Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 192
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TRGOVINA

Izvoznici nespremni za milijune novih potrošača

14.11.2001.
u 00:00

Rezultati sporazuma o slobodnoj trgovini pokazuju da su ukidanje carinskih barijera mnogo bolje iskoristili hrvatski trgovinski partneri. Osim nedostatka kvalitetnih izvoznih proizvoda i inercije poduzeća, domaći izvozni sektor muče i skrivene administrativne zapreke na nekim izvoznim tržištima

Slobodna trgovina smatra se jednim od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike nakon izbora 3. siječnja. Uz važeće ugovore o slobodnoj trgovini sa Slovenijom i Makedonijom, u 2000. potpisani su sporazumi s Bosnom i Hercegovinom i Mađarskom, a ove godine sa zemljama EFTA-e (Norveška, Island, Švicarska i Lichtenstein) te prije nekoliko dana sa Slovačkom, Češkom i Poljskom. Od ove je godine tržište hrvatskim proizvodima otvorila i Europska unija.

No, dosadašnji rezultati važećih sporazuma o slobodnoj trgovini pokazuju da su prednosti ukidanja trgovinskih barijera mnogo bolje iskoristili hrvatski trgovinski partneri. Pokazuje to hrvatski izvoz u sve četiri zemlje s kojima se već primjenjuju sporazumi o slobodnoj trgovini (Mađarska, Slovenija, BiH i Makedonija) koji se ove godine ili smanjio ili rastao sporije od uvoza iz tih zemalja.

Hrvatske mineralne vode zabranjene u Mađarskoj

Kada je Agrokor pokušao prije nekog vremena ući na mađarsko tržište mineralnih voda, suočio se s postupkom certificiranja koji mora proći svaki novi proizvod u Mađarskoj. Pokazalo se, međutim, da su mađarski standardi sastava mineralnih voda (konkretno količinu soli) tako određeni da ih ispunjavaju samo lokalne mineralne vode i one koje su već na mađarskom tržištu. Zbog toga se Jamnica danas ne prodaje u Mađarskoj. Problema s certificiranjem Agrokor je imao i s Ledo sladoledima. No, uz pomoć lokalnih lobista uspio ih je riješiti i dobiti izvoznu kvotu u sklopu sporazuma o slobodnoj trgovini.

Ankica Vlašić, ekonomski ataše u hrvatskom veleposlanstvu u Budimpešti, često dobiva pritužbe hrvatskih poduzeća na mađarski proces certificiranja koji može potrajati i do tri mjeseca. Upravo je zbog takvih administrativnih zapreka ove godine zabilježen znatan pad izvoza hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Mađarsku.

No, malo je hrvatskih poduzeća uopće zainteresirano za mađarsko tržište. Nakon stupanja na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini s Mađarskom u travnju, u hrvatskom veleposlanstvu u glavnome mađarskom gradu nisu osjetili skok broj upita domaćih tvrtki. Nasuprot tomu, broj upita mađarskih tvrtki i građana zainteresiranih za ulaganja i poslovanje s Hrvatskom veći je 10 puta.

"Osnovni razlog zašto nemamo agresivniji nastup jest što nemamo trgovinsku prezentaciju. Treba nam trgovinski ured, kao što ga u Hrvatskoj imaju Mađarska, Austrija, Italija, SAD... To su specijalizirane agencije koje se bave vrlo pragmatičnom pomoći biznismenima. To košta, ali na dugi se rok isplati zemljama koje imaju ozbiljan trgovinski nastup", kaže A. Vlašić.

Ukidanje konzulata u BiH pomoglo konkurenciji

Na nedostatke hrvatske gospodarske diplomacije u analizi trgovinskog nastupa Hrvatske na tržištu Bosne i Hercegovine prošle godine ukazala je i Hrvatska gospodarska komora koja u toj zemlji ima predstavništvo. HGK tvrdi da je ukidanje pojedinih konzulata Hrvatske i neblagovremeno popunjavanje ostalih imalo loše gospodarske posljedice. "Ne obrađujući nova i ne njegujući obrađena tržišta dopustili smo da nam se konkurencija nametne svojim proizvodima i da je i to izravan utjecaj na loše gospodarske rezultate u u 2000. godini", stoji u analizi. Dodaje se da je zbog toga Slovenija preuzela od Hrvatske prvu poziciju po izvozu u BiH.

"Ono što se jasno uočava i karakterizira robnu razmjenu u prošlom periodu (prvih devet mjeseci 2001., op.a.) važan je pomak k uravnoteženju robne razmjene. No, treba reći da će se ovim ugovorom postići balansiranje robne razmjene samo do određene mjere jer su pravi uzroci debalansa mnogo dublji i složeniji, a prije svega su u nedostatku robe", smatra Miroslav Franjković, direktor predstavništva HGK-a u BiH.

Zanimljivo je da nedostatak kvalitetnih hrvatskih proizvoda dr. Tibor Sült iz Mađarskog ureda za trgovinu u Zagrebu smatra glavnom zaprekom većoj robnoj razmjeni dviju zemalja.

Provedba postojećih sporazuma o slobodnoj trgovini pokazala je da carine nisu jedina zapreka većem izvozu, ali i ukazali na inerciju i ozbiljne strukturne probleme hrvatskih poduzetnika. Domaćim izvoznicima tako novootvorena tržišta s desecima milijuna potrošača i dalje ostaju samo obećana zemlja.

Hrvoje Mateljić

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata