Izjava novog ministra financija Slavka Linića u intervjuu u Globusu da razmišlja o prodaji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja podigla je priličnu prašinu, premda je privatizacija te dvije financijske institucije “na tapetu” već desetak godina. Unatoč emocionalnom momentu koji se veže uz “jedinu hrvatsku banku” (premda to u stvarnosti nije) i nacionalnog osiguravatelja, koji su pod državnim barjakom posljednjih godina, pa i desetljeća, osipali poslovanje i sudjelovali u mnogim malverzacijama, stvari treba staviti i u malo širi kontekst.
O rashodima stidljivo
Jedna je strana priče da HPB izgara od potrebe za kapitalom, nužnim za poslovanje, država, njezin vlasnik, tog novca nema, a obje su financijske institucije dugo služile za uhljebljenje politički podobnih, što se donekle promijenilo imenovanjem posljednjih uprava. Svjež novac im treba, kao i rekonstrukcija poslovanja. No, drugi je moment što vlasti ponovo grabe na prihodovnoj strani, dok se o rezovima rashoda priča puno stidljivije.
– Sve dok postoji golem prostor za smanjenje troškova u pojedinim javnim državnim poduzećima, lokalnoj državi i lokalnim monopolima, u što uključujem i HAC, vrlo je teško uvjeriti građane da je prodaja državne imovine po diskontnim cijenama pravi potez – smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Banke se danas prodaju po knjigovodstvenoj vrijednosti, najnižoj dosad, dok su se prije četiri godine prodavale po cijeni dvostruko višoj od knjigovodstvene. S osiguranjima je, kaže, cjenovno situacija nešto bolja, no tu se prodaje nacionalno tržište, a osiguravajući biznis ima najviše potencijala u financijama.
– Prodaje se obiteljsko srebro u najgorem trenutku i šalje loša poruka da se ne želi racionalizirati sustav – upozorava Lovrinčević koji bi, međutim, manjinske udjele prodao odmah.
Ekonomski analitičar Ante Babić smatra, pak, da je irelevantno je li vlasnik država ili privatnik, no država se u posljednjih 20 godina u pravilu pokazala lošim upravljačem, uz iznimku Končar elektroindustrije.
– Ne znam tko bi u ovom trenutku uopće kupio zapušteni HPB ili CO da se prodaju. Potreban im je jednogodišnji program restrukturiranja koji bi im povisio cijenu – predlaže.
Ističe da bi dobro rješenje bilo okrupnjivanje malih banaka oko HPB-a akvizicijama, što bi također povisilo cijenu. Državu ne vidi u financijskom sektoru.
HPB-u vrijeme curi
Uprave obje tvrtke svjesne su potrebe za privatizacijom, bilo da će im ona donijeti domaćeg, bilo stranog vlasnika iz privatnog sektora.
HPB-u je, štoviše, ta promjena hitna, jer će teško bez novog, dugoročnog izvora kapitala pokriti repove loših kredita stare uprave. Njegov pješčani sat ubrzano curi, a iscuri li prije tog priljeva - izgubit će bitku s konkurencijom. Tad mu cijena može biti samo - bescjenje.
HBOR je nacionalna banka, a ne HPB CO l
HBOR je nacionalna banka, a ne HPB
CO loše je vođeno deset godina, nisam vidio nijedan dobar poteza, a istodobno jačaju globalni igrači na našem tržištu. Vrlo je razvijeno i bankarsko tržište, a HPB se u prethodnim godinama, posebno u vrijeme Josipa Protege, pokazao čistom manipulacijom, kockao se našim novcem - kaže financijski analitičar Damir Novotny. Najbrže bi napunio proračun prodajom udjela u Ini gdje, ističe, država ionako nema kontrolu. Jačao bi HBOR, koji zapravo ima funkciju nacionalne banke s ulogom jačanja industrija koje potiču zapošljavanje.
– Ali HBOR bi, kao i ostale europske razvojne banke, trebao i izravno financirati male i srednje poduzetnike i industrijske tvrtke, ne samo kreditima nego i sredstvima equity imovine.
Croatia osiguranje 2,277 mlrd. kn izno
Croatia osiguranje
2,277 mlrd. kn iznosi ukupna zaračunana premija CO-a u prva tri tromjesečja 2011.
3,8 posto pala je premija u odnosu na isto razdoblje 2010. Imovina Grupe CO je 9,58 mlrd. kn
Tržišni udio CO-a u ukupnoj premiji svih osiguravatelja u Hrvatskoj iznosi 32,6%. Neto dobit za prva tri kvartala 2011. rasla je 11,2% u odnosu na 2010., na 82,5 mil. kn
Hrvatska poštanska banka
16,5 milijardi kuna iznosi aktiva HPB-a u 2011. i rasla je 11,3 posto u odnosu na 2010.
82,5 milijuna kuna neto dobiti ostvarila je banka u 2011. To je rast 62,4% u odnosu na 2010.
Stopa adekvatnosti kapitala u HPB-u je 14%, a tržišni udio 4%. Plasirali su 10,6 mlrd. kn kredita i skupili 12,8 mlrd. kuna depozita
