Hrvatska narodna banka intervenirala je na deviznom tržištu plasirajući 180,5 milijuna eura, a kako bi s tržišta povukle kune, kojih ima puno i zbog čega je u posljednje vrijeme izražen pritisak na slabljene kune prema euru. Prema posljednjem tečaju, euro vrijedi 7,5 kuna, što je zapravo "psihološka granica" pa ne začuđuje intervencija središnje banke kojoj je stabilnost tečaja jedan od primarnih zadaća. Zbog takvog pritiska na kunu u utorak će se održati izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj će se odlučivati o povećanju stope obvezne pričuve, odnosno sredstava koje banke izdvajaju u HNB. Sada ta stopa iznosi 13 posto, a u središnjoj banci zasad ne žele otkriti na koliko bi se mogla povećati i hoće li doći možda i do nekih dodatnih mjera. Ipak, pretpostavke su da će se za početak povećati za jedan postotni bod, odnosno na 14 posto, i pričekati daljnje kretanje tečaja kune prema euru. Razlog slabljenja domaće valute je velika likvidnost, koju jedni tumače viškom novca koje banke ne plasiraju, dok se drugi razlozi pronalaze u svjetskoj krizi, zbog koje postoji averzija investitora, pa tako i priljeva eura. – Priljev investicija je slab, zbog čega su još neke susjedne ekonomije suočene sa slabljenjem domaće valute – objašnjava Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Usto, ove godine nema pritiska kao lani na zaduživanje, zbog čega je kuna jačala.
Slabljenje kune prouzročilo je manjak eura na tržištu pa će Savjet HNB-a povećati obveznu pričuvu da povuče kune s tržišta
Ma sta se vi brinete uci cete u EU.ccccccccc