Kada zima pokaže svoje zube, prvi instinkt većine jest čvrsto zabraviti prozore i vrata kako bi se sačuvao svaki dragocjeni stupanj topline. No, ta naizgled razumna želja za ušuškanim i toplim domom može donijeti više štete nego koristi. Dom koji se tjednima ne prozračuje postaje zatočenik ustajalog zraka, viška vlage i nakupljenih alergena, stvarajući nezdravo okruženje koje može negativno utjecati na sve ukućane. Iako se čini kontradiktornim, kratko i ciljano otvaranje prozora, čak i na samo nekoliko minuta dnevno, ključno je za održavanje zdrave i ugodne mikroklime u vašem životnom prostoru.
Problem leži u onome što ne vidimo. Svakodnevnim aktivnostima poput disanja, kuhanja, tuširanja, pa čak i sušenja rublja, u zrak ispuštamo značajne količine vodene pare. Procjenjuje se da četveročlana obitelj dnevno može proizvesti i do dvanaest litara vode u obliku pare. Kada ta vlaga nema kamo otići, ona se kondenzira na najhladnijim površinama u stanu, najčešće na staklima prozora, vanjskim zidovima i kutovima soba. Ta orošena stakla i vlažni zidovi nisu samo estetski problem, već predstavljaju idealno tlo za razvoj plijesni i gljivica, opasnih po zdravlje koje mogu uzrokovati umor, glavobolje, nesanicu, alergijske reakcije i probleme s dišnim sustavom.
Osim vlage, u zatvorenom prostoru drastično raste i razina ugljičnog dioksida pogotovo tijekom noći ili u domovima s više članova. Povišene razine CO2 izravno su povezane s osjećajem umora, glavoboljama, padom koncentracije i lošom kvalitetom sna. Stručnjaci za klimatizaciju proveli su testiranja koja pokazuju da se u zatvorenom domu razina CO2 može udvostručiti, s normalnih 600 ppm (čestica na milijun) na više od 1200 ppm. Međutim, otvaranjem prozora na suprotnim stranama stana na samo pet do deset minuta, razina se brzo vraća ispod preporučenih 800 ppm. Uz CO2, u zraku se nakupljaju i alergeni poput prašine i grinja, neugodni mirisi od kuhanja te hlapljivi organski spojevi (VOC) iz sredstava za čišćenje i sintetičkih materijala.
Rješenje nije u dugotrajnom držanju prozora otvorenih "na kip". Takav način prozračivanja zapravo je najgora moguća opcija jer ne osigurava brzu i potpunu izmjenu zraka, već samo postupno i dugotrajno hladi zidove, podove i namještaj. Nakon toga, sustav grijanja mora raditi znatno jače i duže kako bi ponovno zagrijao ohlađene površine, što dovodi do nepotrebnog rasipanja energije i viših računa. Daleko učinkovitija metoda je takozvano "udarno prozračivanje", u Njemačkoj poznato i kao "Lüften", koje podrazumijeva kratko, ali intenzivno otvaranje prozora. Zanimljivo je da svjež i suh vanjski zrak ima manji toplinski kapacitet, što znači da se brže i lakše zagrijava od ustajalog i vlažnog unutarnjeg zraka, čime se u konačnici čak i pomaže sustavu grijanja.
Pravilno prozračivanje ne zahtijeva puno vremena, a ključ je u prilagodbi vanjskoj temperaturi. Stručnjaci savjetuju da se stan prozračuje barem dva do tri puta dnevno: obavezno ujutro nakon buđenja kako bi se izbacio CO2 i vlaga nakupljena tijekom noći, zatim nakon kuhanja ili tuširanja te navečer prije spavanja. Kada je vanjska temperatura ispod nule, dovoljno je širom otvoriti prozore na svega tri do pet minuta. Ako su temperature između nula i deset stupnjeva Celzijevih, idealno vrijeme prozračivanja je oko deset minuta. Za potpunu izmjenu zraka u cijelom stanu ovom metodom, često je dovoljno manje od pet minuta. Prije nego što otvorite prozore, obavezno isključite grijanje kako termostat ne bi počeo raditi punom snagom zbog naglog pada temperature.
Za najbržu i najučinkovitiju izmjenu zraka, preporučuje se "unakrsno provjetravanje" (Querlüften). Ova tehnika podrazumijeva otvaranje prozora na suprotnim stranama stana ili kuće kako bi se stvorio snažan propuh. Taj protok zraka doslovno će "izgurati" stari, topli i vlažni zrak van, a unutra uvući svježi, suhi i kisikom bogatiji zrak. Čak i ako nemate prozore na suprotnim stranama, otvaranje prozora u jednoj sobi i vrata te sobe stvorit će dovoljan protok zraka. Ovom metodom postižete potpunu izmjenu zraka u rekordnom vremenu, bez značajnijeg hlađenja strukture objekta, što znači da će se prostor vrlo brzo ponovno zagrijati nakon što zatvorite prozore i uključite grijanje.
Ipak, postoje situacije kada otvaranje prozora može donijeti više štete nego koristi. Ako živite uz prometnu autocestu ili u području s visokom razinom vanjskog zagađenja, unošenje svježeg zraka može značiti i unošenje štetnih čestica. Također, tijekom ekstremno niskih temperatura, primjerice ispod minus deset stupnjeva, pogotovo ako imate stariji ili slabiji sustav grijanja, nagli dotok ledenog zraka mogao bi preopteretiti sustav. U takvim slučajevima, bolje je osloniti se na alternativne metode poput korištenja kuhinjske nape i kupaonskih ventilatora za izvlačenje vlage ili, ako ste u mogućnosti, ugradnje mehaničkih ventilacijskih sustava s povratom topline koji filtriraju zrak bez gubitka energije.
Otvori KEKS Pay
