Vlada je u Sabor uputila prijedlog proračuna za 2015. koji ni najbolji poznavatelji fiskalnih pravila ne mogu uhvatiti za glavu i rep.
Premijer Milanović kazao je da je proračun “realan i odgovoran” te je odbacio rezervni plan izdan prije donesenih smjernica da se u lipnju smanjuju plaće u javnom sektoru.
Pobjegli od novinara
– Neće biti dodatnih restrikcija u proračunu jer bi to negativno utjecalo na gospodarstvo. Mirovine i plaće u javnom sektoru ne možemo više smanjivati. Masa plaća smanjivat će se odljevom zaposlenih i to držimo pod kontrolom s punom odgovornošću. Kontroliramo javne financije bolje nego ikad prije, država je zrelija i odgovornija nego ikada, u usporedbi s onim što je bilo godinama prije – kazao je Milanović.
Državna riznica ostala je bez sredstava HZZO-a, ali u nju su ušli mnogi drugi korisnici – bolnice, nacionalni parkovi, parkovi prirode i dodatni prihodi fakulteta koje je Slavko Linić već pokušao ubaciti u proračun, ali su ga zaustavili Vesna Pusić i Branko Grčić. Upravo je zbog tih novih korisnika proračun nabujao desetak milijardi kuna u odnosu na smjernice. Bode u oči to što je državna riznica ostala bez 22 zdravstvene milijarde, ali su dobili bolnice koje su najveći proizvođači gubitaka. Dosad je bio običaj da nakon svake sjednice Vlade, kad se donosi proračun, ministar financija i suradnici sjednu s novinarima na brifingu i odgovaraju na sva pitanja, međutim jučer je Lalovac samo protrčao pokraj novinara tako da su mnoga pitanja ostala bez odgovora.
Kvaziproračun
Ni premijer Milanović nije osjetio potrebnim stati pred novinare, a on je glavni krivac za osnovnu nedosljednost predloženoga, a to je da su bolnice i druge javne ustanove morale ući u riznicu, dok je HZZO slobodno otišao iz nje. Ministar Lalovac naglasio je na sjednici da Vlada nije rezala plaće, mirovine, socijalna davanja i naknade najugroženijima te je priznao da je teško voditi financije u šestoj godini recesije kad nema prihoda, a zadržavaju se sva prava. Stoga je očajnički zavapio prema ministrima da daju sve od sebe i povuku 7,1 milijardu kuna iz fondova EU te je pozvao premijera da sve koordinira.
Najoštriji Vladin kritičar, ekonomist Željko Lovrinčević, uočava da u planovima za 2015. i 2016. Vlada nije predvidjela prihode od monetizacije autocesta, kao ni prihode od poreza na imovinu. – Predloženo bih nazvao kvaziproračunom, on ima jedinu svrhu da omogući plasman obveznica na početku godine i novo zaduženje, a nakon toga kreću rebalansi. Sad je dojam da su prihodi precijenjeni, a obveze podcijenjene, pa bi na kraju 2015. sve trebalo završiti povećanjem deficita za milijardu eura – kaže Lovrinčević. No, ne osporava ubacivanje bolnica i fakultetskih prihoda u državnu riznicu jer nova ESA metodologija i procedura prekomjernog deficita obvezuju da se u riznicu uključe sve javne ustanove koje više od polovice svojih prihoda ostvaruju u proračunu.
– Taj je obuhvat bio nužan. Druga je stvar postoji li kontrola nad prihodima jer sad Vlada nema ingerencije nad trošenjem sredstava koja fakulteti ostvaruju na dodatnim projektima. Ona će ih samo prikazati, ali nema kontrole, a u dogledno vrijeme očekujem da se i to dogodi – ističe Lovrinčević koji vjeruje da bi već u idućem rebalansu HZZO mogao biti vraćen u državnu riznicu, a ako to ne učini ova Vlada, vjerojatno će sljedeća. Za razliku od Lovrinčevića, rektori hrvatskih sveučilišta u tome što se njihovi prihodi koje ostvaraju na projektima i školarinama prikazuju u državnom proračunu vide itekako velik problem.
Mornar prihvatio
– To je narušavanje autonomije sveučilišta, to je nešto što nisu smjeli učiniti i tome se oštro protivimo – kazao nam je jučer Damir Boras, rektor Zagrebačkog sveučilišta. Na pitanje što mogu učiniti rektor Boras odgovara: – Možemo ići na Ustavni sud jer je to zadiranje u autonomiju sveučilišta. No nadam se da takva neodgovornost u proračunu neće ostati. Jako dobro znaju da smo mi uvijek bili protiv toga – zaključuje Boras. Slično govori i njegov kolega rektor Splitskog sveučilišta Šimun Anđelinović. On je ipak skloniji tome da najprije obave razgovor s premijerom i objasne mu da razvoja gospodarstva i zemlje nema bez suradnje gospodarstva, lokalne zajednice, znanosti i tehnologija te zajedničkog zahtjeva za europske projekte. A da bi se uopće mogli kandidirati, sveučilišta za svaki takav projekt moraju imati 30 posto vlastitog novca koji, ako država uđe u njihovu blagajnu, neće imati.
– Ovo je najgori način da nešto naprave i ljudi će biti prisiljeni žaliti se Strasbourgu. Branit ćemo autonomiju sveučilišta jer ovo je pokušaj njezina narušavanja. Ne želimo ratovati s našom državom, ali želimo da se konačno shvati da je ulaganje u znanost i tehnologije ključno za izlazak iz krize – ističe rektor Anđelinović. Ministar obrazovanja prof. dr. Vedran Mornar podržava, kaže, da se prihodi sveučilišta, a oni su u ovoj godini iznosili malo manje od milijardu kuna, evidentiraju kako bi sve bilo transparentno.
– Ministar Lalovac kazao je da je to samo evidencija. Država ima ovlasti vidjeti prihode i potrošnju, ali nikada ne bih podržao da se taj novac sveučilištima uzme. Bio bih protiv toga da se taj novac, koji sveučilišta zarade, uplaćuje u državni proračun – ističe Mornar, vjerujući da će, unatoč svoj štednji, u sljedećoj godini moći provesti reformu kurikuluma i dio novca osigurati za e-školu.
>>Proračun za 2015. – skup nerealnih brojki i slova nerealnih brojki i slova
>>Proračun je dobar na papiru, no srušit će ga naplata poreza
Milanović je najgori premijer u povijesti Hrvatske! S ovim proračunom možemo očekivati nove padove BDP-a u 2015. Znači, imat ćemo 16 kvartala zaredom pad BDP-a. Milanović u svom mandatu neće imati niti jedan kvartal rast BDP. Kako onda osvojiti novi mandat kada partija nema nikakvih rezultata i uništava gospodarski državu? Pa treba zlupotrebljavati represivni aparat i uhićivati sve koji su trn u oku partiji, možda to pomogne, ali sumnjam da su građani Hrvatske tako naivni.