Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 87
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
3 scenarija do 2015.

Luković: O nama ovisi hoćemo li imati gospodarski rast nula ili 5%

lukovic
Foto: Anto Magzan/Pixsell
1/3
28.09.2010.
u 19:35

Kombinacija brzog ulaska u EU i investicija mogla bi uroditi rastom od 5%. Tvrtke će se oporaviti brže nego građani koje koči nezaposlenost

– Ideja ovog izlaganja jest otkriti kakvi će biti krediti i kamate u 2011. i sljedećih nekoliko godina. Ja to, naravno, ne mogu jer nemam čarobnu kuglu. No, mi u banci razmišljamo o najvjerojatnijem makroekonomskom scenariju te o tome ima li i neki gori ili optimističniji scenarij – rekao je na konferenciji “Dan velikih planova” Franjo Luković, prvi čovjek Zagrebačke banke. No, konkretne brojke koje je iznio za sva tri scenarija potvrdile su tezu da Luković ne govori ništa “otprilike”.

Anemičan rast

– U 2011. predviđamo rast BDP-a 1,6 posto te oko dva posto idućih nekoliko godina, uz inflaciju od oko tri posto, što je relativno nisko. Za ovo je ključna linija stope nezaposlenih od 10 posto, kao i da 2015. ne dolazimo bitno ispod stope iz 2009. od 9,5 posto – otkrio je Luković projekciju utemeljenu na završetku pretpristupnih pregovora, provođenju referenduma o priključenju EU i strukturnih reformi, ali ne preagresivnih, da se izbjegnu velika politička iskušenja. Predviđa postupni izlazak iz recesije i nešto veće referentne kamate. Rast kredita koji bi se vezao uz taj scenarij jest oko osam posto, manji kod građana, zbog nezaposlenosti, a brži kod poduzeća, koja će se, kaže, oporaviti prije. Očekuje postupno smanjivanje bankarskih marži u skladu sa smanjivanjem percepcije rizika ulaskom u EU te nastavak antirecesijske politike HNB-a s niskim kamatama. No, moguće je i da izostane smanjivanje deficita i pad kamata te da se odgodi ulazak u EU. To bi dovelo do izostanka rasta u 2012., a poslije do anemičnog rasta ispod dva posto.

– Ne mislimo da je takav razvoj događaja najvjerojatniji, ali ni da je nemoguć. U tom slučaju očekivali bismo da HNB pokuša restriktivnijom monetarnom politikom obraniti devizne rezerve i tečaj, što bi zaustavilo pad kamata, a možda i dovelo do rasta. Marže bi bile više jer su i rizici viši. Dobro je ovaj scenarij imati pred očima, najviše zato da ne bismo kojim slučajem upali u njega – kaže Luković.

Kreiranje budućnosti

Na drugoj strani, dogodi li se brz i neometan ulazak u EU te odlučnija provedba reformi, na vidiku je novi investicijski ciklus. Moguće da ta kombinacija dovede do poboljšanog investicijskog okruženja i rasta izvoza te urodi gospodarskim rastom do 5 posto. – Oporavak eurozone utjecat će i na nas. Bude li vrlo brz, moguće da kamate porastu, što će nam povećati cijenu zaduženja, no ni vrlo spor ne može pomoći oporavku. Na sreću, kad je riječ o budućnosti, ne moramo samo pogađati nego i kreirati – zaključio je.

Direktor financija Agrokora Ivan Crnjac istaknuo je da je u RH dosad prevladavalo prilično konzervativno financiranje, uglavnom bankovnim kreditima, ali i da banke postaju sve restriktivnije te da investitor mora preuzeti sve veći dio rizika.

Komentara 23

DU
Deleted user
19:53 28.09.2010.

Glavni zelenaš u državi priča o oporavku.

OB
-obrisani-
19:42 28.09.2010.

Čim uđemo u EU,,dobićemo novac za trošenje i oporavak

OB
-obrisani-
06:48 29.09.2010.

Kombinacija brzog ulaska u EU i investicija mogla bi uroditi rastom od 5% ali kada se nemre, kada se nemočno i potišteno stoji vanka EU savez ulaza, kada zavisiš od dobre volje Slovenije onda je težko u duši.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije