Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Rade od jutra do mraka, ali su same svoje šefice!

Ovo su priče žena koje su same svoje šefice, no rade od jutra do sutra i moraju se boriti za svakog klijenta
11. studenoga 2013. u 22:00 7 komentara 24941 prikaza
Ana Ružić
Foto: Pixsel
Pogledajte galeriju 1/8

Od brojnih mjera i potpora kojima država pokušava smanjiti broj nezaposlenih na burzi rada u posljednjih se godinu dana jedna pokazala kao pravi hit. Riječ je o samozapošljavanju, odnosno potpori pod nazivom “Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto” koje je nezaposlenima uz novčanu pomoć s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pomaže otvoriti vlastiti biznis. Biti sam svoj šef, uz potporu države i dobru ideju nešto je na što se odlučuje sve više nezaposlenih – u 2012. godini, prema podacima HZZ-a, potporu je koristilo 1605 osoba.

Svi je mogu koristiti

Ove godine mjera je pravo otkriće – do kraja listopada broj samozaposlenih sa 5208 osoba gotovo se utrostručio. Razlog popularnosti mjere u kojoj se može dobiti između 18.800 i oko 35.000 kuna, i to za prvu godinu poslovanja, ovisno o vrsti budućeg zanimanja, jest u tome što nema mnogo ograničenja – mogu je koristiti i oni bez dana radnog iskustva, dugotrajno nezaposleni, “vječni” sezonci, studenti koji su upravo završili studij i žele pokrenuti “nešto svoje”. Za osobe s invaliditetom predviđena je novčana potpora do oko 53.100 kuna. Nezaposleni poduzetničkog duha mogu pritom otvoriti obrt, trgovačko društvo ili slobodnu profesiju. Država im u tom slučaju novcem iz potpore pokriva trošak registracije i obvezne doprinose u iznosu od 50 posto bruto plaće za pojedinu stručnu spremu tijekom prve godine poslovanja. Obveza im je poštovati poslovne uvjete – redovito plaćati doprinose i druge obveze te redovito podnositi izvješće o poslovanju. Na državi se ovom mjerom do koje je lako doći nitko neće obogatiti, kažu naše sugovornice.

“Vjetar u leđa”

Potpora u okviru samozapošljavanja izvrstan je vjetar u leđa onima koji žele raditi, no kad jednom pokrenu posao, preostaje im borba za svakog klijenta, svaki dan. Kad je alternativa biti broj u statistici nezaposlenih, prilika je to koju će mnogi prihvatiti u trenutku, poručuju naše sugovornice.

>>Otkrivaju kako su uhvatili šansu za uspjeh!

Radi PR za više korisnika

Otkako je 2007. godine diplomirala na Studiju političkih znanosti, Brođanka Vesna Filipović dvije godine radila je u Zagrebu kao savjetnica za odnose s javnošću, ali nije uspijevala pronaći stalan posao. Shvativši da si tvrtke u vrijeme krize ne mogu priuštiti vlastite odnose s javnošću, prije godinu dana uz 24.000 kuna potpore HZZ-a otvorila je tvrtku Elementa komunikacije koja se bavi savjetovanjem i edukacijom iz poslovnog komuniciranja, odnosa s javnošću, prodaje i promocije.

– Zašto ne bih servisirala više korisnika i sebi zaradila plaću. Ispitala sam tržište, napravila poslovni plan, internetsku stranicu te otvorila tvrtku. Danas sam jako zadovoljna – kaže Vesna koja je u obiteljskoj kući otvorila ured iako najveći dio posla odrađuje na terenu.

Svojim savjetima, radionicama, ciljanom promocijom i organizacijom promidžbenih kampanja Vesna pomaže obrtnicima, poduzetnicima i političkim strankama da poboljšaju sveukupne poslovne rezultate i generiraju pozitivan publicitet, a povratne informacije više su nego dobre. – U tvrtki sam jedina zaposlena, ali ako se nastavi uzlazni trend, namjeravam zaposliti još jednog ili dvoje djelatnika – istaknula je mlada brodska poduzetnica.

(V. Balen/VLM)

Siguran posao u sezoni

Među najmlađima koji su iskoristili državnu potporu 20-godišnja je Lorrena Tomašek, kozmetičarka koja u Virovitici ima i slanu sobu za haloterapiju. – Kada me klijenti i klijentice vide, prvo kažu: vau, ti si baš mlada, a onda: bravo što si sama krenula u posao, treba hrabrosti za to – o stjecaju prvih radnih iskustava nakon školovanja govori Lorrena.

