Ugljični monoksid je nevidljivi, tihi plin bez mirisa i okusa koji svake godine odnosi stotine života, a mnoge od tih tragedija mogle su biti spriječene. Razumijevanje njegovih simptoma i poduzimanje jednostavnih mjera opreza ključno je za zaštitu obitelji, osobito tijekom sezone grijanja.
Nedavna tragedija u zagrebačkom naselju Prečko, gdje je stariji bračni par pronađen mrtav u svom stanu, ponovno je upalila crveni alarm zbog smrtonosne prijetnje koja vreba iz neispravnih uređaja za grijanje. Iako je očevid u tijeku, prve sumnje upućuju na trovanje ugljičnim monoksidom (CO), plinom koji s razlogom nosi zloglasni nadimak "tihi ubojica". Ugljični monoksid nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja goriva poput plina, drva, ugljena, nafte ili benzina. Izvori mogu biti brojni kućanski aparati – od plinskih bojlera i peći, peći na drva i kamina, do agregata i motora automobila koji radi u zatvorenoj garaži. Budući da ga je nemoguće otkriti ljudskim osjetilima, jedina obrana leži u znanju, prevenciji i pravovremenoj reakciji.
Najveća opasnost ugljičnog monoksida leži u njegovoj podmuklosti i simptomima koji se lako mogu zamijeniti za uobičajene bolesti poput gripe, viroze ili čak trovanja hranom, što često odgađa traženje pomoći dok ne bude prekasno. Prvi znakovi izloženosti obično su nespecifični i uključuju tupu glavobolju, slabost, vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje. Žrtve se često osjećaju umorno i pospano, gube snagu u mišićima do te mjere da ponekad nemaju snage ni otvoriti prozor ili izaći iz prostorije. Ključan znak za uzbunu, koji trovanje CO razlikuje od gripe, jest pojava simptoma kod više osoba u istom kućanstvu u isto vrijeme te osjetno poboljšanje stanja nakon izlaska na svjež zrak. Ako se osjećate loše samo dok ste kod kuće, a simptomi nestaju kada izađete van, to je jasan pokazatelj da problem leži u zraku koji udišete unutar svoja četiri zida.
Kako se koncentracija ugljičnog monoksida u krvi povećava, simptomi postaju sve teži i opasniji. Javljaju se smetenost, zamagljen vid, bol u prsima, izrazita kratkoća daha i gubitak kontrole nad mišićima. U konačnici, visoka razina izloženosti dovodi do gubitka svijesti, trajnog oštećenja mozga i srca te smrti. Mehanizam trovanja je jednostavan i brutalan: molekule ugljičnog monoksida vežu se za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama 200 do 250 puta jače od kisika. Time blokiraju prijenos kisika do vitalnih organa, uzrokujući staničnu hipoksiju, odnosno gušenje tkiva i organa. Posebno su ugrožene najranjivije skupine: nerođene bebe čije krvne stanice lakše apsorbiraju CO, mala djeca koja dišu brže od odraslih, starije osobe kod kojih je rizik od oštećenja mozga veći, te osobe s postojećim kroničnim bolestima srca, anemijom ili respiratornim problemima.
S obzirom na to da je trovanje ugljičnim monoksidom gotovo nemoguće prepoznati dok simptomi ne postanu ozbiljni, prevencija nije samo najbolja, već i jedina istinska zaštita. Apsolutni prioritet trebala bi biti ugradnja detektora ugljičnog monoksida. Ovi cjenovno pristupačni uređaji jedini su pouzdan način za rano otkrivanje opasne koncentracije plina i djeluju poput alarma za požar, glasnim zvučnim signalom upozoravajući ukućane na nevidljivu prijetnju. Detektore treba postaviti u blizini spavaćih soba na svakoj razini doma kako bi se alarm čuo i tijekom noći. Jednako je važno redovito provjeravati ispravnost baterija, najmanje dva puta godišnje.
Osim tehnologije, ključnu ulogu igraju i redovito održavanje te pravilno korištenje uređaja. Neophodno je najmanje jednom godišnje angažirati ovlaštenog servisera za pregled svih uređaja koji koriste gorivo, uključujući plinske bojlere, peći, štednjake i kamine. Također, dimnjake i ventilacijske odvode mora redovito čistiti i provjeravati ovlašteni dimnjačar kako bi se osigurao nesmetan protok ispušnih plinova. Postoje i svakodnevne navike koje mogu spasiti život: nikada nemojte koristiti plinski štednjak ili pećnicu za grijanje prostora; nikada ne palite roštilj na drveni ugljen unutar kuće ili u garaži; i nikada ne ostavljajte automobil upaljen u garaži, čak ni ako su vrata otvorena, jer se plinovi mogu brzo nakupiti i prodrijeti u stambeni prostor. Redovito prozračivanje prostorija u kojima se nalaze plinski uređaji, poput kupaonica i kuhinja, od vitalne je važnosti.
Ukoliko unatoč svim mjerama opreza posumnjate na trovanje ugljičnim monoksidom, reakcija mora biti trenutna. Odmah otvorite sve prozore i vrata te izvedite sve ukućane na svjež zrak. Ne vraćajte se u prostoriju. S sigurne udaljenosti nazovite hitnu pomoć na broj 112 i vatrogasce. Čak i ako se simptomi povuku, nužan je hitan medicinski pregled jer posljedice izloženosti mogu biti dugoročne. Jedina učinkovita terapija je primjena 100-postotnog kisika, a u težim slučajevima i liječenje u hiperbaričnoj komori kako bi se CO što brže istisnuo iz organizma. Povratak u dom siguran je tek nakon što stručnjaci pronađu i otklone izvor curenja plina.
Otvori KEKS Pay
