Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Traže se berači duhana, grožđa, pastiri, ali i farmeri za Irsku

ećina poljoprivrede skoncentrirana je u Slavoniji i Baranji odakle ljudi odlaze na rad u inozemstvo ili sezonski na Jadran
02. kolovoza 2017. u 07:08 16 komentara 8898 prikaza
Foto: Davor Javorović/PIXSELL

Stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje posljednjih su tjedana preplavljene oglasima za rad u poljoprivredi. Poslodavci – mahom tvrtke ili obrti, ali i OPG-i traže sezonske, ali i stalne radnike za berbu duhana, grožđa, jabuka, aronije, pastire za čuvanje stoke, a vrlo zanimljiv je i oglas za rad na farmi muznih krava u Irskoj, na neodređeno vrijeme, uz plaćen smještaj i bruto satnicu od 10 eura. Veliki deficit radne snage u poljoprivredi postaje sve izraženiji jer je većina poljoprivrede skoncentrirana u Slavoniji i Baranji odakle se masovno odlazi na rad na Jadran ili u inozemstvo.

Ječam Ječam s hrvatskih polja Dobra priča iz Slavonije: od poljoprivrede se može živjeti

Mladen Šolčić, jedan od najvećih hrvatskih mljekara na naše pitanje je li možda iznenađen što se traže radnici na farmi muznih krava u Irskoj, odgovara kako sve više mljekara zatvara farme i odlaze u inozemstvo, ponajviše Njemačku i Irsku. Propast hrvatskoga mljekarstva natjerao je mljekare, koji su prezaduženi i nisu uspjeli uz nisku otkupnu cijenu mlijeka preživjeti, rasprodali su svoja stada i otišli trbuhom za kruhom. Neki su otišli do Njemačke, Austrije, a hrabriji i mlađi odlaze, kao što vidite, i u Irsku – kaže Mladen Šolčić.
– Već tri godine tražim preko Zavoda za zapošljavanje radnika na farmi i nudim prijavu i plaću od 5000 kuna, ali ne mogu nikoga naći – jada se Šolčić, koji je, kaže, počeo razmišljati da proda stoku i napustim mljekarstvo.

Oglas za rad u Irskoj na farmi muznih krava pojavljuje se još od prošle godine. Na web stranici www.raduirskoj.com pronašli smo informacije:

“Uz mogućnost smještaja na farmi i satnicu od 48 sati tjedno nudi se tjedna neto zaradu od gotovo 400 eura, ugovor na godinu dana i niz beneficija, od plaćenog godišnjeg odmora do plaćenog bolovanja, dopunskog zdravstvenog i mirovinskog. Prednost imaju kandidati s iskustvom – najviše se vrednuje ono na industrijskim mliječnim farmama, s naglaskom na rukovanje strojnim muzilicama i upravljanje traktorom”, stoji na stranici.

Marija Šeremet, vlasnica tvrtke Aronia uživo, kaže kako se na njihov oglas javilo oko 20 ljudi, no tek dvoje-troje je ozbiljno zainteresirano.

– Radi se o ručnoj berbi aronije koja kreće od sredine kolovoza, a plaćamo tri kune po kilogramu. Neki radnici uspiju dnevno ubrati i do 100 kilograma, a prosjek je od 80 do 100 kg pa se dnevno može zaraditi i do 300 kuna. Pokušavamo s radnicima stvoriti ljudski odnos, jer je sve teže pronaći one dobre. Znamo da je teško biti na suncu, ali je dobro što se aronija bere sjedeći pa je to malo lakše – kaže Marija Šeremet.

Njezini radnici na strojnoj berbi aronije dobivaju dnevno 200 kuna, a svi sezonci koriste kupone za sezonsko zapošljavanje.
Proizvođač češnjaka iz Ilače Marijan Balić također traži deset radnika, a kaže kako su satnice kod njega ipak nešto niže.

– Javilo mi se nekoliko ljudi, a oglas dajem i na radiostanicama. Postoji interes radnika iz Srbije, koji bi došli, ali je nažalost nemoguće dobiti radnu dozvolu za njih i to bi trebalo liberalizirati – kaže ovaj mladi poljoprivrednik iz Ilače.

Andrej Plenković i Volodimir Grojsman GOSPODARSKI FORUM Prilika za suradnju s Ukrajincima napretek, turizam, poljoprivreda... poljoprivreda Repovi recesije Poljoprivreda i obrtništvo vuku zaposlenost prema dolje suncokreti Poljoprivreda Poljoprivreda je danas biznis i tako treba početi razmišljati

VIP izdvaja za Vas

  • kapunjohan:

    Bilo bi radnika ali se moraju drugčije dijeliti socijalne pomoći i kontrolirati poslovi na crno. Ako netko ode sa ,,sociale,, može zaraditi možda neznačajno više i za tako malu razliku neće raditi. Treba pronaći model u smislu da svi koji ... prikaži još! rade startaju sa nekim iznosom iz ,,scijalne blagajne,, a plaće se nadograde na taj iznos, tako da se vidi razlika između rada i nerada. Na drugoj strani država mora izračunati koliki je potreban minimalni doprinos za penziju sa kojim bi se kasnije moglo živjeti i zahtjevati da svi poslodavci uplačuju za zaposlene taj iznos bez obzira na plaću. To bi garantiralo svima penzije na zadovoljivom nivou a tko želi više neka uplačuje više,

  • Gospon Drug:

    A kak niko ne traži berače magle takvih ima napretek i radili bi za manju svotu

  • Avatar utunelu
    utunelu:

    to sve možes biti i tu..samo sto bi vi htjeli da za taj posao zaradujete milijarde,eh glup narod s tendecijiomn da bude jos gluplji