Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis OPG-Zlata vrijedan

Za sebe kaže da je poljoprivrednik u rukavicama, njima štiti eko-šljive

Ima samo 24 godine, lani je u prosincu preuzeo roditeljski OPG, i sada zeza tatu da će dobiti otkaz
20. kolovoza 2020. u 10:34 0 komentara 6470 prikaza
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Ekološki proizvođači na četiri hektara imaju posađeno 2400 stabala šljiva, a na dva su hektara podigli trajni nasad oraha koji će u komercijalni rod doći za tri-četiri godine, odnosno 16 godina nakon sadnje. Godišnji je urod šljiva između 50 i 75 tona, a uzgajaju šest sorti plave šljive: katinku, čačansku najbolju, čačansku rodnu, top-king, top-hit i sortu herman.

Kaniška Iva: Vađenje domaćeg crvenog luka za police velikih trgovačkih lanaca EU projekt Za razvoj poljoprivrede u Slavoniji 2,5 milijuna kuna

Obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom lanjskog je prosinca preuzeo od oca pa je sada tata njegov zaposlenik i u šali mu dobacuje da pazi što i kako radi jer mu se može dogoditi da ostane bez posla. On sam za sebe može kazati da je poljoprivrednik koji radi u rukavicama. Jer kad se plavetnilo njegovih ekološki uzgojenih šljiva prelije voćnjacima u Donjem Miholjcu pa započne berba, voće koje će se plasirati na tržište kao konzumno berači će – a i on s njima – brati u plitice i to u rukavicama da se voće ne bi oštetilo, odnosno da se s površine ploda ne bi prstima skinulo plavilo koje plod štiti.

Šljivik je najljepši u proljeće

Domagoj Kosić, 24-godišnjak sa završenim studijem Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, sada je gazda gospodarstva na kojem urodi od 50 do 75 tona šljiva, ovisno o godini. No može se reći da je prosječni prinos 15 tona po hektaru. U prosječne tri-četiri godine promjene u količini uroda znaju biti drastične, dvije godine zaredom šljive su bili uništili mraz pa tuča dok su godinu nakon toga grane pucale pod teretom plodova... Zabilježio je to sve Domagoj u svome završnom radu na fakultetu – “Utjecaj klimatskih pokazatelja na prinos plave šljive na OPG-u Kosić”. Voćnjak je njegova obitelj sadila prije četrnaest i petnaest godina, s međurednim razmakom od pet metara i razmakom između stabala unutar reda tri metra pa je 2400 sadnica posađeno u 24 reda, s po stotinu sadnica u svakom. U trećoj je godini šljivik počeo rađati. Na četiri hektara Kosići imaju šest sorti plavih šljiva. Uzgajaju katinku, čačansku najbolju, čačansku rodnu, top-king, top-hit i sortu herman. Svaka vrsta šljiva dozrijeva u drugome razdoblju, najraniji je herman koji dozrijeva već u lipnju, a najkasnije u rod dođe top-hit, početkom rujna. Urod od Kosićevih otkupljuje Podravka pa se od tog ekološki uzgojenog voća pravi pekmez uz koji su stasale mnoge generacije.

Poljoprivreda DOSSIER POLJOPRIVREDA Vrijednost hrvatske proizvodnje od 1990. do danas pala je za 50 posto

– Odrastao sam u tom okruženju i privlačio me uvijek ambijent u kojem se obavlja posao, ali i onaj dobar osjećaj kad se nešto postigne. Najviše me veseli kad u djelo uspijem provesti neku ideju – objašnjava Domagoj, čiji su se vršnjaci iz ovoga dijela Slavonije posljednjih godina raštrkali po svijetu, bježeći i od neimaštine i od poljoprivrede, zašto je odlučio ostati u rodnome kraju i nastaviti s obiteljskom tradicijom.

On je smatrao da vrijedi ostati i barem probati jer za radikalnije poteze u životu još uvijek ima vremena. Kaže kako je sretan što je uopće dobio priliku raditi u svojoj struci, a osim što radi na obiteljskome gospodarstvu, zaposlen je i u obližnjemu gljivarniku.

