Mnogi će reći da im je u životu najvažnije – zdravlje, vlastito i ono njihovih najbližih. A da bismo živjeli u skladu s tom željom i s tim stavom, potrebno se i – zdravo hraniti. Upravo se o zdravoj prehrani sve više govori i sve više ljudi pomno vodi brigu o tome što i kako jede. U obilju informacija na tu temu, koje katkad znaju biti zbunjujuće i oprečne, naići će se tako i na termine – paleoprehrana ili LCHF. Što oni točno znače, čime se i kako zdravo hraniti, kako se odabirom hrane izliječiti ili neke bolesti spriječiti, opširno nam je i detaljno objasnila poznata nutricionistica, Šibenčanka Anita Šupe.
– Paleo je globalni pokret vraćanja prirodnom, izvornom načinu prehrane, kakav je bio nekad prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja hrane. Njime osvješćujemo povezanost prehrane i zdravlja, kao i štetnost industrijske rafinirane hrane, kemijskih aditiva i GMO namirnica. Radi se, dakle, o odbacivanju onih namirnica za koje danas sa sigurnošću znamo da su štetne za ljudsko zdravlje, kao što su šećer, pšenično brašno, industrijska ulja i margarini te prerađevine koje ih sadrže. Nastojimo birati hranu u njenu prirodnom izvornom obliku pa biramo povrće, voće, meso, ribu, jaja, orašaste plodove, sjemenke i punomasne mliječne proizvode. Koliko je to moguće, biramo hranu iz ekološkog ili domaćeg uzgoja kako bismo smanjili unos toksičnih pesticida, umjetnih gnojiva, hormona i sličnih kemikalija koje se dodaju u konvencionalnom masovnom uzgoju i proizvodnji – počinje naša sugovornica odmah nastavljajući da je LCHF kratica za “low carb high fat”, odnosno manje ugljikohidrata i više prirodnih masnoća.
Znači, smanjujemo unos ugljikohidrata (šećera i škroba) jer je moderan način prehrane pretrpan ugljikohidratima, i to onim rafiniranim. Jede se, kaže, previše pekarskih proizvoda, kruha, tjestenine i krumpira, hrane koja naglo podiže šećer u krvi i koja doprinosi razvoju metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa i pretilosti.
– Stoga vraćamo u prehranu tradicionalne prirodne i zdrave masti koje smo bezrazložno izbacili iz prehrane zbog neosnovano nametnutog straha od masnoća i kolesterola. Danas znanost ima nova spoznaje koje potvrđuju da tradicionalne prirodne masti, i to one ozloglašene – zasićene masnoće životinjskog porijekla, nisu uzrok srčano-žilnih ni bilo kojih drugih bolesti. Dakle, koristimo prirodne masti životinjskog podrijetla iz mesa, jaja i mliječnih proizvoda, kao i masti biljnog podrijetla iz orašastih plodova, sjemenki, avokada, kokosa... – objašnjava nutricionistica koja se na početku kritički dotiče i mita o žitaricama te vrlo precizno objašnjava zašto se u paleoprehrani žitarice i hrana od brašna žitarica – odbacuju.
Odbaciti sve umjetno
– Iako se žitarice snažno propagiraju kao zdrava hrana koja treba predstavljati bazu prehrane, zapravo o žitaricama danas imamo drugačije spoznaje. Pekarski proizvodi, kruh, tjestenina i drugi proizvodi od brašna žitarica nutritivno su siromašna hrana koja daje previše kalorija, ali premalo nutrijenata (hranjivih tvari koje trebamo za dobro zdravlje). Usto, žitarice su prepune štetnih antinutrijenata koji sprečavaju iskorištavanje minerala u tijelu i pune su superbrzog škroba koji podiže šećer u krvi i doprinosi razvoju metaboličkog sindroma, dijabetesa i pretilosti. Nadalje, žitarice sadrže alergene od kojih je najopasniji gluten, poznati uzročnik velikog broja autoimunih i upalnih bolesti. Poseban je problem genetska modifikacija sjemena (posebno pšenice kao bazne žitarice) koja se provodi kako bi žitarice bile otpornije i profitabilnije, a da se pri tome uopće ne vodi računa koliko je to opasno za zdravlje čovjeka. Sve je više ljudi koji su, ozbiljno shvativši probleme sa žitaricama i izbacivši ih iz prehrane, višestruko poboljšali zdravlje i doveli u remisiju mnoge kronične upalne i autoimune bolesti – upućuje nas Anita Šupe, autorica dviju knjiga: “Istine i laži o hrani – Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine” (koja se obračunava s ustaljenim predrasudama i ruši mitove o “zdravoj” i “nezdravoj” prehrani) i “Prva hrvatska LCHF kuharica – Kuhajte izvorno: bez šećera, brašna, rafiniranih biljnih ulja i kemijskih aditiva” (napisala ju je u suradnji s fotografkinjom Arianom Miljević Bugenvilijom).
No da prehrambene vidike i spoznaje proširimo još više, sugovornica nam vrlo precizno i konkretno navodi što bismo sve zbog očuvanja zdravlja trebali iz prehrane izbaciti, a što u nju svakako unijeti.
– Odbaciti umjetno i vratiti se prirodnom. Prihvatili smo industrijske prerađevine, gotovu i brzu hranu i pića, koji su nutritivno osiromašeni, a prepuni šećera, pšeničnog glutena, hidrogeniziranih biljnih masti (transmasti) i štetnih kemijskih aditiva. Da bismo osigurali dobro zdravlje, moramo se vratiti prirodnijem načinu prehrane. Odbaciti komercijalne pekarske proizvode: razne biskvite, peciva, kekse i grickalice te mesne prerađevine kao što su hrenovke i salame, razne “light” namirnice iz kojih je izvađena prirodna masnoća, a dodani šećeri, škrob i umjetne arome, razne “zamjenske” namirnice poput sojina mlijeka, margarina i industrijskih ulja. Paleo znači jesti izvornu hranu – meso, a ne hrenovke; ribu, a ne riblje štapiće; maslac, a ne margarin; domaću slaninu, a ne industrijske salame. Djeci treba dati bademe i orahe, a ne smoki i čips. Važne su nam marke odjeće, automobila i pametnih telefona i “ložimo” se na originale, a kad je riječ o prehrani, pristajemo na bijedne kopije. A zašto?! Zbog komercijalnih interesa i profita industrije. Dakle, poanta je jesti pravu, originalnu hranu, kupovati više na tržnicama, a manje u supermarketima. Ne treba se bojati mesa ni jaja, puno su gore krafne i hrenovke u tijestu – beskompromisno i jasno govori Šupe koju molimo da nam, na temelju svojih znanja i iskustva, nabroji pet najopasnijih namirnica za čovjekovo zdravlje te pet osobito zdravih namirnica koje bi svakako preporučila.
Kao one najgore “optužila” je: margarine svih vrsta, industrijska ulja (rafinirana biljna ulja kao sojino, kukuruzno, suncokretovo, repičino...), šećer i glukozno-fruktozne sirupe (jeftine zamjene za šećer kojima su nakrcane industrijske prerađevine), pšenicu i komercijalne pekarske proizvode od pšeničnog brašna te soju i proizvode koji sadrže soju. A kao najzdravije namirnice “blagoslovila” je: jaja (domaća), ribu iz mora (ne iz uzgajališta), povrće (naročito zeleno lisnato), fermentirane mliječne proizvode (kao što su domaći kefir i jogurt) te maslac (pravi domaći, od pašnih krava).
Unatoč svemu navedenom, moramo priznati da se današnjem čovjeku teško snaći jer se, recimo, donedavno svinjsku mast gotovo anatemiziralo, isto kao i margarin, a u posljednje se vrijeme pak može čuti i čitati da su mast i margarin zapravo zdravi. Stoga pitamo – kome i čemu vjerovati, što je istina i može li se reći da su se naše bake i djedovi hranili puno zdravije od nas i zašto?