Država joj je pomogla s osnovnih oko 18.000 kuna za pokretanje obrta, a roditelji su dodali još 45.000 kuna za otkup sobe za haloterapiju. Lorrena je kupila stolove za masažu, opremu i šminku te krenula u borbu na tržištu. Sada je sve na njoj – hoće li osigurati redovne klijente, opravdati povjerenje i održati se, nešto je o čemu sama odlučuje svojim radom i angažmanom. Konkurencija kod koje je tražila posao je ozbiljna, ocjenjuje. Model po kojem nastoji pridobiti tržište je jednostavan.

– Nastojim biti jeftinija od drugih, barem za dvadesetak kuna po usluzi. Nije važno što za plaću ne ostane puno. Važno je da se radi – iskreno kaže Lorrena koja procjenjuje da će posla biti zahvaljujući sezonskim potrebama. – Sve što radim, sebi napravim, ne smije se gubiti ni minuta – poručuje mlada šefica.

Piše: M. Lovrenc/VLM

Nije čekala da posao sam dođe

Vinkovčanka Ana Ružić, 23-godišnja, nakon završetka Ekonomske škole nadala se nekakvom poslu u struci, ali dok je godinu dana čekala priliku, u vinkovačkom Zavodu za zapošljavanje ponudili su joj prekvalifikaciju za kozmetičarku što je i prihvatila i nikada nije požalila. Od proljetos ima svoj kozmetički salon koji, s obzirom na ekonomske prilike u Vinkovcima, dobro posluje i ima stalne klijente.

– Imam već redovite korisnike, ali i nove koji dolaze na preporuku. Najviše je pomogao otac koji je uložio ušteđevinu kako bih pokrenula posao jer nije htio dizati kredite, a i sam je uložio puno truda i rada dok nismo prostor uredili i opremili kako sam zamislila. Nije htio kredit jer je govorio da, ako posao i propadne, propast će njegov novac. Imala sam svoj prostor, a to je velika olakšica jer, kad bih morala još plaćati i najam, teško da bi posao bio isplativ – rekla je Ana Ružić.

Savjetuje i drugim mladim nezaposlenima da pokušaju pokrenuti svoj posao i neka ne pokleknu ako se u početku pojave prepreke. Kada budu sami sebi šef, zaboravit će sve teškoće. Dodala je da je ona iznosila ideje koje je otac pretvarao u stvarnost. Danas je ona zadovoljna mlada djevojka koja ima posao.

(M. Flego/VLM)

Planira izvoziti u Europu

Nakon punih devet godina nezaposlenosti Katarina Mitrović, 29-godišnja poduzetnica i majka čak četvero djece iz Prozora pokraj Otočca, odlučila je pokrenuti vlastiti obrt. Na trnovitom putu od ideje do realizacije vjetar u leđa u pokretanju proizvodnje vjerskih suvenira, betonskih ograda, vaza i druge betonske galanterije dobila je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U programu za poticanje samozapošljavanja dobila je 29 tisuća kuna kojima je kupila dio materijala za proizvodnju i platila doprinose za prvu godinu rada. S plasmanom nema poteškoća, usmena predaja najbolji joj je marketing, a često izlaže i na sajmovima diljem zemlje. Osim plasmana u Hrvatskoj, vlasnica namjerava proširiti proizvodnju i svojim proizvodima naći mjesto i na europskom tržištu gdje je betonska galanterija tražena, cijenjena i skupa.

Najveća kočnica povećanju proizvodnje nedostatak je hale za rad u zimskim uvjetima čija gradnja stoji oko 130 tisuća kuna. Moguće rješenje vidi u sredstvima iz fondova EU, ali ističe da je poduzetniku bez iskustva i znanja u pripremi i izradi dokumentacije vrlo teško napraviti kvalitetan projekt za natječaj. Obrt Fontana trenutačno zapošljava dvoje ljudi – vlasnicu i njena supruga, a zasad posluje s nulom.

(I. Kaleb Asić)

Izvozi u deset zemalja

Želja za osamostaljenjem kad mi je bilo 20 godina bila je više izraz bunta nego ozbiljne životne odluke. Danas, kad sam to ostvarila, shvaćam koliko treba hrabrosti, pa i ludosti da se uđe u poduzetničke vode – kazala je Riječanka Dijana Ćuzela, vlasnica tvrtke Luxury Cosmetics.

