Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dužnička kriza

Irska ipak traži pomoć izvana za rezanje deficita

autoput u Irskoj
22.11.2010.
u 08:10

Nakon priznanja da deficit od 19 milijardi eura ne mogu sami financirati, Irci i za plan štednje trebaju potvrdu MMF-a, Europske komisije i ECB-a. Zasad je poznato da neće podizati stopu poreza na dobit iz poslovanja koja iznosi 12,5 posto.

Irski ministar finacija Brian Lenihan izjavio je na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici vlade da se ipak vraćaju ideji da zatraže pomoć međunarodne zajednice. Irskoj će trebati nekoliko desetaka milijardi eura u kreditima i jamstvima da bi pokrenula financijski život. Protekli vikend 15 članova vladina kabineta završavalo je četverogodišnji plan rezanja proračunskog deficita, a konačne odluke trebali bi objaviti sutra. Proračunski manjak Irske ove će godine, naime, dosegnuti 32 posto BDP-a, a novim mjerama štednje trebao bi se “skresati” za 15 milijardi eura i sačuvati zemlju od bankrota.

Za banke i do 100 mlrd

Samo u rujnu donesena je odluka o upumpavanju novih 12 milijardi eura u spas bankarskog sektora. Lenihan je jučer potvrdio i da su u potrazi za “mamutskim” fondom koji bi omogućio revitalizaciju posrnulih banaka, a nagađa se da bi taj fond mogao dosegnuti 100 milijardi eura.

Nakon priznanja da deficit od 19 milijardi eura ne mogu sami financirati te im je nužna pomoć Europske unije i MMF-a s kojima pregovaraju o uvjetima pomoći, Irci i za plan štednje trebaju potvrdu MMF-a, Europske komisije i Europske središnje banke. Zasad je poznato da neće podizati stopu poreza na dobit iz poslovanja koja iznosi 12,5 posto, koja im je najsnažniji mamac za privlačenje i zadržavanje 600 američkih kompanija. Francuska, Njemačka i ostale članice eurozone u više su navrata kritizirali tu stopu kao nepravednu, no Irska od nje ne odustaje i smatra je strateškim uporištem.

Odljev depozita

Posljednjih tjedana irske su banke prijavile gubitak od 10 do 17 posto depozita, a rupu bi trebala popuniti Europska središnja banka kreditima u iznosu od 130 milijardi eura. No, Europa ima i drugih problematičnih zemalja, sa zabrinjavajućim deficitom, među kojima prednjače Španjolska, Portugal, Island i Italija. Sve više blijede i grčke nade da bi mogli prolongirati otplatu 110 milijardi eura duga, jer Atena nije uspjela dostići zadane ciljeve u smanjenju deficita. MMF je, doduše, spreman dati odgodu Grčkoj, no s tom se idejom ne slažu članice Europske unije kod kojih se zadužila.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije