Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Turistička patrola

U Sinju stavljaju pršut i vino pred svakog gosta

Padobranci su ljubomorni, spuste se za nekoliko minuta, a mi letimo satima, kaže majstor paraglidinga iz Hrvaca
18. svibnja 2017. u 11:53 0 komentara 2041 prikaza
Sinj, turistička patrola
Foto: Srđan Hebar, Miranda Čikotić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Cetinska krajina na dlanu jedne ruke, a u drugoj ruci – mobitel. I na dvije, tri, pa i četiri tisuće metara, pod padobranom u paraglideru, Jerko Odžak (44) brine se o turistima koji po državnoj cesti D1 stižu u grad. Dolje, ispod njega.

Josip Stupić turistička patrola Čarobnjak iz Ozlja (600) voli čaj od lipe, bere vrganje, ne pije i traži – curu

– I kad sam gore, mobitel zvoni. Pa se na miru, u tišini, brinem da svi budu zadovoljni. Jedan zove da odsviramo svadbu, pa zatim sa suprugom dogovaram koliko vina, domaćeg sinjskog, trebamo za naše goste, koliko ljudi dolazi u naš OPG, što ćemo im staviti pod peku pa se javljaju letači sa svih strana svijeta, koji dolaze u Sinj i Hrvace... Ma ne prestaje – smije se Jerko.

Let s motorom nije izazov

Sjedimo u konobi, u njegovu izletištu Podastrana u Hrvacama.

Kakav je pogled odozgo?, pitam i pokazujem u nebo kroz prozor.

– Hoćeš konkretno? Vidim trajekt Vanga kako iz Hvara uplovljava u Split, vidim čak i zgradu punice Ane u četvrti Pujankama, kako joj se roba suši na balkonu...

Na stolu u konobi u bokalu za vino domaći je sok od višnje, redamo čašu za čašom... Sunce vani lupa, vruće je. A mobitel Jerku i dalje zvoni. Za pitanja slobodnog letenja, od Like do Dubrovnika, većina je odgovora kod njega.

– Učim ljude letjeti, a još važnije, kako sletjeti! Lako se otisnuti u zrak, ali treba se i vratiti, zar ne? Predsjednik sam i strukovne komisije za ovjesno jedriličarstvo i parajedriličarstvo. Ma letenje je strast... Kao klinac želio sam biti pilot. I počeo skakati s plasta sijena, s vrećom iz sinjske tvornice Dalmatinka, koja je bila okosnica razvoja ovog kraja. Rođak Ante i ja. Poput Leonarda da Vincija i Ikara. I čim sam položio vozački, odmah sam želio položiti i letački ispit. Vozio sam stojadin, a maštao o nebu. Pa počeo, s 18 godina, letjeti u jedrilici Blanik L13-A.

Osjeća li se letač bespomoćno u jedrilici, nema motora?

– Samo čuješ “čššššš...” Tresu se krila, promjer im je 19 metara. Moraju, inače bi puknula... Ali, kad savladaš znanje, uživaš u tom zvuku. Avioni s motorima ionako me nikad nisu zanimali. Nije to to... Jedriličari s mora to će razumjeti, nije štos ploviti na motor. Natoči i vozi, ma to je prejednostavno!

slunj TURISTIČKA PATROLA - SLUNJ Goran (31): Sagradio sam desetak mostova, a snagu crpim – jedući maslačke

A u pravom, putničkom, avionu?

– Bojim se! Ne bi vjerovao, ali zna me uhvatiti jaka nelagoda. Znoj počne curiti s čela. Ništa nije pod mojom kontrolom. A kad sam gore sam, na 4300 metara u paraglideru, držim kontrole u ruci, onda sam ljutit jer me vjetar ne tjera više u nebo. S paragliderom iznad Dolomita i Alpa nemam problema, ali u avionu je frka.

Odlazimo do centra Sinja, možda četiri kilometra dalje od Hrvaca. Prolazimo ispod kestena na alkarskom trkalištu, sve do Glavičke ulice, pune “štekata”. Puni su i sada, Sinj je poznat po tome da, u konkurenciji manjih gradova, ima najviše kafića...

Jerka mnogi pozdravljaju, rijetko ga i vide na tlu, obično je gore, iznad njih, s padobranom...

– Kad si gore, iznad Dalmatinske zagore, tek shvatiš što imamo. Zrak, zemlja, voda. I sve se može iskoristiti za turizam, od aktivnog odmora pa nadalje. Uostalom, letenje je pokretač aktivnog turizma u ovom kraju. Krenuo sam od sebe pa u izletištu organiziram team-buildinge, rođendane, djevojačke, igre za klince, krstitke, zabave... Znao sam i više od pet sati biti iznad Cetinske krajine, ovaj je kraj bogom dan za takvu vrstu slobodnog letenja, a za uzletište Greda svi su letači čuli. Na idealnoj je poziciji. Eto, baš sad organiziramo međunarodni miting paraglidera, dolaze Rusi, Austrijanci, Makedonci, Talijani... Krovna organizacija zove se FAI, to je poput Fife u nogometu.

Spomenuo je Jerko i svadbe. Odnosno, kako u Dalmaciji kažu, pirove. U kojima svira.

Ravna Gora, boćanje Ovdje su nezaposleni prava rijetkost Život u Ravnoj Gori: Kod nas nema iseljavanja u Irsku...

– Odsvirao sam više od tisuću svadbi. Možda i tisuću petsto, tko će ga znati. Sviram klavir, harmoniku, trubu... Skladam. I speleolog sam, prošao sam većinu naših špilja... Ma sve stigneš ako imaš volje.

A Sinj? Kako živi grad?

– Malo je gradova veličine našeg koji je toliko poznat po zabavi i životu bez obzira na to što je kriza. Moji turisti, kada odlaze kući, redom kažu da su se sjajno zabavljali. Uostalom, gostoprimstvo je kod nas na prvom mjestu. Eto, jedan je padobranac slučajno sletio susjedu u dvorište. Ovaj ga je uveo u kuću, narezao mu pršuta, na stol stavio vino. Padobranac je bio u čudu, mislio je da će se na njega ljutiti, a na kraju praktički oteturao kući. Ma na koja god ovdje vrata pokucaš, nema šanse da domaćin ne stavi bokal vina i pršut na stol. Nema šanse! Strance neki vole više od susjeda! Bude onih koji ne razgovaraju s prvim susjedom, ali kada dođe gost, ne zaustavljaju se, mogu govoriti satima. Svi su dobrodošli.

Svako jelo ima svoju priču

Što u Sinju turiste najviše veseli?

– Gastronomija. Eto ti, sinjski arambaši su slavni, nešto poput sarme, ali bez riže. Receptura se, dakako, ne otkriva, a jelo je s kiselim kupusom i krumpirom. Ili sinjski uštipak, nekad je bio sirotinjsko jelo, a danas svjetski brend. I mora sve biti domaće. Pa i pizza, talijanski gastronomski simbol, nekad je bila hrana za sirotinju. U Sinju svako jelo ima priču. Ma svaki kamen tu u našem kraju ima svoju priču. A tek ljudi...

Plitvička jezera plitvička jezera Talijanka je tu rodila, Njemica bi da je pokopaju, Nizozemac je bliži Bogu... Miro Bizik Turistička patrola - Našice U gradu grofova pet tigrova u dvorištu, ali i majmun Tarzan koji lovi zubala Turistička patrola - Knin Grad na sedam rijeka nakon tisuću godina ima i prvog kapetana - Srečka

Opći dojam

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš - 8

Kvaliteta i raznolikost smještaja - 7

Kvaliteta ugostiteljske ponude - 8

Gostoljubivost i susretljivost domaćina - 10

Večernja zabava i provod - 9

Kulturni i rekreativni sadržaji - 9

Opskrbljenost i šoping-ponuda - 8

Turistička ponuda tijekom cijele godine - 7

Inovativnost, originalnost i autohtonost - 9

Opći dojam - 8

Ukupna ocjena - 83

Plus i minus

PLUS

GASTRONOMIJA – Sinjski su arambaši, uz Alku, na popisu hrvatskih nematerijalnih dobara. Poznat je i sinjski uštipak, a da ne govorimo o teletini ispod peke, janjetini, domaćem pršutu, vinu, rakiji... Iz Dalmatinske zagore rijetko će tko otići gladan

MINUS

SMJEŠTAJNI KAPACITETI – Grad se više oslanja na privatni smještaj, otvara se sve više apartmana, kuća za odmor, a prespavati se može po cijeni od 200 kuna pa naviše po noći. Nedostaje hotela koji bi na više dana privukli goste s većom platežnom moći

Obvezno posjetiti

Muzej Sinjske alke

Moderni muzej otvoren je prije manje od dvije godine, u kolovozu 2015. godine. Među ostalim izložene su odore, nošnje i oružje. Apsolutna je atrakcija alkarska povorka, i to u prirodnoj veličini, te multimedijalni prikaz, odnosno rekonstrukcija Sinjske bitke iz 1715. godine. U gradu su još dva muzeja, Muzej Cetinske krajine koji radi više od 60 godina, a vrijedna je i arheološka zbirka Franjevačkog samostana iz 1860. godine.

Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske

Marijansko svetište na glavnom je sinjskom trgu, dominira gradom, a počeli su je graditi 1699. godine. U njoj je slika gospe Sinjske iz 15. ili 16. stoljeća. Crkva je zaštićeno kulturno dobro naše sakralne baštine.

Probati domaće specijalitete

Za gastronomiju ovdje nema brige, od autohtonih sinjskih arambaša rafiola, preko uštipaka, divljači, pršuta, sira, pečene janjetine, pašticade, teletine ispod peke pa do pohanih žaba...

Kuće za odmor

U Sinju, Hrvacama i okolici, turiste privlače kućama s do deset kreveta, koje većinom imaju i bazene. Što se turista tiče, to je u ovom kraju relativno novost. Priča tek počinje...

Poredak - kontinent

        VARAŽDIN 88

SAMOBOR 87

OSIJEK 87

VUKOVAR 86

NAŠICE 85

ĐAKOVO 84

KARLOVAC 83

KOPRIVNICA 83

SL. BROD 83

SINJ 83

KNIN 81

SISAK 81

PLITV. JEZERA 80

POŽEGA 80

KRAPINA 79

OGULIN 79

SLUNJ 79

V. GORICA 79

ILOK 78

ZABOK 78

BJELOVAR 77

FUŽINE 76

OZALJ 76

GOSPIĆ 75

BUJE 74

ČAKOVEC 73

RAVNA GORA 73

LUDBREG 72

OTOČAC 72

IMOTSKI ...     

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.