povećanje jaza nejednakosti

Lovrinčević: Inflacija je veća od službenih 2%

Zagreb: Na gradskim ulicma sve je više prosjaka
Sanjin Strukic/PIXSELL
12.08.2021.
u 23:47

U Njemačkoj inflacija najviša u 27 godina, stručnjaci upozoravaju da je u Hrvatskoj veća od prikazane

Inflacija radi najveću štetu najsiromašnijima i onima s fiksnim primanjima; to su uglavnom umirovljenici i primatelji socijalnih naknada. Brutalno će se povećati jaz nejednakosti; bogati će biti još bogatiji jer će špekulativno ulagati, siromašni će dodatno osiromašiti – upozorava ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, komentirajući kako će se na hrvatsko društvo odraziti inflacijski pritisci nastali zbog globalne politike tiskanja novca koja je još ekspanzivnija od izbijanja pandemije koronavirusa. U Njemačkoj je, obznanio je jučer Njemački savezni zavod za statistiku (Destatis), indeks potrošačkih cijena dosegnuo najvišu razinu u 27 godina. Cijene su im u srpnju porasle 3,8% u usporedbi s istim razdobljem lani, najviše od 1993. Dijelom je to rezultat pada cijena prošlog srpnja kad je vlast zbog pandemije spustila PDV pa su cijene naglo pale, a u međuvremenu je PDV povećan.

Slijedi stagflacija?

Kad je posrijedi Hrvatska, Lovrinčević upozorava da je službeno prikazana stopa inflacije od 2% sasvim izvjesno realno veća. – Indeks bitno podcjenjuje inflaciju, u Državnom zavodu za statistiku trebali bi preispitati metodologiju, kvalitetu uzorka, strukturu potrošnje, navika potrošača, vrste dobara i mjesta potrošnje jer su se uslijed pandemije koronavirusa dogodile bitne promjene – pojašnjava Lovrinčević, napominjući da je, prema aktualnoj metodologiji, iskazan pad cijena voća i povrća u prvih šest mjeseci, a kao indikator za cijene stanovanja koristi se i cijena studentskog smještaja koji se određuje državnim dekretom i mijenja svakih 10 godina. – Bilo bi dobro da nam pošalju adrese tih dućana u kojima se može kupiti voće i povrće po sniženim cijenama, ali ne ono druge i treće klase jer onda to opet iskazuje skrivenu inflaciju, uspoređuju se kruške i jabuke – plastično opisuje makroekonomist. Smatra da nije riječ o privremenu rastu, nego o trendu koji bi se mogao protegnuti u 2022. i donijeti nužno ugrađivanje inflatornih očekivanja u pregovore o cijenama te u ugovore, od privatnih do kolektivnih ugovora u javnom sektoru.

– To će biti „novum“ svih ugovora. Ako dugoročno ostane viša, uz porast javnog duga i usporen rast zbog COVID-19, možemo očekivati dugo desetljeće stagflacije, kao ono krajem 1970-ih i početkom 1980-ih. Porastu li kamate, uslijed njemačkih pritisaka na politike centralnih banaka, četiri do pet europskih država neće moći servisirati dugove. Hrvatska još nije među njima, ali se trudi da uđe u tu skupinu – zabrinut je Lovrinčević.

Hiperinflacije neće biti

Stručnjak za financije Andrej Grubišić također ističe da postojeće potrošačke košarice koje mjere indekse cijena ne uzimaju u obzir sve izdatke pa nisu realne.– Mi već jako osjećamo posljedice rasta inflacije; nekretnine su 30 do 40% skuplje nego prije pet godina, prinosi na obveznice su pali, a 60% imovine za naše mirovine je u obveznicama – kaže Grubišić koji smatra da će inflacija i dalje rasti.– Ne očekujem još uvijek hiperinflaciju, ono što smo imali u bivšoj Jugoslaviji, ali ako je hiperinflacija referentna točka, onda je ovo super, a ne bi trebalo biti. Netko nagriza zarađeni novac samo zato što je upumpao novac u sustav – kritizira Grubišić politiku ECB-a. Smatra da je i najmanja inflacija zapravo oporezivanje bez legislative. – Politika koja kaže da je ciljana inflacija 2% je nekakva dogma koju su kejnzijanci prihvatili kao normalan i poželjan fenomen. Nimalo se s tim ne slažem – poručuje. 

Komentara 31

SN
sasa.novak.58
03:09 13.08.2021.

Ja virujen našemu Hadezeju. Ako Hadeze i doktor Marić kažu da je dva posto, odna je dva posto i točka!

HU
Hubrvi
09:15 13.08.2021.

Mene nerviraju ti "strucnjaci" Lovrincevic i Grubisic do ispod koze. Oni sve najbolje znaju, po njima je sve negativno, oni osporavaju sve pocev od zavoda za statistiku, pa do svih mjera koje po pitanju ekonomije donese vlada ili bilo koja druga institucija. Pa kad toliko sve znaju zasto ne osnuju neku firmu i pokazu nesposobnim Hrvatekima kako se radi. Ali ne. Oni mudruju bez ikakve odgovornosti i prljaju javni prostor. Neka idu u realni proizvodni sektor, pa se tamo dokazu i onda nek galame.

EL
eltax
09:25 13.08.2021.

kaj je on još živ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?