– Istina, u džungli svih dostupnih informacija nije se lako snaći. Na pitanje kome i čemu vjerovati prvo se trebamo zapitati otkud dolazi informacija, tko ju je lansirao i zašto. Trebamo naučiti kritički razmišljati, ne prihvaćati slijepo sve što nam se servira i naučiti propitkivati neke opće prihvaćene stvari. Osim toga, svi mi imamo i jedan unutarnji ugrađeni mehanizam, neki svoj vodič (intuiciju, logiku, osjećaj) koji obično ne laže. Upitajte sebe – što je zdravije, domaća svinjska mast koju su naši preci od pamtivijeka koristili i koju su sami proizvodili na točno poznat način ili margarin koji nije ni postojao do prije 50 godina i za koji i ne znamo što sve sadrži i kako se proizvodi? – uzvraća nam Šupe dodajući da, što se tiče kemijskog sastava, u svinjskoj masti prevladavaju zasićene i mononezasićene masne kiseline, što je čini stabilnom na visokim temperaturama i pogodnom za pečenje i prženje (pa se neće užegnuti), dok u margarinu prevladavaju nestabilne polinezasićene masne kiseline, već u samom startu užegle teškim procesiranjem.
A margarin sadrži i ostatke štetnih kemikalija koje se koriste u procesu očvršćavanja (kako bi se od tekućih ulja učinilo čvrsto mazivo), pri čemu nastaju i opasne transmasnoće koje su u nekim zemljama zabranjene.
– Da, bake i djedovi hranili su se zdravije od nas. Znali su što jedu i odakle hrana dolazi. Hrana se uzgajala lokalno, ekološki, bez otrova i nije bila procesirana i tada nije bilo bolesti koje danas imamo. A mi se u ovom modernom svijetu pasivno prepuštamo industriji i stavljamo u usta što god nađemo na policama supermarketa ne razmišljajući odakle to dolazi, što to sadrži, kako je proizvedeno... I onda kad se razbolimo gutamo tablete, opet ne razmišljajući što nam one u tijelu čine – kazuje nutricionistica na čije se posljednje riječi nadovezujemo novim pitanjem – misli li da bi mnogi ljudi prije nego što počnu piti tablete, trebali zapravo promijeniti način prehrane i iz upotrebe izbaciti neke namirnice pa bi se možda time riješili zdravstvenih problema.
Regulacija apetita
– Uglavnom je obrnuto. Obično se tek nakon dugogodišnjih neuspješnih pokušaja da se zdravstveni problemi riješe lijekovima počinje razmišljati o prehrani. Ne mislim da su lijekovi potpuno nepotrebni. Oni ipak kod mnogih akutnih stanja spašavaju živote. Ali nažalost, u liječenju kroničnih bolesti pokazali su se neučinkovitima jer su uglavnom kreirani da prikrivaju simptome bolesti, a ne liječe uzrok. No prvo se treba promijeniti svijest – ljudi bi trebali shvatiti da je prehrana presudna za zdravlje. Prava izvorna nutritivno bogata hrana daje zdravo, snažno i vitalno tijelo, dok umjetna rafinirana nutritivno osiromašena hrana prepuna aditiva pridonosi modernim bolestima i debljini – odgovara nam dodajući odmah i kojih se sve bolesti možemo riješiti samo time što ćemo promijeniti način prehrane.
– Ljudsko je tijelo fantastično. Onog trena kad ga prestanete iritirati svakodnevnim unosom umjetne hrane, genetski modificiranih žitarica, šećera, inflamatornih ulja i umjetnih masnoća, kao i prekomjernim unosom rafiniranih ugljikohidrata, ono se počinje regenerirati i dovoditi u ravnotežu, u svoje prirodno zdravo stanje. Od kroničnih upalnih crijevnih bolesti, metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije i prekomjerne tjelesne težine do alergija, intolerancije i autoimunih bolesti, puno se toga dovodi u red promjenom prehrane. Prirodan način prehrane koji je u skladu s ljudskom genetikom i fiziologijom glavni je preduvjet za optimalno zdravlje i vitalnost. Danas kupujemo gomilu nepotrebnih i nezdravih stvari, jedemo previše i prečesto jer nam takav način prehrane pobuđuje apetit i dovodi hormone u neravnotežu. Kad odbacimo prerađevine i počnemo se kvalitetnije hraniti, onda tijelo dobiva sve što treba tako da dolazi do spontane regulacije apetita i smanjivanja obroka. Jede se manje, a osjećamo se sitije i zdravije – poručuje Anita Šupe koja se s LCHF prehranom upoznala 2006. kada je taj način prehrane populariziran u Švedskoj, gdje je tada živjela i studirala.
>> Nutricionisti savjetuju kako smršavjeti ili nabiti mišiće prije ljeta
>> Od kardiovaskularnih bolesti najviše se umire u Slavoniji
Moja su strast špek i svinjska mast!