Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Kotiga, Šarić i Kardum još jednom pokazali da financije ne moraju biti bauk

Zadnje u nizu predavanja na fakultetima još jednom je okupilo dinamičan trojac predavača koji su na zanimljiv način uz podršku ekonomskog stručnjaka studentima prezentirali mogućnosti za bolju budućnost i sigurniju mirovinu
28. studenoga 2019. u 11:39 590 prikaza
RaiffeisenFutureBoost
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Nakon Fakulteta Elektrotehnike i Računarstva u Zagrebu, Agrobiotehnološkog fakulteta u Osijeku i Ekonomskog fakulteta u Splitu, čast da održi posljednje u nizu #RaiffeisenFutureBoost predavanja o financijskoj pismenosti pripala je Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Popularni fakultet je u svojoj svečanoj dvorani tako ugostio trojicu predavača koji su na nesvakidašnji način još jednom pokušali studentima i mladima približiti pojam novca, štednje i mirovinskih fondova, te pobuditi u njima svijest o ulaganju u budućnost.

Komičar, lovac i analitičar

U organizaciji Raiffeisen mirovinskih fondova i Večernjeg lista, stand-up komičar Ivan Šarić, lovac popularnog kviza Potjera Dean Kotiga i financijski analitičar Željko Kardum zainteresiranim studentima su pružili priliku da suhoparne teme poput mirovine, mirovinskih fondova i pojma novca, dožive na jedan potpuno drugačiji način i probaju shvatiti koliko sitne i jednostavne odluke koje donosimo kao mladi mogu utjecati na našu budućnost.

Sve je počelo uz primjere iz vlastitog iskustva, pa su tako studenti, uz dosta smijeha, saznali kako su prošle prve veće investicije koje je popularni trojac podijelio.

Zašto investirati

Željko Kardum je na vlastitom primjeru pojasnio kako odlične investicijske prilike ne dolaze baš jedna za drugom dok je Ivan Šarić priznao što ga je koštalo ne odlaska na maturalno putovanje.

Najviše interesa je ipak izazvalo Deanovo priznanje o investiciji stečenog novca u popularnom kvizu Tko želi biti milijunaš? Uz neizostavne „fun facts“ za koje je bio zadužen Dean Kotiga i Šarićevu majstorsku interakciju sa studentima, kakva priliči pravom stand-up komičaru, predavači su pokazali da financije ne moraju biti bauk, te kako neke stvari o kojima uopće nismo razmišljali mogu imati utjecaja na našu mirovinu. A da predavanje ne bi preuzeli dobro raspoloženi komičarski duo Kotiga&Šarić i sve otišlo u krivom smjeru, tu je bio Željko Kardum, koji je svojom stručnošću te primjerima i analizama konkretizirao neke općenite i naizgled dobro poznate činjenice, poput inflacije i prinosa fondova, pogotovo studentima Ekonomskog fakulteta s kojima je mogao i stručnije razgovarati.

RaiffeisenFutureBoost | Autor : Tomislav Miletić/Pixsell Foto: Tomislav Miletić/Pixsell

Na predavanju je također diskutirano i o još jednom velikom mitu, a to je oročena štednja o kojoj su nas učili naši roditelji te bake i djedovi. Željko Kardum je objasnio da je kamata na oročenu štednju na povijesno niskim razinama, i taj mali prinos u međuvremenu će pojesti inflacija. Drugim riječima, oročena štednja nije ništa bolje rješenje od štednje u čarapi.

Predavanje se također dotaknulo i modela mirovina kakav danas poznajemo, a koji je nastao krajem 19. stoljeća. Iako je u vrijeme industrijalizacije puno ljudi dolazilo sa sela u grad i takav model je bio financijski održiv, danas su demografska kretanja ovaj model učinila dugoročno neodrživim. Iako je uveden i drugi mirovinski stup, svi koji razmišljaju o svojoj budućnosti se sve više odlučuju o uplaćivanju u dobrovoljni treći mirovinski stup.

Naime, za članstvo u trećem mirovinskom stupu nema zdravstvenih i dobnih ograničenja, a član sam bira visinu, dinamiku i trajanje uplata u fond. Prednosti uplaćivanja u treći mirovinski stup je to što možete početi uplaćivati i ako niste u radnom odnosu, uplate nisu obavezne i sami odlučujete, ovisno o mogućnostima, kada i koliko želite uplatiti.

Zanimanje mladih

Osim prinosa koji fond ostvaruje investiranjem sredstava koje ste uplatili, država će svakom osiguraniku isplatiti poticajna sredstva u iznosu od 15 posto na godišnje maksimalno uplaćenih 5000 kuna, što znači da svatko tko uplati taj iznos ostvaruje dodatnih 750 kuna godišnje.

RaiffeisenFutureBoost | Autor : Tomislav Miletić/Pixsell Foto: Tomislav Miletić/Pixsell

Nakon pitanja studenata uslijedilo je i zadnje nagradno pitanje, a studenti su dobili priliku osvojiti pametni telefon Cubot ako su pažljivo pratili predavanja. Pitanje je postavio Dean Kotiga, a najbrži je bio Ivan Anić koji je doma išao s novim pametnim telefonom.

#RaiffeisenFutureBoost predavanje o financijskoj pismenosti pokazala su da naizgled dosadne teme mogu itekako biti zanimljive, a interes studenata samo je potvrdio da sve više mladih aktivno razmišlja o svojoj budućnosti.

Sadržaj je nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima

Eva Horvat - članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

RaiffeisenFutureBoost | Autor : Josip Regović/PIXSELL Foto: Josip Regović/PIXSELL

Ispred nas se našao jedan vrlo izazovan i težak zadatak, a to je zainteresirati mlade ljude za temu štednje i brige o budućnosti, u konačnici i buduće mirovine. Na samu najavu ovakve teme većina mladih okreće glavu i ne pokazuje gotovo nikakav interes. Budućnost im se čini jako daleka, apstraktna i ne razmišljaju na način da se o njoj treba na neki način pobrinuti. Smatrajući da je izuzetno važno informaciju koju želimo poslati prilagoditi publici za koju želimo da ju čuje, odlučili smo pokrenuti ovaj projekt u suradnji s Večernjim listom, i nespojivo učiniti savršenim spojem. A to su i učinili i naši promotori, Ivan Šarić, Dean Kotiga i Željko Kardum. Uspjeli su učiniti ovu temu zanimljivom i privlačnom mladim osobama. studentima. Svi studenti koji su se odazvali na naša predavanja, ušli su puni nedoumice i pitanja o čemu se točno radi, a nakon predavanja izašli s osmjehom jer su puno naučili a uz to se i dobro zabavili. Sjajno je čuti smjeh u predavaonici jer Ivan Šarić opisuje izgled Otta von Bismarcka, oca modela mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, ili kada opisuju loše financijske odluke koristeći se vlastitim primjerima, a onda i smijeh na vlastiti račun kako su razmišljali kada su i sami bili studenti. Sve to i puno više moglo se čuti na našim predavanjima. Bila sam gotovo na svima, i uvijek sam se dobro zabavila. Već sada razmišljamo o nastavku projekta i u sljedećoj godini.

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva