Činjenica je da se zbog veće zaštite potrošača od ovrha i podizanja dijela plaće koji se ne smije ovršiti na tri četvrtine smanjuje kreditna sposobnost. No, bankarski sektor može bilo kome dati kredit i dok se on vraća, ne mora se rezervirati, samo se u projekciju rizika moraju uključiti nove okolnosti – prokomentirao nam je nove okolnosti kreditiranja guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je sudjelovao na konferenciji Euromoney u Beču.
Veća zaštita u ovom kontekstu znači i nižu kreditnu sposobnost, jer se u slučaju neplaćanja može ovršiti manji dio plaće. Može se, kaže guverner Vujčić, hipotetski klijent i potpuno zaštititi od ovrhe, no to bi značilo da ne može dobiti nikakav kredit.
Visoka zaduženost
– U praksi bi se u kreditni odnos “u velikom stilu” mogli vratiti sudužnici i jamci jer će jedna osoba samostalno teško zadovoljiti uvjete odobravanja kredita. No, unatoč tome, guverner smatra da će kreditiranje, pa i stanovništva, u ovoj godini rasti ukupno oko tri posto. Kreditna je aktivnost već u prošloj godini porasla, završio je proces razduživanja i ponovo krenulo zaduživanje na neto bazi, više kod gotovinskih kredita, manje kod stambenih. Stope rasta u 2018. godini neće biti visoke, ali je trend rast – kaže guverner Vujčić prognozirajući ponovo sličnu strukturu kredita građanima. U odnosu na regiju kreditiranje se u Hrvatskoj oporavlja vidno sporije, no to je rezultat već visoke zaduženosti iz razdoblja prije krize.
Pozitivan je trend i rast plaća, zabilježen u 2017. koji bi se, u nešto manjoj mjeri, trebao nastaviti 2018. što je, uz povećanje zaposlenosti, dodatni impuls za rast kredita. U nekim je zemljama u regiji rast plaća dvoznamenkast, recimo u Poljskoj i Rumunjskoj gdje su se najviše povećale, i to u javnom sektoru, no plaća se visokim proračunskim deficitom koji bi u budućnosti mogao postati problem.
Pritisak na porast plaća
– U Hrvatskoj je to zbog fiskalne stabilizacije bilo nemoguće, no povećava se pritisak na porast plaća, recimo u građevinskom sektoru u kojem se poslodavci žale da ne mogu naći radnike i neke su građevinske tvrtke već povećavale plaće 10 do 20 posto – napominje guverner Vujčić i dodaje da je rješenje za manjak radne snage povećanje radnih kvota za strane radnike, posebno s obzirom na ekonomsku emigraciju iz Hrvatske. Guverner je komentirao i pomamu za bitcoinom s kojim je poslovanje, kaže, nemoguće regulirati lokalnom regulatoru, a eventualno bi to mogla učiniti međunarodna usklađena regulativa. No, postavlja pitanje koga uopće regulirati i tko stoji iza virtualne valute. Blockchain platforma na kojoj se trguje Bitcoinom je, kaže guverner Vujčić, fantastična, i imat će veliku primjenu u financijskoj industriji, ali i u milijun drugih sektora.
Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
Umjesto da ukinemo kriminalni ovršni zakon kakav nigdje ne postoji, mi ogranicavamo pristup lovi nekome kome bi to mogla biti slamka spasa ali još je veći problem to što su banke postale gospodari država i društva umjesto da budu njihov servis Sistem je postao apsurdan