"Dakle susjeda je u ulici parkirala svoj stari auto, koji je registriran i ne mrda ga već pola godine. Kupila je novi i taj vozi, a ovaj stoji. Smijem li to prijaviti komunalcu?", započeo je svoju objavu korisnik na Redditu, ne skrivajući nimalo frustraciju situacijom u kojoj se našao. Problem je, kako navodi, što je susjeda zauzela "cool mjesto" u ulici, zbog čega se on sada mora "zavlačiti u rupu", odnosno parkirati na znatno nepraktičnijem i užem mjestu.
Koliko dugo smije auto biti parkiran na javnoj površini/ulici?
byu/Terrible-Skin-4800 inaskcroatia
Njegov upit o tome koliko dugo registrirani automobil smije stajati na javnoj površini brzo je postao poprište žustre rasprave. Većina korisnika odmah mu je srušila nade zaključivši da je sve po propisu dokle god je auto registriran i propisno parkiran. Drugi su mu pojasnili da bi komunalne redare mogao zvati tek kada vozilu istekne registracija, a neki su mu savjetovali da status osiguranja, a time i registracije, provjeri na stranicama Hrvatskog ureda za osiguranje.
Iako je zakon na strani susjede, objava dolazi u vrijeme pojačanih napetosti oko parkiranja u hrvatskim gradovima. Početkom 2026., posebno u Zagrebu, na snagu su stupile nove reforme parkiranja i uvedene su strože kontrole s ciljem oslobađanja javnih površina. Uvođenje parkiranja po blokovima, gdje stanari imaju pravo parkirati samo u usko definiranoj zoni, pretvorilo je svako slobodno mjesto u dragocjen resurs. Stoga ne čudi da automobil koji mjesecima stoji na istom mjestu, služeći praktički kao čuvar pozicije, izaziva golem bijes susjeda koji svakodnevno kruže u potrazi za parkiralištem.
Situaciju dodatno potpiruje i činjenica da je autor objasnio kako u njihovoj ulici vlada nepisano pravilo da se svatko parkira ispred svoje kuće. "Svi parkiramo uvijek na ista mjesta, zna se tko gdje. Ovo je praktičnije mjesto jer svaki dan idem na posao i nosim stvari iz dućana", pravdao se, no nije naišao na opće razumijevanje.
Dok su mu jedni pružali podršku, shvaćajući njegovu muku, mnogi su ga oštro kritizirali. "Vidim ja da si u ovoj priči ti problem, a ne ona. Što tebe boli briga gdje ona parkira svoje vozilo dokle god je propisno parkirano?", poručio mu je jedan komentator. Drugi su mu zamjerili što nije ni pokušao razgovarati sa susjedom. Bilo da se radi o drugom vozilu u kućanstvu, automobilu koji se rjeđe koristi ili jednostavno navici, postavlja se ključno pitanje: postoji li zakonski rok koliko dugo vozilo smije stajati na istom javnom mjestu? Odgovor nije jednostavan i ovisi o nizu faktora, ponajprije o tome je li riječ o uređenom parkiralištu pod naplatom ili općoj javnoj površini poput ulice u naselju.
Regulacija parkiranja u Hrvatskoj počiva na dva temeljna stupa. S jedne strane, tu je krovni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji definira opća pravila o zaustavljanju i parkiranju te propisuje gdje je ono izričito zabranjeno, primjerice na nogostupima, pješačkim prijelazima ili u blizini raskrižja. S druge strane, ključnu ulogu igraju lokalne samouprave kroz Zakon o komunalnom gospodarstvu i vlastite Odluke o komunalnom redu. Upravo te odluke gradovima i općinama daju ovlasti da detaljnije urede korištenje javnih površina, uključujući i pravila o uklanjanju napuštenih i neregistriranih vozila koja narušavaju izgled naselja i zauzimaju dragocjeni prostor.
Za vozače koji koriste označena parkirališta s naplatom, pravila su znatno stroža i jasnije definirana. U većini većih gradova, poput Zagreba ili Šibenika, parkirališne zone podijeljene su prema udaljenosti od centra, a s time dolaze i različita vremenska ograničenja. Tako je, primjerice, u prvoj zagrebačkoj zoni maksimalno dopušteno vrijeme parkiranja ograničeno na svega dva sata, dok u drugoj zoni ono iznosi tri sata. Nakon isteka tog perioda, vozač je dužan pomaknuti vozilo, bez obzira na to je li spreman platiti za dodatno vrijeme. S druge strane, u zonama koje su udaljenije od centra grada, poput treće ili četvrte, najčešće ne postoji vremensko ograničenje sve dok se parkirna karta uredno plaća. Iznimka od ovih pravila su stanari s povlaštenim parkirališnim kartama (PPK), koji unutar svoje zone nemaju vremensko ograničenje parkiranja.
Potpuno drugačija situacija je na javnim površinama gdje se parkiranje ne naplaćuje, što je najčešći slučaj u stambenim naseljima. Za vozilo koje je tehnički ispravno, registrirano i propisno parkirano, zakon na nacionalnoj razini ne postavlja nikakvo strogo vremensko ograničenje. Teoretski, takav automobil može stajati na istom mjestu neograničeno dugo, pod uvjetom da ne ometa normalan protok prometa, ne ugrožava pješake i ne blokira pristup hitnim službama ili ulazima u zgrade. Problemi za vlasnika, međutim, započinju onog trenutka kada vozilo prestane ispunjavati te osnovne uvjete, prije svega kada mu istekne registracija.
Onog trenutka kada vozilu istekne registracija ili postane tehnički neispravno, ono gubi status sudionika u prometu i postaje predmet interesa komunalnog redarstva. Prema odlukama o komunalnom redu većine gradova, takvo se vozilo smatra napuštenim. Kriteriji za proglašavanje vozila napuštenim su jasni: nedostatak registracijskih pločica, istek registracije (obično duži od 15 do 30 dana) ili vidna oštećenja poput razbijenih stakala, ispuštenih guma i nedostatka ključnih dijelova, što ga čini neupotrebljivim. U takvim slučajevima, komunalni redar na vozilo postavlja pisanu obavijest kojom vlasniku nalaže da ga ukloni u zadanom roku, koji se najčešće kreće od tri do sedam dana. Ako se vlasnik ogluši na upozorenje, vozilo se o njegovom trošku premješta na deponij.
Važno je razlikovati i nadležnosti različitih službi. Dok su prometno redarstvo i policija zaduženi za sankcioniranje nepropisnog parkiranja u smislu prometnih prekršaja, poput ostavljanja vozila na mjestu za invalide, nogostupu ili zebri, komunalno redarstvo bavi se problematikom napuštenih vozila i jednim od najskupljih prekršaja – parkiranjem na javnim zelenim površinama. Takvo parkiranje strogo je zabranjeno, bez obzira na trajanje, a kazne mogu biti paprene. Općenito, novčane kazne za parkirališne prekršaje kreću se od tridesetak eura za manje prijestupe pa sve do 150 eura i više, čemu treba pridodati i troškove premještanja vozila "paukom" ako do toga dođe. Vozači također moraju paziti i na privremene zabrane parkiranja zbog radova, manifestacija ili čišćenja snijega, jer se i tada vozila uklanjaju s ceste o trošku vlasnika.
Otvori KEKS Pay
Susjeda ne MRDA auto. Nakon toga prijenos rasprave anonimusa sa reddita. Samo još fali neka legenda ili ikona.