Zahvaljujući projektu “šećerna pasta Cleopatra” u samo nekoliko godina ostvarila je nevjerojatan poslovni uspjeh. Ideja da staroegipatski recept za depilaciju poboljša ljekovitim sastojcima aloe verom i nevenom donijela joj je zlatnu medalju iz područja kozmetike i medicine na sajmu inovacija PALEXPO u Genevi, što joj je poslije otvorilo put i za pokretanje vlastitoga posla.

Uslijedio je poziv HGK koji ju je poslao u Seul, na azijsku izložbu inovacija, gdje je osvojila srebrnu medalju za inovaciju, posebnu nagradu južnokorejskog Zavoda za intelektualno vlasništvo te posebnu nagradu predstavništva Europske udruge inovatorki.

– Svoju sam ideju odlučila do kraja realizirati i sada, sa 24 godine, imam tvrtku “Cleopatra šećerne paste” i izvozim u više od deset zemalja Europe – kaže Dijana.

Poticaja za samozapošljavanje nije bilo kada je počinjala. Financijski ju je podržala obitelj, bez toga ne bi išlo. Pomogli su joj i savjetima, o svemu su se dogovarali na obiteljskim “sjednicama”.

(E. Čuljat/VLM)

Posao bez bolesti i stresa

S toliko godina i s tim poslom sigurno nećeš uspjeti. Danas ljudi u malim sredinama nemaju novca za plaćanje takvih usluga, tako su obično poznanici govorili 41-godišnjoj ekonomistici Manueli Čakalić iz Češljakovaca pokraj Požege kada je odlučila sudbinu uzeti u svoje ruke i pokrenuti vlastiti posao. Manuela je radila u svojoj struci poslove komercijalistice četrnaest godina, ali zbog stalne izloženosti stresu na poslu teško se razboljela.

I dok su je mnogi već vidjeli u invalidskoj mirovini, ona se nije predavala. Nakon što je godinu dana bila nezaposlena, prijavila se u program za samozapošljavanje HZZ-a i pokrenula vlastiti obrt 1. ožujka ove godine. Iako joj je prvotna ideja bila pomagati bolesnima, starima i djeci s potrebama, danas osim toga radi i sve kućanske poslove te čisti stambene zgrade i poslovne prostore.

– Posla ima jako puno tako da sam morala zaposliti još jednu osobu koja dosad nije bila nigdje zaposlena, a vjerojatno ću uskoro zaposliti i drugu. Cilj mi je da osim mene rade još četiri žene. Vjerovala sam u ovaj projekt, a to je jako važno za uspjeh svakog posla. Nema više ni stresa, a ni bolesti – kazala je Manuela Čakalić, vlasnica obrta Veronikin rubac.

(Lj. Marić)

Mušterija je uvijek u pravu

U kuhinji nema radnog vremena, kad su svadbe, pričesti, krizme i rođendani, pa i sprovodi, radim od tri ujutro pa sve dok klijenti ne dođu po naručeno – vedro kaže slastičarka Sandra Jadek iz Slatine koja, tvrdi, radi ono što voli, što je gotovo liječi i zato joj ništa nije teško. “Sandrini kolači”, obrt za pravljenje slastica i jednostavnih jela, otvorila je lani upravo uz pomoć potpore za samozapošljavanje.

– Pomoglo mi je utoliko što sam imala novac za doprinose u toj prvoj, najtežoj godini poslovanja. Ususret mi je izašla i županija s obrtnim sredstvima i HOK, koji mi je pomogao savjetima kada sam pokrenula posao. Sve ostalo uložili smo suprug i ja – kaže Sandra objašnjavajući da je moderna slastičarnica u kojoj naporno radi zapravo prenamijenjena ostava za drva.

Suprug je podigao kredit od 150.000 kuna i tim su novcem preuredili i opremili današnji prostor u kojem Sandra po HASAP sustavu stvara tradicionalne i moderne kolače po želji sladokusaca.

– Morala sam se prilagoditi tržištu. Kad ste privatnik, klijent je uvijek u pravu i on je najvažniji. Zato radim i torte za dijabetičare, torte s bezglutenskim brašnom, neću odbiti ni najkompliciraniju narudžbu – objašnjava Sandra.

