Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Imamo najbolju graševinu, ali nije dovoljno izbrendirana

Svi znaju da Hrvatska ima sunce i more, ali još se dovoljno ne reklamira kao zemlja iznimnih vina, smatraju naši vinari
03. srpnja 2017. u 11:17 2 komentara 1120 prikaza
Jače, punije, laganije, ugodnih voćno-cvjetnih aroma, odležane, polusuhe…, graševine su izuzetno zahvalne za kombiniranje s hranom
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Svaka četvrta boca vina prodana na našem tržištu je graševina, oko 15 milijuna litara godišnje. No ta kraljica vina, kako joj tepaju u nas, još uvijek nije dosegla svoj puni potencijal, čulo se proteklog vikenda u Zagrebu na 1. internacionalnoj konferenciji „Graševina bez granica“ u organizaciji Udruženja vinarstva HGK u partnerstvu s Udrugom Graševina Croatica i uz podršku tvrtke Vinart.

Dingač 50 Grand Gold Medal Prestižnu nagradu Concours Mundial de Bruxelles osvojio Badelov Dingač 50°

Službeni naziv sorte pod hrvatskim imenom graševina prije nekoliko je godina upisan i u knjigu Wine Grapes, vinski atlas ili ‘bibliju’ svjetskih vina autorice Jancis Robinson, čime je tom našem prvom kontinentalnom vinu zaštićenog porijekla odana najveća počast. No zvala se ona graševina ili olaszrizling, laški, italico ili vlašsky rizling, grašac, welschriezling…, kako je zovu u drugim zemljama podunavskog bazena, upravo se hrvatska najbolje potvrdila kao prestižno, iznimno vino, koje trenutačno od svih graševina u regiji daje najbolje rezultate. Ima najbolju zrelost bobica i arome, što dokazuje široki raspon proizvoda i stilova, od ledene berbe i berbe prosušenih bobica do iznimno kvalitetnih, predikatnih, vrhunskih vina te pjenušaca koji osvajaju brojna međunarodna priznanja, a uvrštena su i na vinske karte restorana s Michelinovim zvjezdicama širom svijeta, kaže Igor Barbarić, tajnik udruženja vinarstva HGK.

Jače, punije, laganije, ugodnih voćno-cvjetnih aroma, odležane, polusuhe…, graševine su izuzetno zahvalne za kombiniranje s hranom
1 / 11
U hotelu Internacional održana prva internacionalna konferencija o graševini

Zadnji dostupni podaci govore da se graševina kao sorta uzgaja na 4688,44 hektara što čini 24,8 posto ukupnih sorata u Hrvatskoj, ispred svih ostalih. Za usporedbu, druge dvije najzastupljenije sorte u nas, plavac mali i malvazija, čine tek po 11 posto.

Originalna sorta

Broj trsova na kojima uspijeva graševina u Hrvatskoj je nevjerojatan – 21,3 milijuna komada, iako nije isključeno ni da ih je 30 milijuna – kaže Barbarić, dok se godišnje proizvodnja graševine procjenjuje na oko 17 do 20 milijuna litara godišnje, a starost najvećeg dijela vinograda od četiri do 11 godina.

Graševinu mnogi i danas smatraju osrednjim vinom, upravo zbog njezine masovnosti, nesretne riječi riesling u većini svojih sinonima, sumnjivog uvoza i iz zemalja koje nemaju graševine, velikih pakiranja, čak i u tetrapaku… No tu originalnu sortu, kod koje vinari danas ne pristaju na kompromise kad je riječ o kvaliteti, danas sve više traže i u domaćoj turističkoj i gastroponudi i u izvozu. Jače, punije, laganije, svježije, ugodnih voćno-cvjetnih aroma, odležane, polusuhe…, graševine su izuzetno zahvalne za kombiniranje s hranom.

Sinj, turistička patrola Turistička patrola - Sinj U Sinju stavljaju pršut i vino pred svakog gosta

Odlična godina

No nisu dovoljno brendirane, rekao je Mladen Papak, vlasnik ‘mlade vinarije’ Vina Papak iz Iloka.

U Slavoniji, Baranji i Srijemu dosta se radi na kvaliteti i unapređenju te sorte vinove loze, pa i samoga vina, ali to još uvijek nije dovoljno, pa treba snažno i agresivno promovirati tu sortu jer ona to zaslužuje – istaknuo je Papak.

Dodaje da su u iločkom kraju imali odlično vrijeme za cvatnju te bi ova godina, ako se nešto ne poremeti, mogla biti jedna od iznimnijih za graševinu, puno bolja od hvaljene lanjske, čije su se zlatne kapljice točile proteklog vikenda.

Zagrebačka konferencija bila je, naime, izvrsna prilika da se hrvatski vinari i vinarije, Belje, Krauthaker, Kronos, Iločki podrumi, Galić, Osilovac, PP Orahovica, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak… kroz kušanja i radionice upoznaju s konkurentskim graševinama iz još šest zemalja regije. Vinarija Krauthaker od 2007. niže nagrade s međunarodnih ocjenjivanja poput Decantera. Krauthakerova izborna berba prosušenih bobica, kao i još neka vina, nude se i u poznatom Michelinovu restoranu Fat Duck u Londonu. Oko 25% ukupne proizvodnje Krauthaker zasad izvozi u 20 zemalja, od Kanade i SAD-a, Velike Britanije, do Švicarske, Poljske, Belgije, Srbije, Češke…

– Od lani smo prisutni i u Singapuru, no problem je što Hrvatska još nije prepoznata na svjetskoj vinskoj karti, već se i dalje reklamira uglavnom kao zemlja mora i sunca – kaže Nikola Drmić iz Krauthakera. Na upit kako globalno zatopljenje djeluje na hrvatsku graševinu, odgovara kako ta sorta zasad nema problema, pogotovo na području Kutjeva gdje joj gode topliji dani i hladnije noći, bogata i hladna tla na položajima na Krndiji, što se kasnije reflektira i na njezinu svježinu i voćnost. Nakon lanjske dobre godine ni ova ne bi trebala biti ništa lošija. Dapače, bit će jedna od boljih, uvjereni su u Krauthakeru.

teran NEZADOVOLJNI PRESUDOM Oporba najavljuje tužbu. Židan: Teran je slovenski, takav će i ostati! vino Festival graševine Krauthaker ima najbolju mladu graševinu, a Kutjevo zrelu i predikatno vino Vuglec Breg Vinarija, pansion & restaurant „Vuglec Breg“ Užitak za sva osjetila samo 40 km od Zagreba
PREKRŠAJNO PRIJAVLJEN
Detalji drame u obitelji Štimac: Sinu Luki nestalo je novca za biznis u Abu Dhabiju
PBZ
#ostanidoma i dalje
Koje nove navike ćemo zadržati u narednim mjesecima kako bi sačuvali zdravlje
  • tonela:

    Kakva graševina zar se taj kiseliš može mjerit sa pošipom