj nesreći poginula majka. Upravo se tamo upoznaje sa šahom, igrajući za nju do tada nepoznatu igru s domarom u podrumu, i to u trenucima kada se iskrada s nastave. Mladu djevojčicu nevjerojatnog talenta u prvim epizodama ove sedmodijelne serije glumi Isla Johnston, dok lik odrasle Beth tumači Anya Taylor-Joy. Njezini uspjesi, ali i padovi nižu se kroz seriju, no konstanta je strast prema šahu koja je ljude diljem svijeta potaknula da zaigraju. Uostalom, i iz same serije se može dosta toga naučiti s obzirom na to da je iznenađujuće puno scena posvećeno samoj igri, a kako bi sve bilo autentično, kao savjetnik pri snimanju serije angažiran je bivši svjetski prvak Gari Kasparov.

Šah tako bilježi sve više novih igrača čiji je broj na online platformi Chess.com porastao čak pet puta, a i Međunarodna šahovska federacija objavila je kako je znatno povećan interes za Svjetsko prvenstvo koje se održava ove godine. Pritom treba istaknuti da se ovdje ne govori o još jednom američkom trendu. Iako serija dolazi iz Hollywooda, jednak je efekt izazvala u SAD-u, Argentini, Južnoafričkoj Republici, Izraelu, Hrvatskoj… Dovoljno je istaknuti kako su nedavno iz jedne zagrebačke humanitarne udruge, komentirajući svoju tradicionalnu božićnu akciju u kojoj skupljaju poklone za djecu, poručili da je “najpopularniji poklon koji je željelo najviše mališana, na iznenađenje svih, bio drveni šah.”

Otkrića u Pompejima Stanovnici uništenog grada uživali su u dobroj hrani, prostačkim doskočicama i raspojasanim bordelima

Iako se, govoreći o ovim brojkama, uglavnom spominje riječ iznenađenje, treba se ipak postaviti pitanje je li uistinu tako. Naravno, filmska industrija svake godine producira enormne količine novog sadržaja i uistinu je teško pa čak i nemoguće predvidjeti što će biti hit. U tom se kontekstu može nazvati neočekivanom činjenica da je simpatije publike ovog puta odnijela jedna serija o šahu. No, ako se zauzme drugi kut gledanja u kojem “Damin gambit” simbolizira rast Netflixa i preseljenje života na online platforme, onda zapravo iznenađenja nema.

Ideja koja će 20-ak godina kasnije potpuno promijeniti koncept filmske industrije rodila se 1997. godine u Kaliforniji. Naravno, Netflix tada još nije bila streaming platforma kao danas, nego su Reed Hastings i Marc Randolph odlučili ljudima posuđivati DVD-ove šaljući ih poštom. Prve su primjerke poslali sami sebi, a kada su do njih stigli neoštećeni, posao je mogao krenuti. Sustav je više-manje funkcionirao kao nekad popularne videoteke, samo putem internetske stranice Netflix.com. Tvrtka je polako rasla te je 2003. dosegla milijun korisnika, a već 2006. pet milijuna. Godinu dana kasnije prvi su se filmovi mogli gledati izravno na stranici, bez posuđivanja DVD-a te se stoga 2007. godina službeno smatra početkom Netflixova streaming servisa što znači da se filmovi mogu gledati bilo gdje i bilo kada putem uređaja povezanih na internet. A od kada se 2010. godine tvrtka počela širiti svijetom, prvo u Kanadu, pa potom u Latinsku Ameriku i Europu te ostatak svijeta, rast je nezaustavljiv. Netflix iz godine u godinu bilježi samo rast, a trenutačno se gleda doslovno u cijelom svijetu, izuzev Kine, Sjeverne Koreje, Sirije i područja Krima. U 2020. godini prešao je brojku od 195 milijuna korisnika diljem svijeta, a najveći je skok doživio upravo u prvom kvartalu 2020. u odnosu na kraj 2019. godine.

Treba istaknuti i kako Netflix od 2013. više ne objavljuje samo tuđe filmove i serije. Te je godine, naime, premijeru imala prva serija originalne Netflixove produkcije, a radi se o “Kući od karata”. Serija je osvojila i tri Emmyja koji su prvi put u povijesti otišli u ruke jednom internetskom streaming servisu, a samo pet godina kasnije Netflix je na Emmyjima bio studio s najviše nominacija. Trebalo je proći još samo malo da Netflix pokori i Oscare pa, iako su i ranije imali nekoliko manjih uspjeha, tek su 2019. ostvarili prvi zapaženi rezultat kada je film “Roma” u režiji Alfonsa Cuaróna osvojio zlatni kipić u kategoriji najboljeg stranog filma. Potom su već u godini koja je upravo završila bili i na Oscarima studio s najviše nominacija. Stoga ne čudi da su, kako Netflix, tako i ostale streaming platforme zadnjih godina suvereno počele širiti svoju dominaciju pa čak preuzimaju primat nad kinima.

Ono po čemu je Netflix ipak specifičan jest upravo njegov “naopaki put”. Ostale poznate streaming servise pokrenuli su veliki igrači, dok je Netflix doslovno izrastao ni iz čega. A sada čak privlače i velike filmske zvijezde, za koje se do prije nekoliko godina nije moglo ni zamisliti da će snimati za jednu online platformu. Meryl Streep, Keanu Reeves, Jennifer Aniston, Will Smith, Sandra Bullock, Ryan Reynolds, Anne Hathaway, Adam Sandler i Scarlett Johansson samo su neki od glumaca i glumica s A-liste koji su već glumili u Netflixovim filmovima, a u 2020. godini je ova platforma na male ekrane vratila čak i legendarnu Sophiju Loren koja je, nakon gotovo deset godina pauze, odlučila prihvatiti suradnju isključivo s Netflixom. Ima, naime, glavnu ulogu u filmu “Život je pred tobom” te se već spominje u kontekstu Oscara, a treba reći kako je zapravo riječ o talijanskom filmu, naime mnogo Netflixovih filmova i serija napravljeno je upravo u suradnji s lokalnim produkcijama.

Top 20 Najbolji filmovi u 2020. po izboru Večernjakovih kritičara su teške i sjajne drame

Zanimljivo je da je Loren izjavila kako je Netflix odabrala zbog njegove uključivosti i širenja poruke tolerancije, a upravo je to pitanje oko kojeg se, kada je riječ o ovoj online platformi, već neko vrijeme lome koplja. Netflix se, naime, snažno zalaže za uključivost svih rasa te se u svojim filmovima i serijama trude dati prostor likovima različitih seksualnih orijentacija. I dok jedni to smatraju naprednim, drugi ističu kako se Netflix pretvorio u progresivnu političku platformu, i to nauštrb kvalitete te očuvanja povijesnih činjenica. Tako u Netflixovim serijama, primjerice, nije neobično vidjeti tamnoputo plemstvo u razdoblju kada je u stvarnosti to bilo potpuno nezamislivo. Čak i “Damin gambit”, iako je Beth Harmon izmišljen lik, ima mnogo poveznica sa slavnim američkim šahistom Bobbyjem Fischerom, jednim od najvećih svih vremena. U ovoj je seriji glavni lik ipak žena, a nije se pogrešno zapitati koliko bi za nju u stvarnosti 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća takvi uspjesi u “muškom svijetu” bili mogući.

Unatoč kontroverzama, kada se govori o odjeku koje imaju Netflixovi filmovi i serije, dovoljno je reći da je zbog još jedne njihove serije, “Krune” koja prati povijest britanske kraljevske obitelji, britanski ministar kulture Oliver Dowden izjavio da bi Netflix prije emitiranja svake epizode trebao jasno istaknuti da je riječ o fikciji.

Premijera Wonder Woman Novi blockbusteri igraju i u kinima i online. Hoće li takve hibridne premijere spasiti industriju?

A gdje i kako povući granicu između online i offline života, ljudi će tek trebati definirati, vjerojatno već u ovoj godini s obzirom na to da je ova stara tu crtu gotovo da maksimuma izblijedila. Ako je koronavirus neke procese, pojave i radnje usporio, na prijenos života u online okruženje definitivno je djelovao kao katalizator. Iako je riječ o fascinantnom fenomenu, nije samo Netflix “eksplodirao” ove godine i upravo je u tome poanta. Osim što do prije dva mjeseca većina nije znala za šahovske poteze, mnogi do prije godinu dana nisu čuli za Zoom, a većina toga što je danas “novo normalno”, poput obrazovanja na daljinu, još je donedavno bio čisti SF. Ni godinu dana kasnije, neke od najčešćih fraza, kako se u šali kaže, su “mikrofon mi je ostao isključen”, “oprostite zbog pozadinske buke”, “ne radi mi kamera”... Ljudi su se praktički preko noći probudili u digitalnom svijetu pa, iako su se snažnija informatizacija i digitalizacija dugo očekivale i zazivale, pitanje je jesu li ljudi bili sasvim spremni za takav obrat. Riječ je o procesima koji bi se nastavili snažno razvijati i bez pandemije, ali ipak bi za to trebalo neko dulje vrijeme, a pritom bi preporučljivo bilo imati jasnu viziju, ciljeve i strategiju. Ovako čak i sav pozitivni digitalni napredak te “upload” života online mogu biti opasni. Filmovi i serije na streaming platformi, online igre... Kupnja online, naručivanje hrane i dostava iz restorana. Online tečajevi, webinari. Upoznavanje prijatelja i partnera na internetu. Odgajanje djece putem aplikacija, školovanje na Zoomu. “Chatanje” sa službom za korisnike, ali i s pedijatrom. E-glasanje, e-prijava vjenčanja, e-matične knjige. E-građani. E-ljudi…

Zagreb: Posljednji ispraćaj gradonačelnika Bandića
DVOSTRUKA MJERILA
Otto Barić revoltiran Bandićevim sprovodom: Jadnici, sram me gdje živim
UHVATI BIORITAM
Koji kronotip posjedujete? Upoznajte se s ovim unutarnjim satom koji trebate slušati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.