Naslovnica Kultura

20 godina kune - Tko su autori hrvatske valute koju i danas koristimo

Arheološki muzej izložio 109 modela sedmorice hrvatskih majstora
29. svibnja 2014. u 08:55 0 komentara 1805 prikaza
hrvatske kune
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Ranih devedesetih, u vrijeme kad se još Dan državnosti slavio 30. svibnja, službena hrvatska valuta bio je hrvatski dinar.

Obilježavanje Dana državnosti u svibnju potrajalo je do 2001. godine, kada je ovaj praznik “premješten” u lipanj.

Dinar je od starog Dana državnosti opstao sedam godina kraće – do 30. svibnja 1994. godine, kada je u optjecaj puštena nova hrvatska valuta – kuna. Za sedam kuna tada se mogla kupiti jedna njemačka marka.

Govor u praznoj dvorani

Povodom dvadesetog rođendana kuna i lipa kipar Kuzma Kovačić, zaslužan za izgled kovanog novca koji i danas koristimo, prisjetio se kako je sve počelo.

Kuzma Kovačić | Autor : VL Foto: VL

Kuzma Kovačić

Natječaj za dizajn kuna i lipa bio je raspisan godinu prije. Vijest da je među sedmoricom potencijalnih autora kovanica od jedne, dvije i pet kuna te jedne, dvije, pet, deset, dvadeset i pedeset lipa Kovačića je zatekla u rodnom Hvaru, gdje je radio na oltaru katedrale.

– Elementi su bili zadani, a ja sam mislio da bi bilo najljepše osloniti se na ljepotu i tradiciju starog antičkog novca. Biljke i životinje nastojao sam, u smislu modelacije, prikazati kao da su žive. Te svoje prve zamisli napravio sam na oltaru u Hvaru. Pokazalo se to, eto, uspješnim. A kad mi je javljeno da sam baš ja pobijedio na natječaju, veselju nije bilo kraja. I danas čuvam brzojav koji mi je uime natječajne komisije poslao Marijan Hanžeković.

On me primio u dvorani Hrvatske narodne banke gdje mi je i čestitao i održao prigodan govor u toj prostoriji u kojoj smo bila sama nas dvojica – kaže Kovačić.

Na natječaju za dizajn hrvatskih papirnatih novčanica pobijedio je rad slikara i grafičara, danas pokojnog Miroslava Šuteja te profesora Vilka Žiljka.

Miroslav Šutej | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Miroslav Šutej: Osim što je dizajnirao hrvatske kune, bio je član HAZU, bavio se scenografijom, likovnim projektiranjem interijera te grafičkim oblikovanjem. Šutej je dizajnirao i hrvatski grb. Do smrti 2005. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Rad poznatog dizajnera Borisa Ljubičića bio je drugi.

– Nakon dovršenog natječaja išli smo u Njemačku, gdje je pripreman alat za kovanje novca. Nešto od ljepote kiparskog reljefa ondje se izgubilo. No sve je bitno sačuvano. Početkom 1994. godine otvorila se kovnica u Zagrebu i tada je počela izrada novca.

U jednu škrinju ja sam pospremio tisuću kuna u sitnom novcu. To blago i dandanas čuvam – govori kipar Kuzma Kovačić.

Parne i neparne godine

Ne zato što je “njegov”, ali njemu je, objašnjava umjetnik, hrvatski kovani novac najljepši:

– Posebnost izrade hrvatskog kovanog novca bila je u tome što su na natječaj pozvani kipari. Po svjedočenju struke i numizmatičara naš je kovani novac zaista lijep jer su ga radili naši umjetnici. U drugim zemljama kovanice oblikuju graveri u kovnicama i naravno da se to ne može usporediti – kaže nam Kovačić.

Kao zanimljivost hrvatskih kovanica ističe i to što su na kovanicama koje su izdane neparnih godina nazivi biljaka i životinja napisani na hrvatskom jeziku, a na onim kovanicama koje su izdane parnih godina ti su nazivi napisani na latinskom.

Vilko Žiljak | Autor : Jurica Galoić/Pixsell Foto: Jurica Galoić/Pixsell

Prof. dr. Vilko Žiljak: Suautor je hrvatskih papirnatih novčanica kuna.Dobitnik je nagrade za životno djelo Zlatna kuna 2008. godine. Dvije godine zatim dobio je Državnu nagradu za znanost. Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti.

Zamjenu hrvatskih dinara u kune Hrvatska narodna banka obavljala je do 30. lipnja 1995. godine. Prvoga dana srpnja hrvatske dinare više nije bilo moguće zamijeniti.

Kuzma Kovačić nada se da će kune još dugo trajati:

– I nakon prelaska na euro svaka država ima pravo zadržati nešto od svoje posebnosti. Zato se ja nadam da će naše kovanice još dugo ostati u uporabi – rekao je glasoviti hvarski kipar Kuzma Kovačić.Zagrebački Arheološki muzej u povodu 20. rođendana kune izložio je svih 109 modela sedmorice hrvatskih majstora koji su se javili na natječaj za izradu kovanog novca. Ti su modeli do kraja 2012. godine bili pohranjeni u prostorima Hrvatske narodne banke koja ih je darovala Numizmatičkom odjelu muzeja.

>>Što MMF traži od Hrvatske? Ili tečaj od 8,3 kn ili režite plaće 800 kn!

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.