(M. Lovrenc/VLM)

Preko Facebooka do haljine

Potpora za samozapošljavanje i 18.000 kuna koje je dobila za pokretanje krojačkog obrta 47. godišnjoj Zorici Tuđina bili su posljednja prilika za radno mjesto. – Bilo je to sada ili nikada više – kaže nam Zorica u maloj radnji u dvorištu obiteljske kuće u Rezovcu nedaleko od Virovitice gdje popravlja odjeću, šiva haljine za maturalne zabave, vjenčanice, uniforme za mažoretkinje, pa i Pepeljugine haljine za maskenbal.

– Tražila sam poslove, ali stalo bi kod datuma mog rođenja. Poslodavci su vidjeli 1966. godinu i samo odmahnuli glavom – o kalvariji traženja posla, koja se protegnula na punih dvadesetak godina, govori danas već punih godinu dana zaposlena Zorica.

– Kupila sam strojeve, imam radno iskustvo u ovom zvanju i nije mi bilo teško početi ni s najjednostavnijim popravcima. S onim što ostane kad se podmire obaveze državi i drugima imam za malu plaću kojom sam zadovoljna – ocjenjuje Zorica.

Na vratima radnje stoji pločica sa radnim vremenom od 9 do 21 sat, na što ona odmahuje rukom.

– Radim popodne, vikendima, nedjeljom. Starim klijenticama odlazim i kući, a mlade mi klijentice preko Facebooka šalju fotografije haljina koje žele da im sašijem – simpatično govori Zorica koja u budućnosti planira zaposliti i još jednu djelatnicu.

(M. Lovrenc/VLM)

Žao joj što nije odmah otvorila svoj salon

Nakon što je prije dvije godine zatvoren frizerski salon u kojem je radila, Brođanka Josipa Šitum (27) odlučila je realizirati svoju desetak godina staru želju i sama uploviti u obrtničke vode. Rečeno-učinjeno! Uz 18.600 kuna potpore države za samozapošljavanje, prije godinu dana otvorila je svoj frizerski salon “Antifriz”, a posla je za samo nekoliko mjeseci bilo toliko da je morala zaposliti još jednu djelatnicu.

– Dosad nisam imala stalni posao. Živim s roditeljima koji također ne rade pa sam se morala pokrenuti kako bih i njima i sebi omogućila lakši i normalniji život. Imam veliki krug svojih mušterija s kojima sam razvila pravi prijateljski odnos – kaže Josipa.

Još prije tri godine Brođanka je položila majstorski ispit, no gdje god je radila, bila je na minimalcu. Sada joj, kad plati sve obveze, ostane otprilike 4000 kuna. Na ruku su joj išle i podrška bližnjih te činjenica da je salon već bio namješten pa nije bilo velikih ulaganja u opremanje.

– Osjećam se savršeno. Da sam to znala, davno bih otvorila svoj salon. Ne mogu reći da kod drugih nisam imala slobodu, ali ozračje je sada puno opuštenije i imam svoj mir – kazala je frizerka Josipa, koja sve brojnijim mušterijama nudi i različite pogodnosti, popuste i besplatna šišanja.

Mladima bez posla Josipa poručuje da ne trebaju vjerovati ni u koga drugog osim u sebe.

– Ako želite sami nešto otvoriti, ne oklijevajte! Jedino tako nećete jednoga dana sami sebi prigovarati da niste ni pokušali – zaključila je.

(V. Balen/VLM)

Elipso

  • Tomi12:

    HZZ je potrošio sav novac namjenjen za poticaj samozapošljavanja za 2013. Nema više. Uostalom baš me zanima u kolikim intervalima poduzetnici dobivaju novac i kada? S obzirom da precaranti iz državne riznice ne plaćaju obveze. Pa poticaji za stambenu štednju ... prikaži još! štednju se godinama ne uplaćuju građanima na štedne račune. Nema novca, ali ima za putovanja u Dubai i za audi a6 Marine Lovrić

  • Avatar Sunčica
    Sunčica:

    Hrvatskoj treba što više ovakvih pozitivnih primjera ljudi koji su uspjeli, da se vidi da se može kad se hoće....a ne širenje sveopće kuknjave i beznađa

  • netkonitko:

    To nam treba, još više ovakvih koji će raditi od jutra do mraka da plate 50 posto doprinosa, 25 posto PDV-a i koju tisućicu za šume, vode, lepog Nadana i druge namete... Samo naprijed ljudi, pa od kuda ćemo kupiti ... prikaži još! Audije i pametne telefone...