– Nemamo konvencionalan nego ekološki uzgoj šljive, kojim pokušavamo što manje ometati prirodu, odnosno prirodni proces dozrijevanja – objašnjava Domagoj zašto su se prije devet godina njegovi roditelji Snježana i Vjeran Kosić okrenuli ekološkome voćarstvu.

– Šljivik je najljepši u proljeće kad se cvijet zabijeli i kad u njemu čuješ zujanje “nevidljivih” pčelica – pokazujući nam fotografije te idile govori mama Snježana.

U voćnjaku su Kosićevi postavili i “hotel” za kukce, u kojem obitavaju miroljubive solitarne pčele, vrijedni oprašivači koji se izlegu u rano proljeće, baš kada voćke počinju cvasti. Te pčele samice ne žive u košnicama i ne roje se, a učinkovitost u oprašivanju jedne ženke ove vrste jednaka je učinku oprašivanja više od stotinu pčela medarica...

IZBOR ZA NAJBOLJI OPG Kći Martina ima plan, štalu u kojoj bi krave bile slobodne, imale bi i pašnjak, a oni puno bolju mehanizaciju

U Snježaninu rodnom selu Marjančacima, tridesetak kilometra udaljenom od Donjega Miholjca, posadili su 2008. godine na dva hektara i trajni nasad oraha koji također imaju u ekološkom uzgoju.

– Imamo 225 stabala i očekujemo kako će za tri do četiri godine orasi doći u komercijalni rod – kaže Vjeran Kosić dok stojimo između krošanja vapnom oličenih stabala, a pridružuje nam se njegov stariji sin Filip koji je u Karlovcu završio studij i posljednjih mjesec dana živi u majčinoj rodnoj kući, održavajući besprijekorno i kuću i okućnicu, što roditelje veseli.

1 / 11

U priči se zatim vraćamo na Vjeranove početke u poljoprivredi pa nam kaže kako je prije voćarstva niz godina ratario, no odlučio se okrenuti uzgoju voća, smatrajući tu granu poljoprivrede dohodovnijom.

Mehanizacija zamjenjuje ruke

– Poteškoća u proizvodnji definitivno je plasman šljive, proizvodimo je na ekološki način, što na tržištu nije prepoznato cijenom – kaže njegov nasljednik Domagoj.

IZBOR ZA NAJBOLJI OPG Zbog borovnica napustio tvrtku koja se bavi videonadzorom

S obzirom na to da je i u ovome kutku Slavonije nastala demografska pustoš, Kosićevi nastoje što više poslova u voćnjaku mehanizirati, da ne moraju ovisiti o radnoj snazi koje više gotovo da i nema. Stoga će uskoro uzgajati šljive isključivo za preradu pa će voćnjak pomladiti šljivom za industriju.

– Sad imamo šest sorti, četiri su za preradu, dvije za konvencionalnu proizvodnju i u budućnosti bismo te dvije sorte zamijenili – govori mladi voćar kojemu će potpora iz Programa ruralnoga razvoja, koju je dobio, pomoći u ostvarenju planova. Naime, u fazi je kupnje tresača za gospodarstvo. Stroj je to koji ne oštećuje voćku već zamjenjuje radnu snagu (koje ionako nema) i njime se u minuti sa stabla stresu šljive u pripremljenu ceradu, a na voćki ostaju samo nedozreli plodovi.

Tata Vjeran ipak se ne mora bojati za svoje radno mjesto. Njegovo znanje, iskustvo i vrijedne ruke mehanizacija ne može zamijeniti.

Vladimir Pecelj
POVRIJEĐEN I LJUTIT
Životna drama čovjeka kojem su se mnogi divili, oduzeli su mu krov nad glavom
Računalo
Novi način učenja
5 stvari koje trebate znati prije kupovine laptopa za novu školsku godinu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.